Најновије

dani-ludaje-bgd-(2)

Promocija „Dana ludaje“ nastavljena je u Beogradu. Uz mališane iz vrtića „Kolibri“ 39. manifestaciju stanovnicima glavnog grada, ali i gostima predstavili su predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan i Ivan Golušin.

-Veliki broj gostiju iz inostranstva i regiona poseti Kikindu za „Dane ludaje“. Puno je postilaca iz susednih Rumunije i Mađarske, ali i bratskih gradova. Za sve Kikinđane to je porodična manifestacija i oni koji više ne žive u rodnom gradu planiraju odmor kako bi bili deo najveće manifestacije koja je postala porodični praznik. Program je bogat kulturnim, gastronomskim, zabavnim sadržajima i trudimo se da predstavimo našu tradiciju. Ove godine, osim naših, priključiće nam se i kulturno – umetničko društvo iz Grčke, Švedske, Poljske. Naš trg postaje prava gostinska soba u kojoj svako može da pronađe ono što ga zanima – naveo je Mladen Bogdan.

Knez Mihajlovom ulicom prošetala je narandžasta povorka i uz dobošara, igru i pesmu, ali i nezaobilaznu pitu od ludaje pozvala je sve da dođu i budu deo manifestacije od 19. do 22. septembra.

struja radovi

Zbog radova na električnoj mreži u petak,  13. septembara od 9.30 do 11 časova struje neće biti u  ulici Uglješe Terzina od Kosovske do Ive Lole Ribara i u  Ive Lole Ribara od Braće Tatića do Jove Jovanovića Zmaja.

U nedelju, 15. septembar od 8 do 13 časova bez struje će biti kompletno Nakovo, deo Banatskog Velikog Sela od centra prema Nakovu i sledeće ulice u Kikindi: Teremijski drum, Vinogradska, Strelište, Stara klanica, Železnički novi red, Nikole Tesle, Oslobođenja, Braće Arsenov, Milana Petrovića, Ivana Milutinovića, Jovana Popovića, Nikole Pašića od Vojvode Putnika do Kralja Petra Prvog, Karađorđeva, Jaše Tomića od Kralja Petra Prvog do Dositijeve, Dušana Vasiljeva, Čanadska, Šabačka, Braće Sredojev, Save Tekelije od Generala Drapšina do Stevana Sremca, Mali bedem, Braće Opsenice, Marije Bursać, Vašarište, Stevana Sremca, Cara Dušana, Braće Bogaroški od Save Tekelije do Oslobođenja, Đure Jakšića, Svetozara Miletića, Generala Drapšina od broja 43 i 54 do Oslobođenja, Kralja Petra Prvog od broja 23 i 26 do Oslobođenja, Dositejeva od Semlačke do Nikole Tesle, Vojvode Putnika od Nikole Pašića do Nikole Tesle, Braće Laković od Semlačke do Nikole Tesle, Jugovićeva od Nikole Pašića do Nikole Tesle, Jugovićevo sokače, Koste Kljajića, Veselina Kljajina, Milana Petrovića i Pere Segedinca.

U utorak, 17.  septembar od 9 do 13 sati bez električne energije biće domaćinstva u ulicama Svetozara Miletića od Miloša Velikog do Dušana Vasiljeva, Đure Jakšića od Miloša Velikog do Dušana Vasiljeva, Braće Bogaroški od Save Tekelije do Čanadske, Cara Dušana od Miloša Velikog do Dušana Vasiljeva, Save Tekelije, Čanadska od Svetozara Miletića do Šabačke, Braće Sredojev od Cara Dušana do Gerontološkog centra i Šabačka od Braće Sredojev do skretanja

U sredu, 18. septembar od 9 do 11 sati struje neće biti u Svetosavskoj ulici i to brojevi  17, 17a, 17b, 17v i 19,  Vuka Karadžića brojevi 1, 1a i 3, Braće Tatića broj 16 a, Trgu srpskih dobrovoljaca parna strana od broja 2 do broja 20, Trgu srpskih dobrovoljaca neparna strana broj 1, 7, 9, 11. Istog da  ali od 12 do 14 časova električne energije neće biti u ulicama: Braće Tatića od Miloša Velikog do Vuka Karadžića, Vuka Karadžića parna strana od Braće Tatića do Uglješe Terzina, Vuka Karadžića brojevi 5 i 5a, Generala Drapšina parna stana od broja 2 do broja 8.

Za četvrtak, 19. septembar od 9 do 12 sati isključenja struje najavljena su u ulicama Ivana Jakšića od pola prvog ćoška do Omladinske, Sterije Popovića od sokačeta do Omladinske, u Omladinskoj ulici, Srbobranska od Omladinske do prve krivine prema Iđošu, Sutjeska od Sterijinog sokačeta do Uroša Predića, Kozaračkoj, Uroša Predića od Sutjeske do Ivana Gorana Kovačića, Vojina Zirojevića od Srbobranske do Rade Trnića i Ivana Gorana Kovačića.

bogdan-radu-ugovor

Kikinda je među lokalnim samoupravama koje će učestvovati u projektu „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ čiji je cilj saradnja radi unapređenja usluga socijalne zaštite u Srbiji, kao i razmena iskustava. Potpisivanjem „Panoa saradnje“ između gradova i opština,  predstavnika Nemačke razvojne saradnje, kao i Ministarstava za rad i ljudska i manjinska prava Srbije saradnja je zvanično počela. Ovom događaju prisustvovali su Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Željko Radu, član Gradskog veća.

-U okviru projekta u našem gradu otvoriće se Savetovalište za žrtve nasilja. Za marginalizovane grupe, prvenstveno Romkinje, takođe će biti dostupno savetovalište tokom 18 meseci sa ciljem da se ekonomski osnaže. Realizacija projekta će početi nakon potpisivanja ugovora sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju GIZ-om. Ovim merama će se i socijalno i ekonomski osnažiti sve marginalizovane grupe na teritoriji grada. Za nas je ovaj projekat veoma značajan uzimajući u obzir i samu činjenicu da je svega 20 gradova i opština ispunilo uslove da učestvuju u projektu „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“  – istakao je Željko Radu dodajući da je od aprila prošle godine trajalo procenjivanje lokalnih samouprava za učešće u projektu.

 

U ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, potpis na pano stavio je resorni ministar Tomislav Žigmanov, a Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, posebni savetnik ministra Srđan Barac. Projekat Nemačke razvojne saradnje „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ realizuje „Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit“ GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Žigmanov je govoreći na skupu organizovanom povodom početka saradnje na unapređivanju usluga socijalne zaštite u Srbiji rekao da je projekat rezultat opredeljenja Nemačke i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj za nastavak pružanja podrške Srbiji u procesu pristupanja EU.

 

-Cilj ovog projekta ogleda se u jačanju socijalnog i ekonomskog uključivanja žena u Srbiji kroz integrativni i rodno transformativni pristup. Ukupan iznos budžeta ovog projekta je 9,5 miliona evra i finansijsku podršku obezbeđuje nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj – rekao je Žigmanov.

Projekat „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ sastoji se od četiri komponente, a to su jačanje integrisanih usluga socijalne zaštite na lokalnom nivou, stvaranje podsticajnog okruženja za ekonomsko osnaživanje žena, kao i podizanje svesti o diskriminaciji na osnovu nacionalne pripadnosti i drugih svojstava, ali i podrške normativnom okviru za socijalno i ekonomsko uključivanje i njegovu primenu na lokalnom nivou.

A.Đ.

 

 

Izlozba-Arhiv-Prva-srpska

Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, u petak, 13. septembra, od 18 sati, u holu Istorijskog arhiva biće otvorena izložba “Put Prve srpske dobrovoljačke divizije 1916-1918”.

Na 25 panoa biće predstavljen ratni put Prve srpske dobrovoljačke divizije, od Odese, Solunskog fronta, do konačnog oslobođenja države. Ovom prilikom, biće izloženo i nekoliko dokumenata koji se odnose na srpske dobrovoljce iz Velike Kikinde i severnog Banata.

store-6932290-1280

U petak, 13. septembra, u ulici Miloša Velikog 54 u 12 sati, otvara se salon nameštaja „Forma ideale“.

Tim povodom 13, 14. i 15. septembra biće sniženi svi proizvodi pet procenata, a članovi „Lojalti kartice“ moći će da ostavre još pet odsto popusta . Radno vreme objekta biće od 9 do 21 sata radnim danima i subotom od 9 do 17 časova.

SLOVO-LJUBVE-2024

Književna nagrada „Despotica Angelina Branković” Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa biće uručena dobitnicima Ljiljani Habjanović Đurović i Zoranu Đeriću u okviru književne manifestacije „Slovo ljubve” koja će se održati u četvrtak, 12. septembra, od 19 sati, u Maloj sali Matice srpske u Novom Sadu.

Manifestacija pod imenom „Slovo ljubve” i književna nagrada „Despotica Angelina Branković” podsećaju nas na manje poznat deo srpske istorije: period kada su deo Banata, kao i naselje Arača u blizini Novog Miloševa, bili u posedu srpskih despota Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića, kao nastavljača nemanjićke tradicije severno od Save i Dunava.

Negovanje sećanja na porodicu Branković, Banatski kulturni centar započeo je 2011. godine osnivanjem manifestacije posvećene despotici Angelini Branković „Sija knjiga majke Angeline” (u Sečnju) i osnivanjem književne nagrade sa imenom Angeline Branković (u Krušedolu), dok je Književna manifestacija „Slovo ljubve” proistekla iz svečane akademije koja je, pod istim imenom, održana 2017. godine na Arači.

„Slovo ljubve” organizuje se uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

U programu će učestvovati: laureati Ljiljana Habjanović Đurović i Zoran Đerić, prof. dr Dragan Stanić, predsednik Matice srpske, Radovan Vlahović, direktor Banatskog kulturnog centra, Nenad Stanojević, književni kritičar, Sonja Kalajić, violina i testera, Sonja Damjanović, prvakinja Drame SNP-a, Nataša Bundalo Mikić, voditeljka programa.

Nagrada „Despotica Angelina Branković” se Ljiljana Habjanović Đurović, dodeljuje za knjigu „Zapis duše“, u izdanju „Globos Aleksandrije“, koja je posvećena upravo životu Prepodobne mati Angeline srpske (Despotice Angeline Branković), a Zoranu Đeriću za knjigu pesama „Azbučne molitve“ u izdanju Srpske književne zadruge.

Priznanja će dobitnicima uručiti Radovan Vlahović, direktor Banatskog kulturnog centra, a nagrada se sastoji od povelje i osvećene ikone Prepodobne Mati Angeline srpske.

 

Sestre-Todoric-(5)

Talentovane sestre Todorić, trinaestogodišnja Hana i godinu dana mlađa Petra, ponovo su briljirale na muzičkom takmičenju. Na upravo završenom 16. Međunarodnom festivalu dječije pjesme „Raspjevane pahuljice“ u Mrkonjić Gradu, osvojile su prva mesta u konkurenciji 23 izvođača iz čitavog regiona.

Festival je namenjen deci interpretatorima isključivo autorskih pesmama pisanim za njih. Hana je izvela kompoziciju „Tajna prve ljubavi“, a Petra pesmu „Strahinja“, čiji su autori Svetlana Ceca Milić i Lado Leš.

– Bilo je prelepo, Festival je bio lep, kao i druženje, baš smo se lepo provele, uživale smo – kaže Petra. – U pripremi za nastup pomogla nam je, kao i uvek, Svetlana Ceca Milić. Mi učestvujemo na festivalima samo da bismo se družile, a žiri nagradi naš rad i trud.

Ove skromne devojčice ne broje nastupe na takmičenjima ni priznanja, a bio ih je mnogo. Samo kažu da su pevale u mnogim gradovima, u našoj i u susednim zemljama. Šarmantne i harizmatične, Hana i Petra na sceni su kao kod kuće.

– Nemamo tremu, to nam je sasvim nepotrebno na sceni. Počela sam da se takmičim sa osam, a Hana sa sedam godina. Oduvek smo bile okružene muzikom, kao male smo stalno pevale u kući – kaže Petra, a na pitanje ko im pomaže u odabiru stajlinga, spremno odgovara.

– Naša mama. Mi imamo ideju, a onda je ona dopuni i ostvari. Roditelji nas podržavaju i svuda putuju sa nama.

Sada se pripremaju za festival „Školjkice“ u Novom Sadu. Učestvovaće i na Festivalu „Ta se pesma ljubav zove“, ali samo u revijalnom delu. „Ne moramo uvek da se takmičimo, treba i druga deca da dobijaju nagrade“, kaže Petra.

Petra je učenica šestog, a Hana osmog razreda OŠ „Sveti Sava“. U nastupu, po ukupnom utisku i ponašanju, ne trude se da budu starije nego što jesu. Jer su devojčice, preslatke i pristojne, koje vole festivale jer na njima upoznaju nove drugare. Petra nam odaje da bi on volela da bude učiteljica, a Hana – vaspitačica, jer bi volele da rade sa decom. Ali će, tvrdi, pevati uvek. Kao i do sada i, sasvim sigurno, sa velikim uspehom.

S. V. O.

RAMONA-KNJIGE-(4)-(1)

Đaci prvaci na teritoriji grada koji nastavu pohađaju na mađarskom jeziku s polaskom u školu dobili su poklone Saveta mađarske nacionalne manjine i iz Mađarske preko Fondacije „Rakoci“.

-Mališane smo obradovali sa školskim torbama i školskim priborom. Školske torbe obezbedila je vlada Mađarske, a nacionalni Savet mađarske nacionalne manjine kupio je pribor za prvake u vrednosti od 8.000 dinara za svakog đaka – saznajemo od Ramone Tot, članice Saveta mađarske nacionalne manjine.

Pokloni su dodeljeni prvacima u Osnovnoj školi „Feješ Klara“ kojih ima sedam, u OŠ „Mora Karolj“, gde ih je četvoro, koliko ih je i OŠ „Gligorije Popov“ u Ruskom Selu.

-Svake godine obradujemo prvake na ovaj način. Ujedno, ovo je način da pomognemo porodicama na samom početku školovanja njihove dece – navela je naša sagovornica.

A.Đ.

gvero-i-bogosav

Iako su stručnjaci kikindskog Zavoda za javno zdravlje protekle nedelje na konferenciji za novinare u Fabrici vode, jasno predočili rezultate analiza i kvalitet pijaće vode koja se dobija prečišćavanjem u novoizgrađenom postrojenju, te time stavili tačku na razne spekulacije, pojedini predstavnici opozicije ne prestaju da ovu temu, od ogromnog značaja za sve građane Kikinde, zloupotrebljavaju u dnevno-političke svrhe.

Tako je odbornica Ivana Bogosav, inače predstavnica Ponoševe stranke SRCE, u objavi na fejsbuk stranici lokalnog odbora te partije, konstatovala da „građani Kikinde nemaju poverenja u ispravnost vode mada SNS garnitura čini sve da ih ubedi u to“, pozivajući se, pri tom, na navodne rezultate anonimne ankete koju su sproveli među građanima.

Na takvu tvrdnju reagovao je v.d. direktora JP Kikinda Čedo Gvero. Međutim, odgovor koji je uputio očigledno da nije bio očekivan. Gvero je opozicionare, javno, u komentaru objave, pozvao da urade analizu vode velikog obima na preko 100 parametara i to u laboratoriji po sopstvenom izboru. Na takav poziv, odgovorili su tako što su mu obrisali komentar i blokirali pristup fejsbuk stranici te opozicione partijice!

Predlog v.d. direktora JP Kikinda glasio je:

– Vama predlažem da uradite analizu vode velikog obima (V obim) na preko 100 parametara. Analiza košta oko 100.000 din. i možete u toj cifri uzeti nekoliko uzoraka u gradu. Sačinimo komisiju, zbog kontrolnih uzoraka, i uzorkujemo poziciju na kućnoj instalaciji po vašem izboru i na istoj lokaciji uzorak iz mreže pre vodomera. Analiza se čeka 3 nedelje. Možete neku stranu laboratoriju naći pošto u naše institucije nemate poverenja- napisao je Gvero nakon čega mu je komentar obrisan i blokiran pristup stranici lokalnog odbora Ponoševe stranke (deo liste Ujedinjena opozicija Kikinde).

Takvim potezom opozicija je sama sebe pokopala i jasno pokazala koliko im je zaista stalo da Kikinđani imaju ispravnu i bezbednu pijaću vodu, a koliko su ogrezli u jeftino politikantstvo čiji je cilj da pošto-poto napadnu vlast i Srpsku naprednu stranku.

Podsetimo da je izgradnja fabrike vode godinama unazad bilo predizborno obećanje svih političkih stranaka, ali se na praznim obećanjima i ostajalo, sve dok dolaskom SNS na vlast, uz svesrdnu podršku republičkih i pokrajinskih organa, višedecenijski problem Kikinđana napokon nije uspešno rešen. Na redu je dobijanje upotrebne dozvole za postrojenje i izgradnja mini postrojenja u selima.

 

policija+3-2018

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije – Službe za suzbijanje kriminala i Policijske uprave u Kikindi, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, u koordinisanoj akciji, uhapsili su Kikinđane 36-godišnjeg  D. N, 35- godišnjeg S. R. i i 54-godišnjeg S. S. iz Kikinde, zbog sumnje da su izvršili krivična dela nedozvoljena trgovina i pranje novca.

Oni se sumnjiče da su, od početka januara 2020. godine do danas, bez ovlašćenja za obavljanje trgovinske delatnosti, nabavljali i prodavali polovnu belu tehniku, alat i drugu robu, a potom taj nezakonito pribavljen novac koristili za kupovinu pokretne i nepokretne imovine. Policija je od osumnjičenih privremeno oduzela imovinu čija se vrednost procenjuje na više od 720.000 evra i to: stan u Novom Sadu, pet porodičnih kuća, šest pomoćnih objekata, poljoprivredno i građevinsko zemljište, sedam teretnih i dva putnička vozila, pet prikolica, kao i raznu tehničku robu i uređaje i oko 19.000 evra.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivične prijave, biti privedeni nadležnom tužilaštvu.