Најновије

Rusko Selo radovi

U narednoj  godini biće novca za nastavak programa Ministarstva za brigu o selu kojim se mladima besplatno dodeljuju kuće na selu. Od januara svi imaju prava da konkurišu. Koliko god da je interesovanje mladih ljudi za ovakve programe biće novca, izjavio je ministar za brigu o selu Milan Krkobabić .

-Program Ministarstva za brigu o selu već daje vidljive rezultate u Ruskom Selu i Kikindi gde 50 mladih stanovnika, dobilo kuće na konkursu i oni polako menjaju demografsku sliku. Na ovaj način postiže se opulaciona mera podmlađivanja sela radno aktivnim stanovništvom jer je prosek starosti u selima oko 60 godina –  napomenuo je Krkobabić i dodao da se

Do sada je Nacionalni program za preporod sela Srbije obuhvatio gotovo 16.000 žena, muškaraca i dece, a izdvojeno je sredstava za 3.520 kuća. Pun demografski efekat biće vidljiv kroz 15 godina.

 

stoni-tenis

U kampu Republičkog zavoda za sport u Karatašu, održane su pripreme mini odnosno mlađe kadetske selekcije Srbije, a vodio ih Vladimir Toševski inače trener kikindske Galadske
– Uslovi za rad bili su idealni, pripremali smo se za novogodišnji turnir u Novom Sadu, koji je inače jedno od najjačih takmičenja u regionu, na kojem učestvuju i stranci iz više država. I naša Kikinđanka Lena Terzić odlično je odradila treninge i nadam se da će to pokazati već na pomenutom turniru i da će uspeti da se nametne da bude pozivana da učestvuje i u daljim reprezentativnim akcijama – kaže Toševski.
D. P.

Nasa-kuca-radionica-(10)

Korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, „Naše kuće“, bili su danas domaćini u Narodnom muzeju, na svojoj prodajnoj izložbi rukotvorina koje su izradili uz podršku stručnih saradnika Muzeja i Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Program „Naš suvenir u tvom domu“ trajao je četiri meseca i u njemu je, uz podršku Grada i Ministarstva kulture, učestvovalo 25 korisnika „Naše kuće“. Tokom deset radionica izradili su više od 250 suvenira, rekao je Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog.

– Cilj je bio da ih osposobimo da, inspirisani lokalnim nasleđem, izrađuju suvenire od gline. U prvoj fazi upoznali su se sa stalnom postavkom Muzeja, radili su crteže i skice, u drugom delu su izrađivali suvenire i u trećem smo pripremali ovu promociju. Osim što je inkluzivan, ovaj projekat je i participativan, što znači da, zajedno sa našim posetiocima, pravimo programe i plasiramo nastala dela. Na taj način Muzej uključuje svoje posetioce u stvaranje programa, što je praksa već petnaestak godina – napomenuo je Kiurski.

Pored Kiurskog, u projektu su sarađivali Katarina Dragin, muzejski edukator, i Ljubiša Nikolić, konzervator-restaurator iz “Tere”.

– Ovaj projekat se razlikuje po tome što su, prvi put, svi korisnici našeg Dnevnog boravka samostalno, uz podršku, postali aktivni učesnici u životu Muzeja, i svi smo ponosni na njih. Velika vrednost je i održivost projekta koja nema vremenski rok jer svi izrađeni kalupi ostaju u našem Centru i uvek ćemo imati mogućnosti da, sa saradnicima iz „Tere“, pravimo nove suvenire. Takođe je napravljen i poseban štand sa kojim će naši korisnici uvek moći da izađu i prodaju svoje rukotvorine – rekla je Vesna Šavija, stručni saradnik u Centru za pružanje usluga socijalne zaštite.

Jedna od korisnica Centra, Dragana Pavlov, kaže da je pravila suvenire sa vetrenjačama i suvačom i da je neke od njih poklonila drugarima.

Zoran Savičić je istakao da je veoma zadovoljan svojim učešćem u projektu.

– Od septembra do decembra smo radili na tome da napravimo suvenire sa simbolima našeg grada: suvačom, Kikom, biciklima, etno-kućom, sovama – naveo je Zoran. – Nadam se da ćemo nastaviti da pravimo ovakve suvenire.

U završnici projekta, organizatori su svim učesnicima uručili poklone. Na prodajnoj izložbi, koja je imala promotivni karakter, suveniri-magneti, prodavali su se po ceni od 200 dinara. U narednom periodu svi koji to žele, moći će da ih kupe u „Našoj kući“, čime će pomoći u nabavci materijala neophodnog za aktivnosti u ovoj ustanovi.

S. V. O.

Kviz-svi

U velikom finalu kviza “Moja Kikinda: Otkrijmo gde živimo”, održanom danas u Kulturnom centru, sve četiri ekipe pokazale su izuzetno znanje i konačni plasman bio je neizvestan do poslednjeg trenutka. Prvo mesto osvojila je ekipa Gimnazije „Dušan Vasiljev“. Drugoplasirana je bila ekipa OŠ “Vasa Stajić” u Mokrinu, na trećem mestu su đaci iz Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, a na četvrtom OŠ „Žarko Zrenjanin“.

Prvoplasirani – ekipa Gimnazije “Dušan Vasiljev”

Kviz je namenjen završnim razredima osnovnih i početnim razredima srednjih škola i ove godine je, u organizaciji Kancelarije za mlade Grada, održan deseti put.

Drugo mesto – OŠ “Vasa Stajić”

– Ove godine prijavile su se ekipe iz 14 škola sa teritorije grada. Naš cilj je da podstaknemo mlade da steknu što više znanja o kulturnom, istorijskom i geografskom nasleđu grada – rekla je Dunja Ćešić, koordinatorka Kancelarije.

Trećeplasirani – Tehnička škola “Mihajlo Pupin”

Finalu je, u ime lokalne samouprave, prisustvovao Tihomir Farkaš, član Gradskog veća za resor obrazovanja.

– Mi smo jedna od malobrojnih lokalnih samouprava koja, na ovakav način, uključuje decu u upoznavanje grada i njegove prošlosti. Uživao sam u tome koliko su đaci pokazali znanja i koliko su dobro pripremljeni, što je, takođe i zasluga njihovih profesora, kao i u samom kvizu, koji je osmislio profesor Miroslav Grujić – naveo je Farkaš i dodao da će podrška Grada u ovakvim aktivnostima biti kontinuirana.

Četvrto mesto – OŠ “Žarko Zrenjanin”

Najveći uspeh kviza je, osim njegovog trajanja, znanje koje mladi stiču o svojoj lokalnoj sredini, rekao je profesor Grujić, koji kviz priprema i vodi od samog početka.

– To je moja misija kao profesora geografije, sam sebi sam to zacrtao, da edukujem decu da što više znaju o sredini u kojoj žive i ovaj kviz je nastao iz te ideje. Ovo je lep način da mladi upiju mnogo znanja. Puno oni znaju o Parizu, Londonu, Njujorku, ali treba da imaju znanje i o sredini u kojoj žive. Mislim da je moja misija urodila plodom. Ove godine je bilo veoma napeto u polufinalnim takmičenjima, a i danas je bilo vrlo neizvesno do samog kraja. Deca vole da učestvuju u ovom kvizu, dobrovoljno se javljaju i jako se raduju kad uspeju da postanu deo tima svoje škole. Ovo je divan dan za kikindsko obrazovanje i Kikinđani mogu da budu ponosni na ove mlade ljude – rekao je profesor Grujić.

Jedna od najsrećnijih učesnica danas je bila Mina Radivojša iz pobedničke ekipe Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

– Bilo je teško, ali zabavno i jako poučno – kaže Mina. – Veoma je važno da znamo mnogo o svom gradu i da sa ponosom to širimo dalje.

Sve četiri ekipe finalista na poklon će dobiti klima uređaje, kao i vaučere: prvoplasirani za „Sport Vision“, drugoplasirani za DM, ekipa koja je zauzela treće mesto nagrađena je i vaučerima u firmi „BUS Computes“, dok su đaci koji su zauzeli četvrtu poziciju dobili večeru u restoranu „Slap“.

S. V. O.

Dusan-Vasiljev-(1)

Grad Kikinda raspisao konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku objavljenu tokom 2024. godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.
Izdavači i autori mogu poslati knjige početiri primerka po pojedinačnom naslovu, tri za žiri i jedan za biblioteku na sledeću adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23.300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 14. februara 2025. godine. Žiri će ocenjivati pristigle radove u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, Selimir Radulović, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Nagrada „Dušan Vasiljev” osnovana je Odlukom Kulturno prosvetne zajednice Kikinde 1997. godine u znak sećanja na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih pesnika, tj. pesnika ekspresionističke ideologije. Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, nagrada je ponovo uspostavljena 2009. godine. Po novom Pravilniku nagrada se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora koja je objavljena na srpskom jeziku. Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić, Selimir Radulović i drugi.

Nagrada će biti dodeljena 27. marta 2025. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.

 

bogdan-busteri-(4)

Predškolci kikindskih vrtića dobili su buster i bojanku „Pažljivko“ u okviru akcije lokalne samouprave čiji je cilj bolja bezbednost dece u saobraćaju. Mališani u vrtićima „Poletarac“ u Kikindi i „Lastavica u Banatskom Velikom Selu, gradonačelnika Mladena Bogdana, člana Gradskog veća Miroslava Dučića i predstavnici Savet za bezbednost u saobraćaju i Odeljenja saobraćajne policije u Kikindi, goste su dočekali pesmom.

U ime dece, ali i roditelja na poklonima je zahvalila direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić.

-Vaspitači u našim vrtićima svakodnevno decu uče o pravilima ponašanja u saobraćaju. Naš zajednički zadatak je, ne samo vaspitanje, obrazovanje, zdravlje i sreća, nego i bezbednost naših mališana u vrtićima, ali i automobilima kojim ih roditelji dovoze do vrtića – navela je Kristina Drljić.

Sedišta se dodeljuju četvrtu godinu zaredom, a za ovu namenu obezbeđeno je milion dinara iz sredstava koji se lokalnoj samoupravi vraćaju od naplaćenih saobraćajnih kazni.

-Želja nam je da deca budu što bezbednija i ova akcija je pravi način da podignemo svest koliko je važno koristiti bustere prilikom prevoženja mališana u automobilima. Deca, stari i pešaci su najugroženiji učesnici u saobraćaju i na nama je da se potrudimo i da, u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja, njihova bezbednost bude što bolja. Cilj je da do 2030. godine nemamo nijedno poginulo dete u saobraćaju u našoj zemlji – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Busteri su obezbeđeni za 443 predškolaca u 18 vrtića.

A.Đ.

 

ena-gogicc-(2)

Sugrađanka Ena Gogić (15) osvojila je titulu laureata i prvo mesto na Internacionalnom takmičenju „THALIA AWARD“. Ena je je pevala pesme „Kruna“ na maternjem jeziku, i „La la love“  u kategoriji svetski hit. Ovom prilikom Ena želi posebno da se zahvali svojoj profesorici pevanja Anđeli Ninković koja ju je pripremala za takmičenje.

 

Onlajn nadmetanje organizuje „THALIA ART DEVELOPMENT FULCRUM“ i od 2020. godine održava tri puta godišnje. Deo je prestižnog internacionalnog festivala „ANGEL VOICE“ čiji je domaćin Beogradu svakog aprila i septembra.

U finalu je bilo 250 učesnika u disciplinama: muzika ,pevanje i instrumentalno izvođenje, pozorište i slikarstvo. Takmičili su se mladi iz Crne Gore, Srbija, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Severne Makedonije, Rumunije, Bugarske, Moldavije, Estonije, Turske, Kipra, Ukrajine, Mađarske, Čilea, Italije, Tajlanda i Poljske.

 

Jefimija

Studio plesa „Jefimija“ u Ruskom Selu organizuje Novogodišnji festival plesa u nedelju, 15. decembra, od 17 sati, u Osnovnoj školi „Gligorije Popov“. Pored članova Studija, nastupiće i vrtić „Bubamara“; KUD „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, Plesna škola „Dance N Soul“ i Kikindsko gimnastičko sportsko udruženje.

Organizatori najavljuju da je Festival donatorskog karaktera. Cena ulaznice biće 350 dinara, a prikupljen novac biće upućen vrtiću „Bubamara“ u Ruskom Selu.

Milos-Paovic

Kikinđane je danas rastužila vest o odlasku poštovanog profesora, dugogodišnjeg direktora Istorijskog arhiva i istaknutog kulturnog radnika, Miloša Paovića.

Profesor Miloš Paović preminuo je u 81. godini, u porodičnom domu, posle kratkog lečenja u kikindskoj bolnici.

Rođen je u Arilju, a u Kikindu se, zbog posla svog oca, doselio sa porodicom i ovde je završio Gimnaziju „Dušan Vasiljev“. U istoj školi je i radio, posle diplomiranja na novosadskom Filozofskom fakultetu i sticanja zvanja profesor srpskog jezika i književnosti. Bio je omiljeni profesor generacijama gimnazijalaca.

Bio je i veoma angažovan u kulturnom životu grada: u Kulturno-prosvetnoj zajednici i u Narodnom pozorištu, gde je bio aktivan u Upravnom odboru i Umetničkom veću.

Iza sebe je ostavio suprugu i ćerku. Datum sahrane biće naknadno saopšten.

(Foto: privatna arhiva, FB stranica)

 

tera-tamara-(2)

U specijalnoj epizodi emisije „Radna akcija sa Tamarom”, uređen je zapušteni objekat u okviru Ateljea Tera namenjen održavanju različitih aktivnosti, kao i edukaciji dece i osoba sa posebnim potrebama. Za deset dana rada Tamarini majstori su renovirali i uredili objekat za profesore i decu.

-Sve dobre priče kreću kreću slučajno ali sa dobrim razlogom uz inicijativu entuzijasta koji veruju u to što rade, a ova naša je protekla ovako. Krajem maja 2023 kontaktirali smo Tamaru i ekipu emisije „Radna akcija sa Tamarom”, posle njene posete Centru Tera, za pomoć oko objekta „zimskog ateljea i portirnice” sa idejom da ga pretvorimo u multifunkcionalni, edukativno-rezidencijalni objekat u kom bi se održavale različite edukativno-radioničarske aktivnosti za decu, mlade i osoba sa invaliditetom, ali i drugih socijalnih grupa i u čijem drugom delu bi se napravio smeštaj za mentore, edukatore i volontere u programskim aktivnostima.

– Tada nismo znali za postojanje „specijal” emisija te smo stidljivo pitali da li postoji i podrška institucijama, pravnim licima. Na našu sreću Tamara je reagovala pozitivno i veoma zainteresovano za ovaj društveno odgovorni projekat, sa napomenom da bi se sve moralo realizovati naredne, 2024. godione jer je produkcijska šema za 2023. već bila zaključana- objašnjava Aleksandar Lipovan, direktor CLPU „Tera”.

U međuvremenu, Ministarstvo kulture odobrilo je tri miliona dinara za projekat rekonstrukcije starog krova na istom objektu, po Konkursu za zaštitu kulturnog nasleđa Republike Srbije. Grad Kikinda i JP Kikinda su projekat pomogli obezbeđivanjem dela građevinskog materijala, kao i angažovanjem radnika na poslovima postavljanja izolacije, vodovoda i kanalizacije.

-Početkom septembra 2024, za deset dana rada Tamarini majstori su renovirali i uredili objekat za profesore i decu i staru portirnicu vratili prvobitnoj nameni, nakon čega su usledili radovi na krovu.
Da zadovoljstvo bude veće, dobijamo poziv iz Serbia Better Energy kompanije da će nam uz podršku USAID na krov objekta postaviti i solarne panele kako i objekat bio energetski efikasniji i upotrebljiv tokom cele godine. Da se lepe priče nižu, pre nekoliko dana dobijamo informaciju da su nam po konkursu ASITEŽ fondacije odobrena sredstva za osnivanje Omladinskog kluba Tera čije će sedište upravo i biti renovirani objekat i gde praktična primena već biti vidljiva početkom 2025- najavljuje Lipovan.

Foto: Printskrin Prva TV

U Teri dodaju da su izuzetno zahvalni Tamari i čitavoj ekipi emisije, kao i svim sponzorima koji su učestvovali, i da su presrećni što se misija Tere prepoznaje i prihvata.

Za ovu renomiranu ustanovu kulture, nije sam kraj godine obeležen dobrim vestima. takav će biti i početak iduće, kada će skulpture nastale na „Terinom” simpozijumu biti izložene u Kulturnom centru Srbije u Parizu, o čemu smo već pisali.

error: Content is protected !!