Најновије

KUD-Marija-Bursac

U Banatskom Velikom Selu folklor nije samo scenski nastup – on je način da se sačuva sećanje, pripadnost i duh zajednice. Kulturno-umetničko društvo „Marija Bursać“ već tri decenije neprekidno okuplja generacije meštana oko igre, pesme i tradicije, a ovaj značajan jubilej biće obeležen svečanim koncertom 25. jula na glavnom stadionu FK „Kozara“.

Društvo je nastalo iz potrebe stanovnika sela, doseljenih nakon kolonizacije iz Bosne, da kroz folklor sačuvaju kulturno nasleđe zavičaja i duh zajedništva. Počeci su bili skromni, sa probama u seoskim prostorijama i skromnim sredstvima, ali sa snažnom željom da se tradicija prenosi sa kolena na koleno.

Danas KUD okuplja oko 120 članova, raspoređenih u više uzrasnih grupa – od najmlađih, uzrasta od tri do šest godina, preko pripremnih i izvođačkih ansambala, do rekreativaca i muške i ženske pevačke grupe. Posebnu radost predstavlja činjenica da se svake godine pridružuju novi, najmlađi članovi, što potvrđuje da interesovanje za tradiciju i dalje živi među decom.

KUD „Marija Bursać“ prepoznatljiv je po negovanju tradicionalnih igara i pesama, bogatom fondu narodnih nošnji i, pre svega, energiji i zajedništvu koje se oseća na svakom nastupu. Kako ističe predsednik društva Predrag Santrač, ansambl ne čuva samo koreografije – već identitet, običaje i duh kraja.

— Ovo nije samo proslava. To je zahvalnost svima pre nas i obećanje da ćemo tradiciju čuvati srcem i dušom za generacije koje dolaze — poručio je Santrač.

Probe KUD-a „Marija Bursać“ su od samog početka bile mesto druženja mladih, gde su se rađala velika prijateljstva ali i prve ljubavi. Mnogi bračni parovi iz Banatskog Velikog sela upoznali se upravo na folkloru. Takva je bila i priča Branka i Save (dev. Škrbić) Tizić koji su se početkom 60-tih godina prošlog veka upoznali i zavoleli na probama. U braku su ostali punih pet decenija.

-Jubilej 30 godina kontinuiranog rada predstavlja ponos celog sela i priliku da se oda priznanje svima koji su bili deo ove priče. Za mnoge meštane to će biti emotivan susret sa prošlošću, jer će na sceni ponovo videti nekadašnje igrače, danas zrele ljude, i prisetiti se njihovih prvih koraka u folkloru – dodao je naš sagovornik.

Svečano obeležavanje biće upriličeno kroz bogat kulturno-umetnički program posvećen tradiciji, uspomenama i zajedništvu. Na video-bimu biće prikazane fotografije iz arhive društva, a nakon koncerta planirano je zajedničko druženje kako bi se stvorile nove uspomene. U programu će nastupiti starije grupe KUD-a, kao i brojni bivši članovi koji će ponovo zaigrati povodom jubileja.

— Folklor nije samo igra, to je pripadnost. KUD je mesto gde se stiču prijateljstva za ceo život, uči poštovanje tradicije i razvija zajedništvo. Svi koji žele da budu deo te priče su dobrodošli — istakao je predsednik društva.

T. D.

 

kuglanje-1

U pretposlednjem kolu Superlige kuglašica, Kika 0230, u Novom Bečeju, savladala je 6:2 (3.360:3.161) sastav zrenjaninskog Banata, a u poslednjoj rundi šampionta Kikinđanke će se u Novom Sadu sastati s Vojvodinom i biće im potrebna pobeda za overu drugog mesta koje donosi izlazak u Evropu i to u drugo po značaju klupsko kontinetalno nadmetanje kuglašica.
KIKA 0230: Bunghart 514, Čorba 570, Kresoja 548, Komanov 571, Frenc 583, Šibul 574.
D. P. 

kozara-bvs-cz-rs

Banatsko Veliko Selo – Gledalaca: 100. Sudija: Bojan Džafić (Pančevo). Strelci: Mastilo 28, Stojanov 55. i 87. i Feješ 70. Crveni karton: Kočiš 59. minut (Kozara).
KOZARA: Ševo, Škero, Lisica (Plavšić), Lukić, Bunić (Ovuka), Rofa (Smani), Protić, Labus (Kondić), Kočiš, Tomić, Zeljković.
CRVENA ZVEZDA: Ćirić, Laništanin (Dailov), Feješ, Cvijanović, Popeskov, Vojvodić (Uzelac), Knežević (Kockar), Mastilo, Berbakov, Cucić, Stojanov.
Mastilo je u situaciji „jedan na jedan” doneo vodstvo Ruskoselcima, a u nastavku, posle nabačene lopte Kockara, Stojanov je, u padu udarcem glavom, udvostručio prednost. Nakon kornera i Feješ se upisao među strelce, glavom je s peterca loptu sporevo u mrežu, a tačku je u finišu, svojim drugim golom, stavio Stojanov, posle kontre i asistencije Popeskova.
D. P.

ofk-kikinda-jedinstvo-sp-1

Kikinda – Gledalaca: 200. Sudija: Aleksa Grahovac (Novi Sad). Strelac: Čečarić 9. minut. Žuti kartoni: Vidaković, Vujović, Stojanović (OFK Kikinda), Ivetić, Mandić, Ilić (Jedinstvo).
OFK KIKINDA: Vidaković, Molnar, Trifunović, Lekaj, Milenković (Otoran), Beloš (Stojanović), Stepančev, Milisavljević, Ćirović, Vučetić, Vujović.
JEDINSTVO: Marinković, Ivetić, Mandić, Kukolj (Jovanović), Delibašić, Ilić, Ristović (Maksimović), Matijević, Živković, Žakula, Čečarić (Pavlica, Tošić).
Živković je ubacio sa strane iz prekida, golman domaćina Vidaković zakasnio je, a Čečarić skočio i glavom doneo prednost Staropazovčanima. Tom prilikom je i povređen pa je zamenjen, a Vidaković se kasnije u jednoj situaciji delimično iskupio za kiks i to je bilo praktično sve od gostiju, koji su u minulom kolu srušili jesenjeg prvaka. Nije ni domaćin blistao, naročito je sve bezvoljno i s lošom energijom delovalo u prvom delu.
U nastavku agilnija igra OFK Kikinde, iako će se ispostaviti da trener Ćulum do samog finiša neće ništa menjati. Odmah u uvodu drugog dela Vujović je imao veliku priliku, ali je oklevao i premišljao se, a logika je nalagala da pokuša vrhom kopačke i male bi šanse bile da golman Marinković spreči izjednačenje. Do 78. minuta nije bilo opasnosti za čuvare mreža, a onda je Trifunović dobro tukao s poludistance, ali je Marinković odličnom intervencijom sprečio pogodak. U samom finišu veliki pritisak domaćina i serija kornera koja, ipak, nije donela makar bod, koji je domaćin sigurno zaslužio. U 86. minutu zamalo autogol Pazovčana, iz sledećeg udarca iz ugla Trifunović je glavom pokušao, ali je Marinković ukrotio i taj udarac kada su svi već videli loptu u mreži. I onda na kraju, u poslednjim trenutcima pred nadoknadu, Stojanović je, opet nakon kornera, mogao doneti remi.
Lošu arbitražu kompletne sudijske garniture, glavni arbitar Grahovac začinio je produžetkom od svega četiri minuta, iako su se gosti samo po terenu valjali i odugovlačili prilikom izvođenja prekida bar desetak minuta.
D. P.

depresija-tuga

U Srbiji postoji više telefonskih linija za psihološku i savetodavnu pomoć koje su namenjene roditeljima, majkama, deci i osobama koje se suočavaju sa različitim životnim problemima. Ove SOS linije pružaju podršku u trenucima kada je razgovor sa stručnim licem ili obučenim savetnikom potreban, a često su besplatne i dostupne bez zakazivanja.

Jedna od takvih je SOS linija za mame, koju je pokrenula nevladina organizacija „Centar za mame“. Reč je o telefonu za emocionalnu podršku majkama koji je dostupan svakog dana u određenom terminu. Linija je namenjena ženama koje se suočavaju sa izazovima roditeljstva, osećajem usamljenosti, nesigurnosti ili pritiskom koji često prati period nakon porođaja.

Prema podacima koje je ranije objavio „Centar za mame“, postporođajnu tugu, poznatu kao baby blues, u prvim mesecima posle porođaja može da doživi i do 80 odsto porodilja. Istraživanja pokazuju i da se značajan broj majki oseća usamljeno ili ima osećaj krivice i posramljenosti zbog svojih emocija.

Pored linije namenjene majkama, u Srbiji postoji više nacionalnih SOS brojeva za različite oblike podrške.

SOS linije u Srbiji:

  • Nacionalna SOS linija za žene žrtve nasilja: 0800 222 003
  • SOS linija mreže „Žene protiv nasilja“: 0800 300 339
  • SOS linija Autonomnog ženskog centra: 0800 100 007
  • Nacionalna dečja linija: 116111
  • Roditeljski telefon: 0800 007 000
  • Nacionalna linija za prevenciju samoubistva: 011-7777-000
  • Centar za emocionalnu podršku i prevenciju samoubistva „SRCE“: 0800 300 303

Stručnjaci ističu da ovakve linije mogu biti prvi korak ka rešavanju problema, jer omogućavaju razgovor sa osobom koja će saslušati i pomoći da se pronađu naredni koraci ili uputiti na druge institucije i službe ako je potrebna dodatna pomoć.

Iako su ove usluge dostupne na nivou cele Srbije, one mogu biti posebno značajne za roditelje u manjim sredinama, gde je pristup psihološkoj podršci često ograničen.

Za roditelje i majke iz Kikinde i Severnobanatskog okruga, ovi telefoni predstavljaju mogućnost da u svakom trenutku dobiju savet ili podršku – bez obzira na to gde žive.

Izvor: BBC na srpskom

pedijatar-deca-doktor

Država je najavila povećanje izdvajanja za inovativne lekove i lečenje dece u inostranstvu, što bi u narednom periodu trebalo da omogući većem broju malih pacijenata da dobiju savremenu terapiju o trošku zdravstvenog sistema. Ovaj trend već je vidljiv poslednjih godina, jer se broj dece koja se leče u inostranstvu značajno povećao.

Prema podacima predstavljenim prilikom predstavljanja strategije „Srbija 2030“, do 2012. godine o trošku države u inostranstvu se lečilo 440 dece, dok je od tada do danas taj broj dostigao 5.873. Istovremeno, rastu i sredstva za savremene terapije – samo 2023. godine za inovativne lekove izdvojeno je 6,2 milijarde dinara.

Inovativni lekovi su posebno važni za lečenje retkih bolesti, koje često zahtevaju skupe i specifične terapije. Poslednjih godina budžet za lečenje retkih bolesti u Srbiji značajno je povećan – sa oko 130 miliona dinara početkom prošle decenije na više milijardi danas, što omogućava lečenje sve većeg broja pacijenata.

Jedan od ciljeva ovih mera jeste da se smanji potreba za humanitarnim akcijama i prikupljanjem novca putem SMS poruka, koje su ranije često bile jedini način da deca dobiju terapiju u inostranstvu. Prema podacima nadležnih, sve veći broj lečenja sada se finansira direktno iz zdravstvenog sistema.

Šta to znači za porodice iz Banata

Iako se najsloženije procedure lečenja uglavnom sprovode u velikim medicinskim centrima u Beogradu ili inostranstvu, nove mere mogu biti značajne i za porodice iz manjih sredina, poput Kikinde i Severnobanatskog okruga.

U slučajevima retkih bolesti ili terapija koje nisu dostupne u Srbiji, pacijenti se upućuju u specijalizovane klinike u inostranstvu, a troškove lečenja u određenim situacijama pokriva država. Za mnoge porodice iz manjih gradova to znači da više ne moraju isključivo da se oslanjaju na humanitarne kampanje kako bi obezbedile lečenje za svoje dete.

Lekari ističu da je dostupnost savremenih lekova i terapija ključna za rano lečenje i bolje ishode, posebno kod retkih i genetskih bolesti. Upravo zato je povećanje budžeta za ove namene jedan od najvažnijih koraka u razvoju pedijatrijske zdravstvene zaštite u Srbiji.

Za porodice iz Kikinde i okoline to može značiti brži pristup dijagnostici, savremenoj terapiji i, u slučajevima kada je neophodno, lečenju u inostranstvu uz podršku države.

Izvor: 24 sedam

rukomet-m.-mrk-ki-jugovic-kac

Kikinda – Dvorana: „Jezero”. Gledalaca: 175. Sudije: Kovač (Kosovska Mitrovica) i Milosavljević (Zvečan). Sedmerci: MRK Kikinda 2(1), Jugović 6(2). Isključenja: MRK Kikinda 4 minuta, Jugović 4 minuta.
MRK KIKINDA: Balaban, Davidović 4, Jokić 3, Lisica 4(1), Jovanović 6, Ćosić, Miškov, Todorov, M. Panić, Kitanović (2 odbrane, sedmerac), Gajski, L. Panić 4, Kosanović, Petrović 4, Kovačević 1, Gaćinović (10 odbrana, 3 sedmerca).
JUGOVIĆ: Dragoljević 5, Rudić 11(1), Medurić, Draško (4 odbrane), Jošić 1, Kovačević (5 odbrana), Al. Skuban 2, Milić, Podunavac 3(1), Ninkov, An. Skuban 1, Kurteš 3, Terzić 1, Srndović, Tomić, Milošević.
Igrač utakmice: Aleksandar Rudić (Jugović).
Semafor: 6:3(9.), 8:9(15.), 10:15(25.), 12:17(31.), 15:20(36.), 22:22(47.), 22:25(52.), 23:27(59).
Jugović je i drugi put ove sezone bio bolji od direktnog rivala za opstanak – ekipe Kikinde, sada i u „Jezeru”. Agilnije su domaći ušli u susret, ali su Kaćani preuzeli kontrolu i na odmor otišli s četiri pogotka viška, a nadu Kikindi sačuvao je mladi golman Kitanović (18), skinuvši dva zicera i sedmerac.
U nastavku, za nijansu manje loša igra severnobanatskog ligaša, ali opet, da nije bilo čuvara mreže, tada Gaćinovića, još i ranije bi Jugović osigurao trijumf. Ovako se zahvaljujući golmanu Kikinđana, domaći tim ponadao preokretu, ali ključan je, bliže kraju derbija plejaut zone, bio promašaj Lisice s crte sedam metara, pogodio je prečku i ostalo je plus dva za goste koji su se potom odlepili na četiri gola razlike i sve je bilo odlučeno.
I golmani Kaćana, Kovačević i Draško, imali su solidne role, gotovo uvek u vrlo bitnim trenutcima kada se lomio rezultat, ali presudan je, ipak, bio učinak hladnokrvnog i neumoljivog Aleksandra Rudića.
D. P. 

mokrin-deponija-kamera-(6)

Na divljoj deponiji u Mokrinu postavljene su kamere koje će doprineti da se više ne odlaže otpad na izlazu iz sela. Bespravno smetlište ruglo je sela i već dvadesetak godina ona predstavlja problem. Značajna sredstva svake godine izdvajaju se za njeno uređenje, međutim, vrlo brzo nakon čišćenja, ponovo se na ovoj lokaciji stvori nova deponija.

Video nadzor, šest kamera, doprineće da se jedan od najvećih problema u Mokrinu reši, istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je zajedno sa članom Gradskog veća Bojanom Mikalačkim i predsednikom Saveta MZ Mokrin Goranom Ristićem bio na deponiji.

-Postavljanje kamera je pilot projekat. Ukoliko se pokaže uspešan video nadzor ćemo postaviti i u ostalim mesnim zajednicama. Pored toga što će kamere sprečiti bespravno odlaganje otpada, odvratiće i sve one koji su to planirali. Apelujem na Mokrinčane da sada ne stvore novu divlju deponiju nego da otpad odlažu na propisan način. Ogromna sredstva izdvajamo godinama unazad da uredimo deponiju koja se svake godine iznova stvara. Novac koji ulažemo u čišćenje mogli smo da utrošimo na druge projekte koji bi doprineli lepšoj životnoj sredini u selu.

Važno je i da se prijave osobe koje bacaju smeće na divljoj deponiji. Bez prijave nadležne službe ne mogu adekvatno da reaguju i da sankcionišu sve koji nepropisno odlažu otpad. Komunalne kazne su uvećane i kreću se od 25.000 do 150.000 dinara.

-Divlja deponija zauzela je veliku površinu i ona je i najveći problem sa kojim se suočavamo – precizirao je Ristić. – Sada je već stigla do samog ulaza u selo. Pored kamera, pojačana je i kontrola poljočuvara, tako da se nadam da ćemo uspeti u nameri da stanemo na put nesavesnim meštanima, ali i firmama koje takođe otpad odlažu na ovom mestu. I sami Mokrinčani svesni su problema i u poslednje vreme sve više njih dolazi i nudi svoju pomoć.

Svake godine mesna zajednica utroši od 200.000 do 400.000 dinara za uređenje ovog prostora i već nakon nekoliko dana ona ponovo nikne. Krajem prošle godine utrošeno je čak 12 miliona dinara koje su obezbedili Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i grad.

-Sve manje je onih koji smeće odlažu na ovom prostoru, što je za pohvalu – zaključio je Ristić.

Samo u protekloj godini, pored 12 miliona za mokrinsku, izdvojeno je  i desetak miliona dinara za čišćenje deponija u Bašaidu i na potesu ka Ruskom Selu.

A.Đ.

 

tisa-felbab-1

Učenica trećeg razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Tisa Felbab, ostvarila je značajan književni uspeh osvajanjem petog mesta na regionalnom konkursu „Najbolja kratka priča Pirota 2026“. Njena priča „Jezero“ uvrštena je u zbirku najuspešnijih radova, u konkurenciji od više od 700 priča pristiglih iz celog regiona.

Do vesti o uspehu Tisa je došla na neobičan način.

-Saznala sam slučajno jer je stigao papir iz pošte kao da je bio pokušaj dostave paketa. Pošto ništa nisam poručila, mama i ja smo pokušale da otkrijemo odakle pošiljka stiže. Kada smo videle da je iz Pirota, bile smo još više zbunjene jer nemamo nikakve veze sa tim gradom. Onda smo se setile konkursa – ispričala je Tisa.

Zvanično obaveštenje nije dobila ni telefonom ni mejlom, pa je informaciju potražila na društvenim mrežama.

-Pogledala sam Instagram profil Doma kulture Pirot i videla da su još 14. februara objavili listu nagrađenih radova, među kojima je bio i moj. Osvojila sam peto mesto i priča je uvrštena u zbirku. Sam način na koji sam saznala bio je veoma smešan, ali mi je bilo izuzetno drago.

Uspeh u snažnoj konkurenciji za nju predstavlja važan podstrek.

-Mnogo mi znači jer mi je to velika motivacija da nastavim da pišem, ali i da pisanju pristupim na ozbiljniji način. Ovo mi pokazuje da u mom radu postoji nešto objektivno kvalitetno što stručnjaci prepoznaju – podelila je sa nama mlada Gimnazijalka.

Iako je konkurs bio otvoren za sve, ishod nije očekivala.

-Najiskrenije, nisam mislila da ću osvojiti nagradu. Konkurencija je bila jaka tako da sam se baš prijatno iznenadila – istakla je Tisa.

Nagrađena priča „Jezero“ oslanja se na simboliku vode.

-Priča koristi motiv vode kao metaforu za različite vrste ljudi, ali i način gledanja na postojanje. Mi se od samog začeća nalazimo u vodi i ona utiče na nas tokom celog života. Velika inspiracija bila mi je i jedna epizoda serije „Bodžak Horsmen“ koja takođe ima tematiku jezera – objasnila je sagovornica.

Ideja se dugo razvijala, ali je sam tekst nastao brzo.

-Trebalo je vremena da dođem do ideje, ali kada sam napisala prvu rečenicu, trebalo mi je samo dva sata da završim priču. Napisala sam je za svoju dušu i nisam planirala da je šaljem na takmičenja. Ali kada sam videla konkurs, odlučila sam da pokušam jer ništa ne gubim – izjavila je Tisa.

Ova mlada gimnazijalka se pisanjem bavi godinama.

-U petom razredu sam pisala književne kritike za dečje knjige u okviru konkursa izdavačke kuće „Laguna“. To sam radila do kraja osmog razreda, a zatim prešla na kratke priče. Prvu priču koju sam ozbiljno shvatila poslala sam na konkurs povodom Dana škole i stogodišnjice smrti Dušana Vasiljeva. Osvojila sam prvu nagradu i od tada redovno pišem i šaljem radove.

Priče sa elementima iz svog ličnog života, kako kaže, ređe šalje na konkurse.

-Nekad ubacim u priču lična iskustva, ali te priče uglavnom zadržim za sebe. Ono što je na neki način odsečeno od mene, šaljem na konkurse — što je i slučaj sa pričom „Jezero“.

Inspiraciju ne vezuje za jednog autora, a najbliža joj je forma kratke priče.

-Uzimam delove stila koji mi se dopadaju iz svake knjige koju pročitam i integrišem ih u svoj izraz. Romani su mi za sada preveliki zalogaj. Pesme sam pokušala da pišem nekoliko puta, ali mi to deluje kao potpuno drugi svet. Roman bih volela da napišem u budućnosti, kada budem sigurnija u sebe i kada budem imala pravu ideju – kazala je sagovornica.

Tisa već razmišlja o novim tekstovima.

-Imam ideje za buduće priče i trudim se da pišem što više — da bih razvijala dar, ali i kao način da procesuiram osećanja. Pisanje je nešto čime ću se sigurno baviti, iako, najverovatnije, uz neki redovan posao – odlučna je ova talentovana Kikinđanka.

Podrška porodice i prijatelja, za nju, ima najveću težinu.

-Znači mi mnogo podrška porodice i prijatelja. Uvek mogu da računam na konstruktivnu kritiku koja mi pomaže da napredujem. Pohvale i sugestije moje majke i profesorke srpskog jezika imaju veću težinu od onih sa konkursa – kazala je ova mlada spisateljica.

T. D.

atarski-putevi-basaid-(2)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja saopštilo je  da se osnovni podsticaji u biljnoj proizvodnji za parcele prijavljene po osnovu faktičkog korišćenja poljoprivrednog zemljišta (bez vlasničkog lista ili ugovora o zakupu) neće automatski isplaćivati vlasnicima zemljišta u slučajevima kada su iste parcele istovremeno prijavljene i od strane vlasnika zemljišta, sve do okončanja administrativnih i terenskih provera.

U saopštenju je navedeno da će, u cilju zaštite budžetskih sredstava i sprečavanja eventualnih zloupotreba, ovako prijavljene parcele biti predmet detaljne kontrole kroz administrativne postupke i kontrolu na terenu.

-Isplata podsticaja za ove parcele biće izvršena tek nakon što se utvrdi da su ispunjeni svi propisani uslovi, odnosno kada se utvrdi ko faktički koristi predmetno poljoprivredno zemljište – navedeno je u saopštenju.

U saopštenju Ministarstva se naglašava da će svaka zloupotreba sistema podsticaja biti sankcionisana u skladu sa važećim propisima. Pored toga, korisnik podsticaja koji je ostvario pravo na osnovu netačnih podataka biće u obavezi da vrati neosnovano isplaćena sredstva, sa pripadajućom kamatom, u skladu sa Zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.