Најновије

bogdan-izbeglice

Gradonačelnik Mladen Bogdan potpisao je danas u Palati Srbija, ugovore za pomoć izbeglicama, poboljšanje uslova života interno raseljenih lica dok su u raseljeništvu i povratnicima po osnovu Sporazuma o readmisiji.

Grad Kikinda je ugovorima obezbedio pakete građevinskog materijala za tri izbegličke porodice u vrednosti od 2.400.000 dinara, sa učešćem grada od 240.000 dinara.

Takođe, tri ugovora su vezana za povratnike po osnovu sporazuma o readmisiji, ekonomskom osnaživanju u vrednosti od ukupno 1.500.000 dinara i jedan ugovor za aktivnost u upravljanju migracijama u vrednosti od 250.000 dinara.

Komesarijat za izbeglice i migracije danas je dodelio 112 ugovora gradovima i opštinama u Srbiji koji su namenjeni za stambeno zbrinjavanje izbeglica i interno raseljenih lica, a ukupna sredstva iznose 270 miliona dinara.

DEJANAC-NAGRADA

Hroničar i publicista Dušan Dejanac dobitnik je pokrajinskog priznanja u oblasti kulture „Ferenc Feher“. Ističe se njegov nemerljiv doprinos u održanju kulturnog i nacionalnog identiteta Srba u Rumuniji.

Najveće pokrajinsko priznanje uručila mu je Maja Gojković, predsednica Pokrajinske vlade na na obeležavanju 106 godina od prisajedinjenja Banata, Bačke i Baranje i Srema Kraljevini Srbiji.

-Pre tačno 106 godina, dosanjan je veliki san, ostvaren ideal slobode i pobeda duha zajedništva i jedinstva srpskog naroda. Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji, održana u Novom Sadu 25. novembra 1918. godine, koja je proglasila prisajedinjenje Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji, a Sremci su tu istu odluku doneli dan ranije u Rumi, vrhunac je duge borbe srpskog naroda za njegovo oslobođenje i ujedinjenje – istakla je ovom prilikom Gojkovićeva.

Prema njenim rečima, obaveza svih nas koji želimo dobro svojoj državi i njenim građanima je da sledimo dela slavnih predaka, te da su negovanje kulture sećanja i očuvanje tradicije, važni preduslovi za stabilnu današnjicu i izvesnu sutrašnjicu.

NASILJE-ZENE-(1)

„16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ je globalna, svetska kampanja koju obeležava 1.700 organizacija u preko 100 država sveta. Kampanja je počela danas, 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava se 10. decembra, Međunarodnim danom ljudskih prava. SOS telefon 0800/10-10-10 je pri Centru za podršku ženama i on za teritoriju čitave zemlje funkcioniše od 2012. godine. Pozivi su besplatni, podseća Biljana Stepanov, direktorica pomenutog Centra.

-Ovogodišnja kampanja posvećena je unapređenju saradnje svih institucija koje imaju obavezu da postupaju u svim slučajevima rodno zasnovanog nasilja sa osvrtom na seksualno nasilje. Otvaramo novi Centar za žrtve seksualnog nasilja pri Opštoj bolnici u Vrbasu, tako da će ih u Vojvodini biti ukupno pet s obzirom na to da postoje u Kikindi, Sremskoj Mitrovici, Zrenjaninu i u Kliničkom centru Vojvodine pri klinici za ginekologiju i akušerstvo – rekla je naša sagovornica.

 

U martu je usvojen novi opšti Protokol za postupanja institucija u slučajevima rodno zasnovanog nasilja i najvažnije je da žrtve u trenutku krize i akutnog nasilja, ali i kasnije u periodu oporavka dobiju adekvatnu pomoć i podršku.

-Najvažnije je svakog dana raditi na tome da se obezbedi nulta tolerancija nad nasiljem jer jedino tako može da se utiče na eventualne slučajeve nasilja u budućnosti. Aktivni smo i u kampanji da femicid treba da bude krivično delo, ali i da se oformi telo čiji će zadatak biti nadziranje svih slučajeva femicida – napomenula je Biljana Stepanov.

SvetKampanja koja traje 16 dana obuhvata četiri važna međunarodna datuma koja povezuju žene, nasilje i ljudska prava i pored Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, tu je 1. decembar, Svetski dan borbe protiv AIDS-a, 3. decembar, Međunarodni dan osoba sa invaliditetima, 6. decembar, godišnjica Montrealskog masakra i 10. decembar, Međunarodni dan ljudskih prava.

PORAŽAVAJUĆA STATISTIKA

U prvih deset meseci bilo je 192 poziva upućenih preko SOS telefona među kojima je bilo 179 žena i 13 muškaraca. U Centru za žrtve seksualnog nasilja pri Opštoj bolnici Kikinda bilo je 14 žrtava u tekućoj godini. U 37 odsto slučajeva nasilnik je suprug, bivši supružnik je u 10 i vanbračni partner je u devet odsto slučajeva.
Od početka godine i 94 dece bili su svedoci, a čak 50 ih je registrovano kao žrtve nasilja.

A.Đ.

Viola-Cemere

Na upravo završenom konkursu Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i Ministarstva prosvete na temu „Most razumevanja – međugeneracijska solidarnost“, nagradu za fotografiju osvojila je Kikinđanka Viola Čemere, učenica osmog razreda OŠ „Feješ Klara“. U jakoj konkurenciji stotinu mladih fotografa, njen rad plasirao ju je na visoko treće mesto.

Na svečanosti uručenja nagrada, na Međunarodni dan deteta, govorile su ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović i šefica kancelarije UNFPA (Populacionog fonda Ujedinjenih nacija) u Srbiji, Borka Jeremić, a nagrađeni radovi, među kojima je i Violina fotografija, činili su postavku izložbe.

– Na ovom konkursu sam prvi put učestvovala. Fotografisala sam svoju baku i sestru, a moja poruka je da treba da volimo starije – kaže skromno Viola. Ovo joj je, inače, već peto priznanje za fotografije koje su, kaže, njen hobi.

Nagrađena fotografija

Prvi put nagradu je osvojila sa samo devet godina, na konkursu „Eko snaga grada“ kikindskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine. Zatim je dobila priznanje KUD „Eđšeg“ povodom Dana planete zemlje, a u petom razredu je, u Gradskoj kući u Subotici, za najbolju fotografiju primila nagradu od Ministarstva inovacija i tehnološkog razvoja Mađarske povodom Nedelje mobilnosti. Prošle godine joj je, za fotografiju kikindskog trga, nagrada stigla iz Sente, od Zavoda za kulturu vojvođanskih Mađara.

– Najviše volim da slikam prirodu i životinje, volim da slikam i Kikindu – objašnjava Viola.

Njen neskriveni talenat prepoznat je, do sada, na svakom takmičenju na koji je poslala jednu od fotografija. Pored dara da uoči i ovekoveči lepotu trenutka, Viola je sjajna učenica, talentovana je za glumu i odlična je sportistkinja – članica je Dramske grupe svoje škole koja nastupa u „Eđšegu“ i trenira odbojku. Iako još uvek nije odabrala svoje profesionalno usmerenje, sigurno je da ćemo se i u budućnosti radovati njenim uspesima, iz koje god oblasti da dolaze.

S. V. O.

saobracajna-policija-mup-4

 

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su dve osobe zadobile teške telesne povrede, a u jednoj je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 270.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje sa vozilom i alkohola.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 22 učesnika u saobraćaju i izdato je 69 prekršajnih naloga. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 11 vozača, od kojih je šest osoba zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 12 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 23 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 45 ostalih prekršaja.

zene-velika-skupstina

Dana 25. novembra 1918. godine, sazvana je Velika narodna skupština u Novom Sadu na kojoj je proglašeno prisajedinjenje Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji.  Za poslanice u Skupštini izabrano je i sedam žena.

Ulaskom u Skupštinu ove žene su, pored nacionalnog oslobođenja, najavile i jedno moderno i liberalno doba, ulazak u 20. vek.

Iako u tadašnjoj državi žene nisu imale pravo glasa, Bunjevke i Srpkinje su se za njega, na trenutak izborile. 757 delegata iz 211 opština, je izabrano voljom naroda na velikim zborovima u tim oblastima, nezavisno od nacionalne, klasne i polne pripadnosti. Jedini uslov je bio da je delegat navršio 20 godina.

Do tada su u Austrougarskoj pravo glasa imali samo muškarci koji su plaćali porez. U 211 političkih opština izabrano i sedam žena koje su se isticale društvenim i humanitarnim aktivizmom u svojim sredinama: Milica Tomić, Mara Malagurski Đorđević, Katica Rajčić, Olga Stanković, Anastazija Manojlović, Manda Sudarević i Marija Jovanović.

One su pre sto šest godina svojim pravom glasa na Velikoj narodnoj skupštini utrle put emancipaciji žena u ovom delu Evrope. Iako su nosile evropski duh i postavile temelje rodnoj ravnopravnosti, o njima i njihovim delima danas se malo zna.

Ostoja Vojinović

dzudo.-superliga

Ovog vikenda, u beogradskoj dvorani „Šumice”, na rasporedu je bila dvodnevna Superliga Srbije, u kojoj su, kao i prošle godine, džudisti kikindskog Partizana podelili treće mesto, ovoga puta s Novosadskim DžK. Nakon jučerašnjeg učinka od po dvaju poraza i trijumfa, Kikinđani su večeras u borbi za bronzu savladali ODžK Beograd dok je Novosadski DžK bio bolji od Akademije Ivezić iz Niša.
Džudisti beogradske Crvene zvezde prvaci su države, kao i njihove klupske koleginice iz ženske sekcije najtrofejnijeg i najvećeg sportskog društva i bivše Jugoslavije i sadašnje Srbije. Obe „crveno-bele” ekipe bile su bolje od sastava beogradskog Partizana.
D. P.

kosarka

Košarkaši Velike Kikinde ove sezone u drugom vojvođanskom rangu, grupi „B”, nezadrživo hrle ka višem stepenu. Upisali su i šestu pobedu u isto toliko utakmica, savladavši 101:69 novosadski Sport key plus.
Prednost od devet poena na poluvremenu, već na startu drugog dela pretvorena je u dvocifrenu. Novosađani su u nekoliko navrata zapretili, brzom igrom i čvrstim presingom, iznudili su nekoliko grešaka Velikokikinđana, vrativši, u toku trećeg kvartala, razliku na minus šest poena. Međutim, u poslednjoj deonici naši košarkaši, čvrstom odbranom, odličnim kontranapadom i uz sigurnu ruku nekolicine igrača, uveli su utakmicu u sigurnu završnicu, a okončana je „trojkom” odličnog Stefana Žigona u poslednjoj sekundi.
– Hvala publici na brojnosti i podršci, bili su vrlo bitan faktor, a saigračima na borbenosti. Čestitke protivnicima, namučili su nas, poletna su ekipa koja igra svih 40 minuta – kaže Žigon.
Trener Mirko Bucalo ističe da pobedu, iako to rezultat ne pokazuje, njegovi učenici nisu lako izborili.
– Očekivali smo da će nas rival namučiti. Rezultat je sve vreme bio u našu korist, ali utakmica je bila teška. Ipak, bili smo borbeni i na kraju slavili značajnom razlikom no ispred nas je još dugačak put, 14. kola – veli Bucalo.
Osim Žigona, s 23 poena, dvocifreni su bili i Simjanovski (17), Mijatović (16), Gole i Santrač (po 14), a doprineli su i Savković (5), Šarenac, Glogovac i Oličkov (svi po 4).
Novokozaračka Sloboda u grupi „A” istog ranga nadmetanja bila je slobodna, a u narednom kolu u Odžake će, Torpedu dok će Velika Kikinda, u „B” grupi, u Bačku Palanku, Marini.
D. P.

Donatorski-hram-Nakovo-(4)

Kako bi se prikupila sredstva za završetak oslikavanja Hrama Svetog Kneza Lazara u Nakovu, crkvena opština u ovom mestu organizovala je večeras donatorski koncert. U crkvi je ostao neoslikan gornji deo unutrašnjosti, hor, koji će biti tematski urađen, rekao je jerej Živan Vasić.

– Na tom mestu treba da se oslika loza Nemanjića. Koncert smo organizovali kako bi svi koji to žele mogli da daju svoj doprinos jer mi smo svetosavski narod – rekao je jerej Vasić. – Do sada je, uz pomoć donatora, oslikan veći deo crkve, urađen je mozaik Gospoda Isusa Hrista u kupoli, kupljeni su polijelej i nove odežde, i sve je to urađeno za godinu i po dana. Mnogo toga smo već uspeli da završimo i ovo je još jedna prilika da se, prilozima, svi ugradimo u Hram.

Hram Svetog Kneza Lazara posetili su gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Skupštine grada, Dušan Popeskov.

– Grad će pomoći koliko je u mogućnosti. Za nedostajuće radove potrebno je devet hiljada evra i zato apelujemo i na sve ljude dobre volje da se uključe i da pomognu da se završi oslikavanje unutrašnjosti Crkve – naveo je Popeskov.

Poslednji deo radiće profesor Miroslav Lazović koji je oslikao i zidove crkve čija je izgradnja trajala od 1997. do 2004. godine. Crkva je osveštana godinu dana kasnije, pa će, već sledeće godine, na Vidovdan, obeležiti dve decenije postojanja. U ovoj crkvenoj opštini nadaju se da će, do tada, Hram biti u potpunosti završen.

Na dobrotvornom koncertu održanom u bioskopskoj sali, meštanima se obratio gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Želimo da pružimo podršku da Hram u Nakovu dobije izgled kakav zaslužuje. Udari na Srpsku pravoslavnu crkvu stižu sa svih strana i ne smemo da pokleknemo jer bi Srbi bez crkve, bez Nemanjića koji su utemeljili pravoslavlje, bili narod bez korena. Potrudićemo se da uvek budemo tu za kikindsko namesništvo, za Nakovo, za sve koji žele da čuvaju tradiciju, crkvu i pravoslavlje jer je to najbolji put za mlade. Na istom smo zadatku – istakao je Bogdan.

U programu su nastupili Dečiji hor „Sveti Nikolaj Srpski“ koji čine deca iz Ruskog Sela i Kikinde, solistkinje Hora Anđela Dukatarov i Ksenija Divljakov, članovi mlađe folklorne grupe KUD „Izvor“ iz Nakova i specijalna gošća iz Loznice, solistkinja Katarina Vasiljević.

S. V. O.