Најновије

Daunov-sindrom-(11)

Radi podizanja svesti o važnosti inkluzije i podrške osobama sa Daunovim sindromom, Centar za pružanje usluga socijalne zaštite organizovao je radionice na Trgu ispred Kulturnog centra. Uz korisnike Dnevnog boravka, učestvovala su i deca iz vrtića, kao i svi sugrađani koji su želeli da podrže ovu akciju.

– Svake godine obeležavamo Dan osoba sa Daunovim sindromom, ali je ovo prvi put da aktivnosti organizujemo na trgu. Želimo da građani shvate važnost ovog dana i da se uključe – rekla je Nikoleta Pavlov, v. d. direktorka Centra za pružanje usluga socijalne zaštite.

Ona ističe da je podrška porodicama izuzetno važna.

– Bitno je da deca sa Daunovim sindromom budu uključena u društvo, da imaju kontakt sa vršnjacima i siguran prostor za iskazivanje svojih potencijala. Često se fokusiramo na ono što neko ne može, a mi u Dnevnom boravku pokazujemo šta ona sve mogu.

Jedna od korisnica Dnevnog boravka Centra, Adrijana Arsić, godinama je deo ovih aktivnosti:

– Volim da dolazim i družim se. Ovo je poseban dan za nas. Pravimo čarape od različitih materijala jer su one simbol podrške osobama sa Daunovim sindromom.

Svetski dan osoba sa Daunovim sindromom obeležava se 21. marta, datumom koji simbolizuje trizomiju 21 – genetsku promenu koja dovodi do ovog stanja. Osobama sa Daunovim sindromom najpotrebniji su razumevanje, ljubav i adekvatna nega.

Prema statistikama, u Srbiji živi oko 3.500 osoba sa Daunovim sindromom. One se suočavaju sa različitim zdravstvenim izazovima, ali uz odgovarajuće programe rane intervencije i inkluzivnog obrazovanja, mogu postići značajan stepen samostalnosti.

Iako ne postoji lek za Daunov sindrom, uz podršku zajednice, osobe sa ovim stanjem mogu voditi kvalitetan i ispunjen život.

hand-water-from-tap-drink-w1024

Zbog radova na vodovodnoj mreži, u ponedeljak, 24. marta, povremeno će bez vode biti stanovnici Bašaida, u periodu od 9 do 13 sati.

Radovi – zamena priključka – odvijaće se u ulici Rade Mikalačkog, ispred broja 103, saopšteno je iz Javnog preduzeća „Kikinda“.

Nina-(2)

Nina Stojnić, šesnaestogodišnja karatistkinja iz kluba „Feniks”, jedna je od najperspektivnijih mladih sportistkinja u Kikindi. Pod budnim okom svog trenera, proslavljene karatistkinje Tanje Sili, Nina niže uspehe i gradi put ka vrhu.

Rođena je u Banatskom Velikom Selu, a pohađa drugi razred Gimnazije „Dušan Vasiljev”, prirodno-matematički smer. Odlična je učenica, ali i posvećena sportistkinja. Karate trenira od sedme godine, a ljubav prema borilačkim sportovima rodila se uz filmove koje je gledala sa bratom Matijom.

– Brat i ja smo bili oduševljeni karateom i oboje smo počeli da treniramo. On je u jednom trenutku odustao, ali ja nisam. Volim borilačke sportove, karate me je promenio – kaže Nina.

Ona je nosilac plavog pojasa i treninzima posvećuje svaki dan, osim vikendima kada su takmičenja.

– Puno mi vremena odlazi na treninge, jer moram da putujem, a često učim tek nakon povratka. Ali, kada nešto voliš, sve se stigne – dodaje uz osmeh.

Ninina sportska vitrina već je puna medalja, a među najdražima izdvaja titulu prvaka Vojvodine u juniorskoj konkurenciji, vicešampionsku titulu Srbije, bronzu sa Školskog prvenstva Srbije i sedmo mesto na Balkanskom prvenstvu. Sada se priprema za Kup Vojvodine, sa ambicijom da osvoji prvo mesto, a dugoročni cilj joj je titula prvaka Srbije i medalja na Balkanskom, pa i Evropskom prvenstvu.

Pored karatea, prati i druge sportove, a najveći uzori su joj Novak Đoković i Habib Nurmagomedov. Ona je prva devojčica u svojoj porodici koja se bavi sportom, dok je njen otac bio fudbaler.

– Disciplina i istrajnost su temelj svakog karatiste, jer kada motivacija nestane, upravo one ga vode dalje – zaključuje Nina, koja tek počinje svoju sportsku priču, ali već sada pokazuje da ima šampionski duh.

S. V. O.

susreti-sela

Ministarstvo za brigu o selu raspisalo je javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za organizovanje manifestacije pod nazivom „Miholjski susreti sela“ za 2025. godinu. Program jednodnevne ili višednevne manifestacije obuhvata aktivnosti u kojima učestvuje stanovništvo sela koje mogu biti iz oblasti dramskih umetnosti, književnosti, literarnih veština i drugih umetnosti poput takmičenja u pevanju, recitovanju, glumi, slikanju, i slično, održavanja sportskih takmičenja, promovisanje očuvanja i unapređenja starih zanata i kulturno-umetničke baštine, izrade umetnina i predmeta domaće radinosti, kao i ostale aktivnosti u kojima stanovnici sela mogu pokazati svoja znanja i veštine i u njima se takmičiti.

Bespovratna sredstva se dodeljuju za manifestacije koje će se održavati od 15. maja 2025. godine do 1. novembra. Maksimalni iznos je 500.000 dinara. Rok za podnošenje prijava je do 9. aprila.
Precizno i tačno popunjena prijava i prateća dokumentacija šalju se preporučenom pošiljkom na adresu Ministarstva za brigu o selu, Bulevar Mihajla Pupina 2a, 11070 Novi Beograd ili se dostavljaju predajom na pisarnicu na toj adresi. Prijave se šalju u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti sa naznakom “Prijava na konkurs „Miholjski susreti sela“ – NE OTVARATI”, sa punim nazivom i adresom pošiljaoca na poleđini koverte.

Podsetimo, prošle godine ova manifestacija organizovana je u Novim Kozarcima i Ruskom Selu. U Novim Kozarcima održana je slikarska kolonija „Miholjski susreti“ na kojoj su učestvovali slikari iz sela i šireg regiona. Tema je bila banatski pejzaž, a inspiracija im je bila u samom selu i okolini. Skupu su prisustvovali deca iz Novih Kozaraca koja su imala priliku da se upoznaju sa gostima, ali i da slikaju. Slike su ostale u Galeriji „Zdravko Mandić“ i izložene su tokom čitave godine .

U Ruskom Selu održan je turnir u basketu 3X3. Na sportskim terenima u centru sela učestvovalo je više ekipa sa takmičarima od 16 do 50 godina.

A.Đ.

ovce

Na prvoj sednici Kriznog štaba za sprečavanje, suzbijanje i iskorenjivanje zarazne bolesti slinavka i šap, kojom je predsedavao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Martinović, dogovoreno je da se uspostavi SOS linija u okviru Uprave za veterinu resornog ministarstva.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, putem broja telefona 011/311-7100 građani će moći da se informišu o samoj bolesti slinavka i šap, merama prevencije i postupanju u slučaju sumnje na zarazu, a sve u cilju pravovremene reakcije i sprečavanja nastanka i širenja bolesti.

Na sednici je dogovoreno da će Uprava za veterinu članovima Kriznog štaba jednom nedeljno slati izveštaje o aktuelnoj situaciji i planiranim daljim aktivnostima, a da će se Krizni štab sastajati minimum jednom mesečno.

Kako je navedeno, u ovom trenutku je neophodna saradnja i međusobna podrška svih nadležnih državnih organa, veterinarskih službi i kriznih centara na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou i ključno je da se maksimalno pojača efikasnost svih činilaca u smislu pravovremenog i hitnog angažovanja sredstava, ljudstva i opreme.

Ministar Martinović istakao je da u Srbiji nije zabeležena nijedna sumnja, niti potvrđen slučaj ove bolesti, te da je poslednji slučaj slinavke i šapa u našoj zemlji registrovan 1996. na teritoriji AP Kosovo i Metohija.

On je naglasio da Srbija postupa po prvom stepenu uzbunjivanja i preduzima sve preventivne mere za sprečavanje nastanka i širenja bolesti usled registrovanja slučajeva zaraze u Nemačkoj u januaru ove godine i u Mađarskoj u martu, te s obzirom na to da slinavka i šap spada u opasne zarazne bolesti, koje karakteriše naglo i brzo širenje.

Prema njegovim rečima, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede reagovalo je odmah po potvrđivanju prvog slučaja bolesti u Nemačkoj i donelo Naredbu o preduzimanju mera za sprečavanje unošenja zarazne bolesti slinavka i šap, kao i da je uputilo apel poljoprivrednicima i svim drugim akterima u sektoru stočarstva da pokažu odgovornost, prate uputstva nadležnih organa i strogo se pridržavaju propisanih mera u cilju zaštite zdravlja životinja i sprečavanja unošenja bolesti u Srbiju.

Kako se navodi, Naredba predviđa zabranu uvoza i provoza pošiljaka iz zemalja u kojima postoji sumnja ili je bolest potvrđena, a zabrana obuhvata žive domaće i divlje papkare, meso i proizvode od mesa, mleko i mlečne proizvode, ostale proizvode životinjskog porekla za ishranu ljudi, zamrznuto seme i embrione, sporedne proizvode životinjskog porekla, biološki materijal i prevozna sredstva za životinje.

Ove mere trenutno važe za Nemačku i Mađarsku, ali se mogu proširiti, smanjiti ili ukinuti u zavisnosti od analize rizika i praćenja kretanja bolesti.

Navodi se da bolest slinavka i šap ima širok raspon prijemčivih životinja, uključujući goveda, svinje, ovce, koze, jelene, losove, antilope i bizone i da se prenosi kretanjem zaraženih ili kontaminiranih životinja, proizvoda, ljudi, ali i putem vetra.

Ukoliko se proširi, ova bolest može da opustoši stočni fond, nanese veliku ekonomsku štetu državi i širem okruženju i dovede do ograničenja unutrašnje i međunarodne trgovine mesom i proizvodima od mesa papkara.

Sve aktivnosti koje država sprovodi su u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju Plana upravljanja kriznim situacijama, koji sadrži mere i procedure za suzbijanje zaraznih bolesti životinja, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, a glavni cilj je eliminacija rizika po zdravlje ljudi i životinja, kao i sprečavanje unosa bolesti, uz očuvanje životne sredine i održanje statusa Srbije kao zemlje slobodne od zaraznih bolesti.

(Izvor: RTV)

saobracajna-policija-1

U petak, 21. marta, očekuju se okupljanja građana na više lokacija na području Policijske uprave u Kikindi.

U skladu sa članom 52. Zakona o policiji, Policijska uprava preduzeće sve zakonske mere da javni skupovi proteknu bezbedno, uključujući foto i video-snimanje na mestima gde se prijavljeni i neprijavljeni skupovi budu održavali, saopšteno je iz Policijske uprave u Kikindi.

tuga-spomenik

Povodom obeležavanja 26. godina od početka vazdušnih napada NATO snaga na teritoriju tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), u ponedeljak će polaganjem venaca, na spomen ploču „Tuga“, u centru grada, biti organizovano centralno obeležavanje ovog važnog datuma.

NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije trajalo je od 24. marta do 10. juna 1999. godine. U njemu je učestvovalo 13 država, a još devet zemalja ustupilo je vazdušni prostor za sprovođenje agresije.

Prestanku NATO bombardovanja prethodilo je donošenje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.

 

pexels-pixabay-267491

Ministarstvo prosvete saopštilo je da će, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, isplata sredstava za pokriće 50 odsto plaćene školarine u školskoj 2024/2025. godini biti izvršena preko studentske kartice, na račun koji je otvoren uz studentsku karticu, najkasnije do 30. aprila za deo školarine plaćen do 28. februara, odnosno do 30. septembra za preostali iznos plaćene školarine.

“Studenti visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Republika, ako su državljani Republike Srbije, ostvaruju pravo na pokriće 50 odsto svojih troškova po osnovu referentne školarine koju su platili u tekućoj školskoj godini. Pravo na pokriće troškova student ostvaruje po osnovu ukupnog iznosa plaćene školarine, za svaku godinu studija koju je student prvi put upisao i može ostvariti samo za jedan studijski program na istom stepenu studija”, navedeno je u saopštenju.

Podatke o studentima koji ostvaruju pravo na pokriće 50 odsto troškova školarine Ministarstvu prosvete dostaviće visokoškolske ustanove.

Studenti koji nemaju studentsku karticu nepohodno je da se za nju prijave putem portala Uprave za trezor, na adresi https://zsk.trezor.gov.rs/ .

Studenti koji već imaju studentske kartice nije potrebno da se prijavljuju ponovo, jer će njima isplata sredstava biti izvršena na račun koji je otvoren uz studentsku karticu.

Skupština Srbije usvojila je 6. marta izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju koje predviđaju umanjenje školarina za 50 odsto direktnom refundacijom sredstava iz budžeta samofinansirajućim studentima državnih visokoškolskih ustanova.

muzej a

Narodni muzej 27. marta u 18 sati posetiocima će predstaviti izložbu pod nazivom „Novo lice svetitelja“. Kako ističe direktorica Lidija Milašinović na ovaj način biće predstavljen projekat iz prošle godine.

-Zahvaljujući finansijskoj podršci Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama restaurirali smo 14 ikona iz etnološke zbirke Muzeja. Cilj je da pokažemo koji su konzervatorski i restauratorski radovi obavljeni na ikonama. Želja nam je da građani i posetioci vide šta se sve radi kako bi se ikone očuvale. Među njima je samo jedna klasična ikona, a ostale mi zovemo banatske, odnosno karakteristične su za naš, rumunski i mađarski deo Banata. Među njima je i jedna ikona oslikana na staklu – napomenula je Lidija Milašinović.

Konzervatorske radove obavio je Dragan Ogar koji će biti prisutan na otvaranju izložbe.

Naša sagovornica dodaje i da se Narodni muzej priključio obeležavanju godine arheologije koja ima moto „Vreme je prošlost“.

-U okviru obeležavanja planirano je dosta događaja, a prvi će biti publikacija knjigu o arheološkom lokalitetu u Podlokanju. Ona je spremna za štampu i očekujemo da ćemo potreban novac dobiti na konkursu Ministarstva kulture. Reč je o nekropoli iz bakarnog doba. I ovogodišnji „Mamutfest“ biće u znaku arheologije otkrila nam je Lidija Milašinović.

A.Đ.

error: Content is protected !!