Članovi izvođačkog ansambla i narodnog orkestra Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ učestvovali su na Međunarodnom festivalu folklora pod nazivom “Herkules”, održanom u rumunskoj Banji Herkulani. Festival ima tradiciju dugu 25 godina i ovo je drugi put da kikindski ansambl učestvuje na njemu.

-I ovo je jedan od značajnih festivala u organizaciji CIOF-a, Međunarodnog saveta organizatora festivala folklora i tradicionalne kulture – istakao je umetnički rukovodilac Igor Popov. – Ovo je bila još jedna prilika da predstavimo našu tradiciju. Brojna publika, kraj nastupa dočekala je na nogama, pozdravljajući nas gromkim aplauzom. Osim nas iz Srbije, festival je okupio i ansamble iz 12 država među kojima i iz Argentine, Paragvaja, Gruzije, Bugarske, Poljske, Slovačke, Mađarske.

U povratku iz Herkulane, članovi „Gusala“ gostovali su i na Međunarodnom festivalu folklora u Temišvaru “Inimilor”, koji se održava od 1990. godine. Kikinđani su i ovoga puta izazvali ovacije publike, učesnika i stručne javnosti.

-Rumunska publika je tokom četiri dana, upoznavala našu kulturu i tradiciju kroz igre pesme, muziku i nošnju Banata, Kikinde i Pomorišja, Bačke, Bosilegradskog Krajišta, Gornjeg Visoka, Šopskom svitom. Pozivi za učešće stigli su nam od od direktora pomenutih festivala, kao i Saveza Srba u Rumuniji – dodao je naš sagovornik.
I dve dečije folklorne grupe trenutno se nalaze u Baru u Crnoj Gori. Učesnici su kampa folklora koji organizuje Kulturno umetničko društvo „Sveti Jovan Vladimir“.

-Za učesnike se organizuju radionice i igračke probe. Upoznajemo domaćine sa našom, a oni nas sa njihovom tradicijom. Drugu godinu zaredom smo deo ovog kampa čiji je cilj da deca neguju i uče o kulturnom nasleđu – naveo je Popov.
A.Đ.









Crkvena opština obezbedila je sredstva, kao i uslove za obnovu fasade, uz primenu posebnih uslova koje izdaje Zavod za zaštitu spomenika kulture, pod čijom zaštitom se nalazi ovaj hram, dodaje protojerej Bubalo.
Starešina Hrama najavljuje da će sledeće nedelje biti postavljena i skela sa uzemljenjem oko tornja, kako bi se mogle popraviti fasada i ornamentika i na ovom delu crkve. Kada su u pitanju dalji radovi, navodi protojerej Bubalo, planirani su i popravka zvona i sata sa mehanizmom za zvučno objavljivanje.