Најновије

gusle-goc-(4)

Na festivalu „Dani duhovnosti dece Srbije“ organizovanom na Goču učestvovali su  i članovi škole folklora „Gusala“. Najmlađi kikindski folkloraši predstavili su se srpskim igrama iz Banata, a sa takmičenja „Malo zlatno kolce“ u igranju kola u tri, zlatna medalja pripala je  Nemanji Isakovu, dok je bronzu osvojila Zoja Rodić.

Bavljenje folklorom i u Nemanjinoj i u Zojinoj porodici je tradicija i ljubav prema narodnoj pesmi i igri prenosi se na mlađe generacije što su nam oboje i potvrdili. Oboje ističu da su ponosni na to što su doneli pehare u Kikindu.

Kikindski igrači pokazali su zrelost i tehničku preciznost u izvođenju igara, naveo je Dragoslav Tanackov, umetnički rukovodilac dečijih folklornih grupa. On dodaje da su i ovi uspesi dokaz kvalitetnog rada sa decom koji se gradi od najranijeg uzrasta.

U organizaciji SKC „Stefan Nemanja“ iz Kraljeva i Saveza kulturno-umetničkih društava Srbije, festival je okupio 300 dece, iz devet gradova Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na „Danima duhovnosti dece“rukovodioci su predstavili tradicionalne igre iz kraja iz kog dolaze.  Učesnici su naučili nešto novo u igračkim radionicama, a nadmetali su se i u sportskim i društvenim igrama, karaokama upoznali su Goč i obišli su manastira Žiču.

A.Đ.

 

vojska3

                                                                                                           

Na dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem i Vojnostručno osposobljavanje za rezervne oficire mogu se prijaviti svi državljani Republike Srbije koji u 2025. godini navršavaju od 19 do 30 godina života. Razlika je u tome što se na vojnostručno osposobljavanje za rezervne oficire mogu prijaviti samo lica koja imaju završen fakultet, tj. imaju visoku stručnu spremu.

Prijavljivanje kandidata vrši se u nadležnom Centru Ministarstva Odbrane za lokalnu samoupravu, kao i elektronskim putem preko portala eUprava i JP „Pošta Srbije“, a dolaskom u kancelarije Centra MO, vojni službenici će dati potrebna uputstva i pregled potrebnih dokumenata koja trebaju priložiti uz prijavu.

Nakon što se izvrši prijem dokumenata, kandidati se upućuju na lekarske preglede u Vojnu bolnicu Novi Sad.

Trenutno je u toku prijavljivanje kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem i vojnostručno osposobljavanje u decembarskom uputnom roku.

Iz Centra MO u Kikindi pozivaju sve zainteresovane kandidate da se što pre prijave, kako bi se uspešno realizovale sve planirane aktivnosti.

 

Dok se nalaze na odsluženju vojnog roka, svaki kandidat pored plaćenih troškova prevoza za odlazak i povratak sa dobrovoljnog služenja vojnog roka sa oružjem, mesečno dobija naknadu odnosno novčano primanje u iznosu od oko 46.000,00 dinara, a kandidat na vojnostručnom osposobljavanju za rezervne oficire oko 50.000,00 dinara, ima zdravstveno osiguranje i plaćeno odsustvo u trajanju od 10 dana.

Tokom služenja vojnog roka, svi kandidati mogu da konkurišu i odmah po odsluženju vojnog roka zasnuju radni odnos u Vojsci Srbije u svojstvu profesionalnog vojnika.

kuglanje

U trećem kolu Super lige za kuglašice, Kikinđanke su slavile u Beogradu, na kuglani USC Voždovac.

Kike su savladale Singidunum rezultatom 5: 3 i sa četiri čunja razlike.

Utakmica je bila teška i neizvesna do samog kraja, ali su zahvaljujući izvanrednoj borbi, Kikinđanke uspele da upišu pobedu.

U narednom kolu, sastaće se sa ekipom Mladosti iz Kragujevca.

KIKA 0230: Čisar, Čorba, Šibul, Draganov, Frenc, Komanov, Bunghart, Vujasin

1000007611

Na memorijalnom turniru u Stepanovićevu džudisti Partizana, juniori Nikola Isakov i Luka Ristevski, osvojili su prvo odnosno peto mesto u svojim težinskim kategorijama.

Nikola je četiri borbe rešio iponom i tako zasluženo osvojio zlatnu medalju što mu daje puno samopouzdanja za naredni turnir koji je već sledećeg vikenda u beogradskim Šumicama i to pojedinačno prvenstvo Srbije za mlađe seniore do 23 godine.

U Nišu, u organizaciji džudo kluba Kinezis, mlađi takmičari Partizana oprobali su svoje džudo veštine i formu.  Najviše su pokazali Mateja Džakula osvojivši zlatnu medalju i Katarina Isakov sa osvojenom srebrnom medaljom. Njih očekuje međunarodni turnir u Sarajevu.

 

skup-126-(2)

I ove nedelje ispred ispred Gradske kuće održan je skup „Kikinda protiv nasilja i blokada“. Mirno i dostojanstveno sugrađani su pokazali, šta tiha većina misli o višemesečnim blokadama saobraćajnica, fakulteta, kao i o društvenoj nestabilnosti. Vreme je, istakli su naši sagovornici, da se nasilje i društvene podele zaustave.

Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije Milenko Jovanov takođe je bio sa svojim sugrađanima.

Zastava Srbije i baloni u bojama trobojke bili su centralni deo i ovog okupljanja.

 

Marica Pantović, dolaskom na skup, želi da da podršku svima koji se zalažu za porodične vrednosti i normalan život.

-Želim da naše porodice žive u miru. Sa mnom su i moje komšije i prijatelji koji žele mir i kojima je dosta blokada i nasilja. Najviše mi smeta nered koji se izaziva u gradovima, na ulicama, na fakultetima gde mladi treba da se obrazuju. Nismo spokojni i narod je zabrinut. Najveća želja mi je da se ova situacija razreši uz dijalog i više poštovanja – kazala je Marica Pantović.

Bogdan Berbakov iz Mokrina napominje da podržava Srbiju bez nasilja.

-Nikome ne ide u korist društvena nestabilnost i neredi čiji smo svedoci svakog dana. Blokade su veliki udar na ekonomiju i privredu. Naročito mi smeta što đaci više meseci nisu išli u školu. To ne može nikome da donese dobro s obzirom na to da je važno da mladi stiču nova znanja  – istakao je Berbakov.

Nataša Stojanović takođe smatra da je neophodno da se vrati stabilnost u zemlji.

-Hoću da živim u Srbiji bez protesta, da budemo slobodni, da idemo u druge gradove, a da nas niko ne blokira. Hoću da se vrati Srbija u kojoj deca idu u školi i stiču znanja, a studenti su na fakultetima gde stiču obrazovanje. Za mene, obrazovanje je na prvom mestu. Svako od nas može da bira koga će da podrži, ali je važno da se međusobno uvažavamo i da poštujemo jedni druge, bez obzira na to na kojoj smo strani – dodala je Nataša Stojanović.

Skupovi su održani u više od 200 mesta i gradova.

 

 

ofk-kikinda-backa-bp
Kikinda – Gledalaca: 150. Sudija: Nikola Đurić (Inđija). Strelci: Gajić 47, Janjić 73. Adamović 89. Žuti kartoni: N. Kovačević, Stanimirov, Ivanović (OFK Kikinda), Bjeloš, Vrnješ, Varga, Anđelković, Obradović, rezervni golman Ćulibrk (Bačka).
OFK KIKINDA: O. Kovačević, Zečević (Lekaj), Terzin (Šašić), Čutović, N. Kovačević (Pajtin), Molnar (Putnik), Nikolić, Ivanović, Budai (Otoran), Živanov, Stanimirov.
BAČKA: Vidaković, Obradović, Varga, Bjeloš, Pjošta (Vranješ), Perišić (Marić), Stamatović, Hromiš (Anđelković), Gajić, Janjić (Adamović), Trifunović (Gluvić). 
U prvom delu igralo se ravnopravno, ali nije bilo uzbuđenja, a na početku nastavka Stanimirov je kratko odigrao prema svom golmanu Kovačeviću koji je prilikom ispucavanja pogodio gostujućeg igrača,  lopta se odbila do Gajića i usledio je mat za prednost Palančana.
Na suprotnoj strani, Ivanović je lepo spojio Molnara koji je sam išao na čuvara mreže Bačke i onda promašio okvir. Prelomilo je to utakmicu, Kikinđani su ubrzo kažnjeni. Pjošta je centrirao, a Janjić utrčao i duplirao vodstvo Bačke. Tačka je stavljena minut pre kraja, posle povratne lopte zabio je s peterca Adamović.
D. P. 
download-(15)

Pod sloganom „Ne propusti ni jedan otkucaj“, Svetski dan srca biće obeležen u ponedeljak, 29. septembra, akcijom besplatne kontrole zdravlja u prostorijama Crvenog krsta.

Od 9 do 11 časova, građani će moći da izmere nivo šećera u krvi i krvni pritisak, bez zdravstvene knjižice, uputa i zakazivanja. Osim osnovnih merenja, svi zainteresovani dobiće i korisne preventivne savete o očuvanju zdravlja.

Akciju zajednički organizuju Crveni krst, Dom zdravlja i Zavod za javno zdravlje sa ciljem da poveća svest o zdravlju srca, podsećajući ljude da ne zanemaruju upozorenja o zdravlju  i da daju prioritet redovnim pregledima, zdravim navikama i pravovremenoj medicinskoj intervenciji kako bi se sprečili prevremeni smrtni slučajevi zbog bolesti srca i krvnih sudova.

roni-radna

Ronald Barna, sugrađanima, a posebno sugrađankama poznatiji kao Roni frizer, živi na popularnom španskom ostrvu Gran Kanarija. Pre 13 godina odselio se iz Kikinde, iako je imao svoj frizerski salon i ulepšavao pola grada.

-Sticaj životnih okolnosti odveo me je u Nemačku. Tamo sam živeo tačno četiri godine i osam meseci. Radio sam kao frizer, bio sam u Kaselu i fino sam se uklopio. Želeo sa već tada da otvorim svoj salon, međutim, procedura je bila komplikovana jer je bilo neophodno da položim majstorski ispit za koji je potrebno dosta novca. Za Nemce mogu da kažem da su relativno hladni i da je kod njih neprikosnoveno pravilo da je vreme novac.  – kaže Roni.

Po dolasku u Nemačku Ronald je bio ubeđen da ga očekuju veće mogućnosti kada je reč o samom poslu:

-Bio sam ubeđen da ću moći da budem znatno kreativniji. Razočarao sam se jer su kruti. Pokušao sam da predložim drugačiji način rada, međutim, nisam uspeo u tome.

Gran Kanariju zovu ostrvo večitog proleća. Ta mu klima, kaže, savršeno odgovara, a da se preseli odlučio je još 2016.

-Nakon što sam pet godine radio za gazdaricu, po njenom odlasku u penziju , firmu smo preuzeli koleginica i ja. Postao sam sam ponovo privatnik i moj frizerski salon zove se „Ronny“, isto kao što se zvao i u Kikindi. I dalje sam i muški i ženski frizer i imam stalne mušterije. Pretežno kod mene dolaze Skandinavci, Nemci, Irci, Austrijanci, Švajcarci, Englezi koji imaju svoje nekretnine na ostrvu. Reč je dobrostojećim ljudima, tako da je i mogućnost naplate usluge veća – saznajemo od našeg sagovornika.

U Kikindi je Roni bio privatnik 17 godina, a ove godine 1. septembra je trideseta godišnjica kako je postao frizer.

-U Kikindi sam radio i do 70 sati nedeljno, a sada radim od ponedeljka do petka i to osam sati dnevno. Putujem pedesetak kilometara od kuće do posla, ali mi to ne smeta jer je prevoz za stanovnike ostrva besplatan. Život je drugačiji i moraš mu se prilagoditi. Starosedeoci na Gran Kanariju su prilično glasni, odnosno kako oni kažu, živahni. Veseli su i po mentalitetu su slični nama. Naše ljude kao mušterije i kao prijatelje ne bih menjao ni za šta na svetu jer našeg mentaliteta nema ni u jednoj državi na svetu – zaključio je nekada poznati kikindski frizer.

Osobe koje šiša u Španiji cene njegove savete.

-Cene predloge i vreme koje im se posveti. Više puta su mi mušterije rekle da dok nisu došle kod mene, nisu imale takav tretman. Naš mentalitet je takav da sa osobom koja dolazi stalno u salon, na neki način, postaneš prijatelj. Tako sam i naučio da zajedno sa klijentom dođemo do rešenja koja god da je usluga u pitanju, šišanje, farbanje, frizura – navodi Roni.

Na Gran Kanariju upoznao je svega jednu Kikinđanku. Na susednom ostrvu, Tenerifima, ima ih puno više.

-Nema puno Srba, ali je zato veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Vrlo često čujem naš jezik i obradujem se. Ovde je život puno opušteniji jer su takvi i ljudi. Prvu reč koju sam naučio je manjana, sutra. Uvek je nešto što treba da se uradi kod majstora i slično sutra – istakao je Ronald.

Kikindu posećuje najmanje dva puta godišnje. Tu su mu deca, roditelji, porodica.

– Kikinda je moj rodni grad i nedostaju mi komšijska druženja i prijatelji. Ovde ne možeš da se ode do grada u šetnju,  da sretneš nekog poznatog i srdačno se ispričaš. To fali – zaključio je Ronald Barna.

NE TREBA IĆI IZ SRBIJE

Ronald Barna navodi da su ga životne okolnosti naterale da ode iz Srbije i za kratko vreme promeni dve države. Ipak, njegov savet je sledeći:

-Ko može pristojno da živi od onoga što zaradi ne treba da ide u inostranstvo i tamo se puno radi i ništa bolje nije, a uvek si stranac. Nije ovde ni malo loše. Svi kafići su puni, svi voze dobre automobile. Da se nije život namestio, ne bih otišao iz Kikinde. Ovaj mentalitet, odnosi među ljudima, način života, nigde na svetu ne postoje.

NEGOVANA KOSA

Ronijeve mušterije sećaju se da nikada nije želeo da radi bilo kakav tretman koji će ošteti kosu.

-I dalje sam takav. Odbijam da radim bilo šta što znam da će na kraju biti loše za kosu. Imam mogućnosti da nadograđujem kosu i da dođem do kvalitetnih materijala, ali ne prihvatam da radim bilo šta u šta sam ubeđen da će uništiti kosu. Moj posao je nega kose.

A.Đ.

 

 

 

pitijada-(5)

Udruženja žena „Novi Kozarci“ organizovalo je 15. Pitijadu koja je ove godine održana u okviru obeležavanja 80 godina od kolonizacije. Kako je istakla predsednica Boja Oljača ove godine 25 žena pravilo je pitu krompirušu za takmičenje.

-Pitijada je manifestacija po kojoj je naše selo nadaleko poznato. I ove godine napravile smo pitu za Ginisa dugu 30 metara i 70 centimetara. Svaka od žena je imala svoj zadatak, sve smo bile složne i sa puno ljubavi zamesile smo ovogodišnju rekorderku. Sastojci su uvek isti brašno, so, voda krompir, luk, začini. Važna je spretnost domaćice, ali i ono što se nasledi od majki, baka i prabaka. Trudimo se da sačuvamo tradiciju krajeva iz kojih smo došli – istakala je Boja Oljača.

Pitijadi je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je pozdravio okupljene:

 

-Osim Pitijade, jubilarna godina od kolonizacije obeležena je i fudbalskim turnirom, ali i Kozaračkim zborom. Okupljanje, saborovanje, jedinstvo, čuvanje običaja i tradicije, važno je za sve nas. Hvala vam što svi zajedno pokazujete ljubav prema rodnom mestu – kazao je gradonačelnik Bogdan.

Udruženje žena „Novi Kozarci“ osnovano je 1976. godine sa željom da pomogne svim nemoćnim meštanima.

 

-Naš cilj je da sačuvamo tradiciju umeća ženskog stvaralaštva koje je donešeno iz Bosne 1945. godine. Čuvamo kulturu života naših predaka kroz heklanje, tkanje, pravljenjem jela od domaćih proizvoda, čemu učimo i mlađa pokolenja. U svom vlasništvu imamo taru, razboj, na koji tkamo krpare. Deo sredstava dobijen od prodaje krpara ulažemo u repromaterijal, a deo dajemo u humanitarne svrhe – kazala je Boja Oljača.

Inicijator Pitijade, pokojni Milorad Majkić koji je na dva točka stigao u Atinu i Peking na Olimpijske igre, uvek se zalagao za promociju rodnog mesta.

A.Đ.

banja-luka-bogdan-(6)

Predstavnici Banja Luke bili su gosti Kikinde u okviru manifestacije Dani Republike Srpske. Pod sloganom „Put sabornosti“  organizovana je  u 13 gradova u Srbiji. Delegaciju u sastavu Borislav Maksimović, savetnik za kulturu u Predstavništvu Republike Srpske u Srbiji, Aleksandar Ljuboja, direktor Područne privredne komore Banja Luka i Zoran Berak, sekretar za trgovinu i turizam u banjalučkoj komori, u svom kabinetu primio je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Naš cilj je jačanje svih veza, a pre svega privrednih – kazao je Aleksandar Ljuboja, direktor Područne privredne komore Banja Luka. – Kikinda je interesantna jer ima kompanije koje su kompatabilne sa delom privrednih društava u Republici Srpskoj. U razgovoru sa kolegom iz Privredne komore istaknuto je da postoji mogućnost zajedničkog nastupa na trećim tržištima, pre svega u Rumuniji i Mađarskoj. Pojedina roba mogla bi zajednički da proizvodi, a ono što nama nedostaje je građevinski materijal, konkretno crep, koji bi ponovo mogao da nađe tržište kod nas. Uvozimo ga sa svih meridijana, ali ne i iz Kikinde. Naša komora pokriva 55 odsto teritorije u Republici Srpskoj i oko 600.000 stanovnika gravitira ka Banja Luci. Imamo i nekoliko opština koji su najveći izvoznici u Bosni i Hercegovini.

Gradonačelnik Bogdan dodao je da je međusobna saradnja i jačanje veza između Republike Srpske i Srbije važna za obe države. Na ovaj način čuvaju se identitet, istorija, kultura i običaji.

-Privredno povezivanje nam je važno i intenzivno ćemo raditi na tome. Naši gosti pozvali su nas na privredni forum koji se svake godine organizuje u Banja Luci. Dobili smo mogućnost, da zajedno sa Regionalnom privrednom komorom i privrednim društvima, predstavimo sve potencijale Kikinde i da naši prijateljski odnosi postanu još bolji. Rado ćemo se odazvati jer je ovo prilika da predstavimo grad i da se još bolje povežemo. Saradnja dve privredne komore biće značajna za obe države, jer nam je želja da razvijamo naše firme i dovodimo nova preduzeća – naveo je prvi čovek grada.

Pored gradonačelnika sa sastanku su prisustvovali i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća i Tibor Horvat, direktor kikindske Regionalne privredne komore.

-Područna privredna komora iz Banja Luke pokriva pet gradova i 16 opština i veliki broj privrednih društava. Siguran sam da bi naš građevinski materijal našao svoje mesto na ovom tržištu, jer je nekada, tokom zlatnih vremena, najveće tržište fabrike „Toza Marković“ bila upravo Republika Srpska. Verujem da bi u bliskoj budućnosti mogao da se ponovo poveća izvoz u Banja Luku. Kao Regionalnoj privrednoj komori koja je jedna od najmanjih u sistemu Srbije, biće nam čast da započnemo saradnju sa banjalučkom komorom – precizirao je Horvat.

U okviru Dana Republike Srpske prikazani su programi iz Banja Luke, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Donje Gradine, Trebinja, Pala i Prijedora.

A.Đ.

 

 

 

error: Content is protected !!