Најновије

plivanje

Aleksa Kockar, plivač Velike Kikinde, na juniorskom Svetskom prvenstvu u rumunskom gradu Otopenju, kao reprezentativac Srbije, zauzeo je 41. mesto u disciplini 100 metara leđno, rezultatom 57.42 sekunde.
Pod nadzorom trenera Blaža Bulatovića i Milorada Radišića, nastupio je i Luka Jovanović (PK Novi Beograd), bio je 23. na 100m delfin, rezultat, klupski mu kolega Aleksandar Nikolić plasirao se na 41. mesto u disciplini 100m delfin, a drugi Vojvođanin Balaž Kadar (Proleter Zrenjanin) zauzeo je 51. poziciju na 100m prsno.
– Svaki start, svaka dužina bazena, korak je bliže vrhu i dokaz da Srbija ima svetlu budućnost u plivanju. Ponosni smo na naše juniore koji na međunarodnoj sceni prenose sportki duh i nacionalni ponos – ustvrdili su na sajtu Plivačkog saveza Srbije.
D. P.

FOTO: PLIVAČKI SAVEZ SRBIJE

dan-polja-kukuruz-suncokret-(2)

Poljoprivredna stručna služba „Kikinda“ na oglednom polju „Kinđa“, organizovala je „Dan polja kukuruza i suncokreta“.

Na jednom mestu sreli su se poljoprivrednici, stručnjaci, predstavnici semenarskih kuća, koji su obišli hibride kukuruza i  suncokreta, među kojima ima i novih sorti.

-Stanje useva u severnom Banatu je loše – naveo je Zoran Simić, savetodavac PSS. –Žetva suncokreta završena je na oko 30 odsto zasnovanih površina sa prinosom manjim do 70 odsto u odnosu na višegodišnji prosek i prinos se kreće od 500 do 1.500 kilograma po hektaru. Nadamo se da će preostali suncokret imati nešto bolji prinos kako bi se ublažio deficit. Vremenske prilike nisu odgovarala ni kukuruzu, u junu nismo imali padavina, a tokom jula je bilo 37, 38 litara po kvadratu u osam dana. Efektivnih padavina nije bilo, a prosečna temperatura bila je 24,1 stepen. Sve pomenuto prouzrokovalo je lošu oplodnju i nalivanje zrna. Sva su očekivanja da će kukuruza biti ispod tri tone po hektaru ove godine.

Poljoprivrednik Miloš Jović radi 100 hektara svoje zemlje i vrlo malo arende jer se proteklih godina zakup ne isplati. Svega šest jutara je pod kukuruzom, a ostatak je suncokret i pšenica.

-Kukuruza će biti jako malo u tragovima, suncokret smo počeli da kosimo i prinos je loš. I pšenica je podbacila, imali smo prinos ispod višegodišnjeg proseka. Ove godine prvi put sam na 1,5 jutru zasnovao sirak. Još ga nisam kosio, pa ne mogu još uvek da kažem da li je isplativ. Naredne godine planiram i parcele pod uljanom repicom. Ove godine država je isplatila povraćaj za seme i ostaje dilema da li će tako biti i naredne godine – naveo je Jović.

U gazdinstvu Milana Bogojević iz Novih Kozaraca primarno je stočarstvo koje se takođe oslanja na ratarske kulture.

-Radim petnaestak hektara zemlje i ova godina je izrazito sušna. Kukuruz je katastrofalan, a prinosi suncokreta ni najmanje ne obećavaju. Imam 80 ovaca rase il de frans i iako imam u planu širenje, sačekaću. Usled lošeg roda kukuruza, trpiće i stočarstvo u celini. Dogodine moramo razmišljati o navodnjavanju ili pak o drugim kulturama – saznajemo od Bogojevića.

Ervin Čikoš iz Ruskog Sela takođe je počeo sa žetvom suncokreta.

-Prinosi suncokreta su očajni. Kada je reč o kukuruzu oni kojim imaju svoj kombajn braće ga. Ko nema svoju mehanizaciju, po meni, bolje da nađe jeftinije rešenje, da zaore ostatke. Plaćanje berbe uvećaće troškove i minus kada govorimo o kukuruzu. Još uvek se ne zna cena prolećnih kultura i smatram da suncokret ne bi trebao da bude ispod 50, 60 dinara po kilogramu. Sa druge strane kukuruza nema i nijedna cena ne može da pokrije gubitak – zaključio je Čikoš.

Danu polja prisustvovao je i Zoltan Tot, pomoćnik Pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu koji je pozvao okupljene proizvođače da konkurišu za sredstva koja se izdvajaju na konkursima. I Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj podseća da je lokalna samouprava dodeljuje subvencije poljoprivrednicima.

-Imamo 13 mera za koje je izdvojeno više od 13 miliona dinara. Do sada je podneto 300 zahteva i prošle nedelje već smo počeli da isplaćujemo sredstva za ona gazdinstva koja su ispunjavala uslove. Posebno bih istakla meru koja se odnosi na mlade poljoprivrednike za koju je opredeljen najveći maksimalni iznos od 300.000 dinara. Od ove godine pored mladih na selima, mogu da konkurišu i proizvođači iz grada. Cilj svih konkursa je da pomognemo poljoprivrednicima da unaprede proizvodnju i da im olakšamo tešku godinu – istakla je Miroslava Narančić.

Od septembra prošle godine do danas palo je 488 litara kiše, dok je višegodišnji prosek 533 vodenog taloga po kvadratnom metru. I sam raspored padavina bio je loš što je i glavni uzrok lošeg roda okopavina. Šećerna repa takođe će imati prepolovljen prinos.

Na oglednom polju pored više od stotinu hibrida kukuruza i 67 suncokreta, bilo je i dvadesetak hibrida soje. Pokazalo se da su kasniji rokovi setve bolji jer je izbegnuta junska suša.

Na teritoriji koju pokriva Poljoprivredna stručna služba, Kikindu i Novi Kneževac, kukuruz je i dalje dominantan i zauzima oko 26.000 hektara, dok je suncokreta 17.000 hektara. Pšenice je bilo na oko 22.000 hektara.

A.Đ.

fudbal.-ofk-kikinda

Bolan je za domaćina bio minimalan poraz od Inđije, jer je OFK Kikinda na premijeri zaslužila najmanje remi, bila je čak i bliža pobedi, a na samom kraju, nakon pobedonosnog pogotka gostiju u sudijskoj nadoknadi, drugim žutim kartonom, isključen je trener OFK Kikinde Vladimir Kitanović, kojeg su tada slomile emocije no s protokom vremena rezonovao je hladnije glave.
– U ovom trenutku pružili smo maksimum. Želja, davanje celog sebe, zalaganje, odnos, pristup i angažovanost svakog pojedinca bio je na zavidnom nivou. Sve što smo hteli, što smo radili i dogovarali, ispoštovali su momci i zato i jeste ostao veliki žal. Nismo iskoristili nekoliko šansi, uz najveću – penal, a potom je usledila surova kazna u zadnjim sekundama – rezimira Kitanović.
Izvlači, ipak, šef struke i pozitivno sa starta.
– Mnogi momci iz Inđije do juče su igrali drugi savezni rang, a posle onoga što su moji irači prikazali, jasno je da nemamo straha i grča i da možemo sa svima ravnopravno da se upustimo u borbu i to će nam ujedno biti vodilja za naredni meč protiv Jedinstva u Staroj Pazovi. Pokušaćemo da greške svedemo na minimum, da budemo još hrabriji i kući se vratimo s pozitivnim ishodom – jasan je Kitanović.
D. P.

Rezultati prvog kola: Naftagas – Sloga 4:0, Dinamo – Sloboda 1:0, Bačka – Omladinac 0:2, OFK Kikinda – Inđija 0:1, Veternik – Vrbas 1:2, Mladost (BJ) – Mladost (O) 1:0, Železničar – Jedinstvo 3:0, Hajduk – Sloven 5:1.
POREDAK: Hajduk 3, Naftagas 3, Železničar 3, Omladinac 3, Vrbas 3, Inđija 3, Dinamo 3, Mladost (BJ) 3, OFK Kikinda 0, Mladost (O) 0, Sloboda 0, Veternik 0, Bačka 0, Jedinstvo 0, Sloven 0, Sloga 0.
U drugom kolu, u subotu i nedelju, igraće: Sloga – Sloven, Vrbas – Mladost (BJ), Inđija – Veternik, Jedinstvo – OFK Kikinda, Sloboda – Bačka, Naftagas – Dinamo, Omladinac – Železničar, Mladost (O) – Hajduk.

struja-brojilo

Zbog radova na električnoj mreži  u ponedeljak, 25. avgusta od 9 do 12 sati bez struje će biti domaćinstva u ulicama: Braće Tatića od Ive Lole Ribara do Kosovske, Braće Tatić od Ive Lole Ribara do kućnog broja 34, Svetosavska od Žarka Zrenjanina do Prizrenske, Svetosavska od  Ive Lole Ribara do Kosovske, Uglješe Terzin od Ive Lole Ribara do Kosovske, Ive Lole Ribara od Jove Jovanovića Zmaja do Braće Tatić i Braće Tatić parna strana od broja 34 do broja 54.

glass-475451-640

Iz JP  „Kikinda“  obaveštavaju korisnike da će danas, četvrtak, 21. avgusta, u zgradi GA4 (banka Intesa)  doći do povremenih prekida u isporuci vode od 8:30 do 10 časova, zbog planiranih radova na ugradnji vodomera.

Radovi će se odvijati tokom prepodnevnih časova, a prekidi u vodosnabdevanju biće privremeni i trajaće onoliko koliko je neophodno za bezbedno i efikasno izvođenje instalacija.

Za dodatne informacije, građani se mogu obratiti pozivnom centru putem telefona 062/8844888 ili 422-760.

gradjani-protiv-blokada-(7)

Građani širom Srbije danas su se mirno i dostojanstveno okupili kako bi poručili da više ne žele da trpe nasilje i blokadu života. Na pedeset lokacija u zemlji, među kojima je i Kikinda, organizovani su skupovi pod parolom „Hoćemo normalan život“. Među okupljenima je bila i Jovana Vasiljević iz Iđoša.

-Došla sam na skup da podržim predsednika i zato što se zalažem za prestanak blokada koje predugo traju. Smeta mi što ne mogu slobodno da se krećem i što nemamo normalan život.  Imam dvogodišnje dete i želim da odrasta u stabilnom i mirnom okruženju – rekla je Jovana.

I moto klub „Banatski bajkeri“ podržali su skup koji se protivi blokadama i nasilju koje prati proteste, napomenuo je Ferenc Tamaši.

-Ograničena nam je sloboda kretanja. Kao bajker putujem celom zemljom i proteklih meseci više puta sam morao da stojim i čekam da se odblokiraju pojedini putni pravci kako bi nastavio svoj put. To se nikada nije dešavalo da nam se ograničava sloboda kretanja. Smeta mi i to što su đaci dobar deo školske godine sedeli kod kuće umesto u učionicama, a da ne pričam o studentima  među kojima će mnogi izgubiti godine. Roditelji plaćaju kirije za stanove, bukvalno bacaju novac, očekujući kraj ovom ludilo koje nikako da stane – kazao je Tamaši.

Boro Stupar, zajedno sa suprugom Ljubicom došao je ispred Gradske kuće.

-Podržavam našeg predsednika Aleksandra Vučića. Bolestan sam, imam ugrađen pejsmejker, ali sam ipak ovde. Dosta je blokadama, nasilju, maltretiranju, napadanju. Uništili su nam državu mladost,  uništili su nam život. To mora da stane  – precizirao je Stupar.

Današnjim okupljanjima građani su poslali jasnu poruku da žele mir i red, kao i povratak normalnom životu bez nasilja i haosa.

 

 

d3d02e78-b9a1-49b4-ac6e-8ed385d038a6

Sajan je proslavio Dan i slavu sela, Svetog Stefana. U Rimokatoličkoj crkvi održana je svečana misa i osvećen je hleb, nakon čega su položeni venci na bistu, a potom je u pozorišnoj sali Doma kulture priređen svečani program, u kojem su učestvovali članovi KUD-a „Adi Endre“ i gosti iz okolnih mesta.

-Dan Svetog Stefana je za mađarsku zajednicu veliki nacionalni praznik – istakao je predsednik Saveta MZ Sajan Zoltan Tot. – Sveti Stefan bio je kralj koji je izvukao Mađare iz paganstva i poprimio hrišćanstvo te je tako uspeo da sačuva mađarski narod u Evropi. Smatra se da je on položio temelj za osnovanje moderne mađarske države.

 

Rimokatolička  crkva u Sajanu posećena je ovom svecu tako da je organizovana Sveta misa koju je predvodio sveštenik iz Čoke Tibor Konc, a tu su bili i sveštenici iz Novog Kneževca.

-Ovaj dan, 20. avgust je i praznik novog hleba. U okviru mise blagoslovljen je hleb koji je napravljen od ovogodišnjeg roda pšenice i svi vernici koji su prisustvovali dobili su deo hleba od ovogodišnjeg roda.

Posle mise vence su na spomenik Svetog Stefana, koji je 2020. godine podignut u bašti parohije sajanske crkve, položili Zoltan Tot, Ramona Tot, članica Izvršnog odbora Nacionalnog saveta  mađarske nacionalne manjine i Melita Gombar, članica Gradskog veća. Svečanosti su prisustvovali i visoki republički i pokrajinski funkcioneri.

-Ovaj dan ima veliki značaj za život meštana Sajana, jer je posvećen zaštitniku ovog mesta. Sveti Stefan je simbola odlučnosti, istrajnosti i snage vere – vrednosti koje žitelji ovog mesta neguju i prenose s generacije na generaciju – navela je Melita Gombar.

U okviru programa obeležavanja u Domu kulture organizovan je prigodan kulturni program koji su izveli članovi KUD-a „Adi Endre“ iz Sajana sa gostima iz Telečke, Ostojićeva, Nove Crnje. Učestvovale su folklorne grupe, recitatori, solisti koji su pevali, ali i svirali na tradicionalnim instrumentima. U obeležavanje važnog datuma učestvovala su  i sva udruženja u Sajanu.

-Već sada se pripremamo za narednu godinu kada svečano planiramo da obeležimo 220 godina od ponovnog nastanjivanja Sajana. Naime, 1806. godina značajna je za naše mesto jer je ono ponovo naseljeno te godine – napomenuo je Tot.

Tokom poslepodneva organizovan je i zabavni program za decu. Dan i slava sela obeležavao se više dana tako su u petak i subotu bile priređene disko večeri dok je u nedelju organizovan vašar u centru sela i koncert orkestra „Kurunci“ iz Kikinde.

Prema zvaničnom popisu u Sajanu ima 890 stanovnika, međutim realno ih je oko 800. Najviše mladi, u prethodnim godinama odselili su se u inostranstvo, ali su zadržali prebivalište u rodnom selu.

A.Đ.

 

sekretar-ck
U poseti Kikindi boravio je generalni sekretar Crvenog krsta Srbije Ljubomir Miladinović, sa kojim je gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima Marijanom Mirkov i Željkom Radu održao radni sastanak u Gradskoj kući. Događaju je prisustvovala i Danijela Bjeljac, sekretarka kikindskog Crvenog krsta.
Na sastanku je potvrđena izuzetno uspešna saradnja između Crvenog krsta Srbije i lokalne samouprave, koja se ogleda u zajedničkim aktivnostima usmerenim ka unapređenju kvaliteta života naših sugrađana. Posebna pažnja posvećena je daljem razvoju i unapređenju usluga Crvenog krsta Kikinda, sa ciljem da one budu što dostupnije, efikasnije i u najboljem interesu korisnika.
Grad ostaje pouzdan partner Crvenom krstu Srbije i nastaviće da pruža punu podršku u realizaciji svih humanitarnih i društveno odgovornih aktivnosti.
slika-1

Građani širom Srbije danas će se mirno i dostojanstveno okupiti kako bi poručili da više ne žele da trpe nasilje i blokadu života.

Narodu je dosta terora. Mirno, dostojanstveno, ljudi traže normalan život.

U 50 gradova i opština u zemlji, među kojima je i Kikinda, najavljeni su skupovi na kojima će građani izraziti svoje nezadovoljstvo višemesečnim blokadama i nasiljem koje prati te proteste.

U Kikindi je okupljanje najavljeno za 18.30 časova na Gradskom trgu.

Podsetimo, tokom jučerašnjeg dana na društvenim mrežama kružio je video u kome se ističe jasna poruka da građani žele normalan život i mir, bez mržnje i nasilja, bez maltretiranja i terora.

“Besan sam, oteli su nam normalan život! Napadaju mi kuću, hoću mir! Hoću da radim, hoću da se krećem! Hoću da učim! Hoću moju Srbiju nazad! Bori se, protiv blokada”, stoji u snimku koji se masovno deli na društvenim mrežama.

 

bike-3321575-1280

Agencija za bezbednost saobraćaja uputila je apel svim učesnicima u saobraćaju, a posebno vozačima motorizovanih dvotočkaša, da posvete veću pažnju međusobnoj toleranciji i poštovanju saobraćajnih propisa. Kako je istaknuto, moto sezona je u punom jeku i na putevima Srbije primetan je veliki broj motociklista.

Skoro dve trećine motorizovanih dvotočkaša smrtno strada u letnjim mesecima (jun, jul, avgust i septembar). Većina motociklista strada u popodnevnim časovima, u periodu sumraka i prvog mraka.

Motociklisti i mopedisti spadaju u ranjivu kategoriju učesnika u saobraćaju, jer ih i najmanja greška ili trenutak nepažnje može koštati života. Važno je nošenje kacige, čija je efikasnost u sprečavanju smrtnih povreda čak 45 odsto i nošenje zaštitne opreme, kao i prilagođavanje brzine uslovima saobraćaja i stanju puta, ključno za očuvanje njihove bezbednosti.

Prekoračenje brzine, vožnja po razdelnoj liniji između vozila u koloni i vožnja bez zaštitne opreme, a sa druge strane neuvažavanje motociklista kao ravnopravnih učesnika u saobraćaju, ostaju najčešći uzroci stradanja motociklista. U proseku, svakog dana budu povređena tri motorizovana dvotočkaša, dok svakog osmog dana pogine jedan, navedeno je u saopštenju.

Kako je istaknuto, samo u 2024. godini život je izgubilo 65 motorizovanih dvotočkaša.