Најновије

studenti-biblioteka

U petak, 31. oktobra počinje povrat 50 odsto školarina studentima, na osnovu izmena Zakona o visokom obrazovanju, izjavio je danas prvi potpredsenik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali.

On je istakao da će svim studentima novac preko studentskih kartica leći tokom novembra, saopštilo je Ministarstvo finansija. Poručio je da nije potrebno prijavljivanje za isplatu, već se ona obavlja preko spiskova koje dostavljaju visokoškolske ustanove.

Pravo na povrat školarine imaju svi samofinansirajući studenti koji studiraju na visokoškolskim ustanovama za prvi put upisane bodove, odnosno predmete. Refundacija će biti rađena sukcesivno.

norvezani-srednjoskloci-(4)-(1)

Srednjoškolci iz Narvika, njih 10, sa dvoje profesora, tokom tri dana borave u našem gradu. Nakon što su kikindski gimnazijalci letos bili u Norveškoj, njihovi vršnjaci su im uzvratili posetu . Ponovna razmena učenika dogovorena je prilikom posete delegacije Norlanda Vojvodini u septembru, a pod pokroviteljstvom Pokrajinske Skupštine, grada Kikinde i KCK i Pokrajine Norland i grada Narvika.

Nora Ostensen je prvi put u Kikindi i sa nama je podelila svoje utiske:

 

-Jako je lep grad i uzbuđena sam što sam u prilici da se upoznam sa svim znamenitostima i osobenostima vašeg grada. Volim da putujem i za mene je ovo veliko iskustvo. Kikinda i Narvik su prijateljski gradovi već dugo  i drago mi je što je moja generacija dobila priliku da obnovi i učvrsti bratske veze između dve zemlje.

I Martin Rantanen je istakao koliko mu se sviđa naša sredina.

-Grad je prelep. Ima puno starih zgrada koje svedoče o prošlosti. Prijateljstvo dva naroda nastalo je tokom Drugog svetskog rata kada su naše dede pomogle Kikinđanima, koji su bili zatočeni u nemačkim logorima, da prežive. Na nama je da održimo dugogodišnje prijateljstvo ovakvim posetama i razmenama – kazao je Martin.

Gimnazijalci su, sa svojim profesorima, krajem avgusta boravili u Narviku i jedva su čekali priliku da uzvrate gostoprimstvo, napomenuli su Ana Momčilov i Ognjen Đomparin.

-Norveška je prelepa zemlja i potpuno drugačija od Srbije. Tokom boravka tamo puno toga smo naučili o kulturi, običajima, ali i načinu života. Ipak, najvažnije je što smo upoznali vršnjake i, nadam se, stekli prijatelje za ceo život – ispričala je Ana.

Prijem za učenike i profesore upriličio je gradonačelnik Mladen Bogdan, zajedno sa članovima Gradskog veća Marijanom Mirkov i Tihomirom Farkašem. Prvi čovek grada poželeo im je dobrodošlicu i izrazio nadu da će gosti iz Norveške opet doći kod nas.

-Hvala vam što ste se odlučili da prevalite dug put i prvi put dođete u Srbiju i Kikindu. Dugogodišnje prijateljstvo bratskih gradova traje više decenija i krase ga čvrste veze i dobri odnosi. Prva Povelja o bratimljenju potpisana je 1966. i to je bio prvi ovakav dokument koji je naš grad potpisao. Obnovili smo Deklaraciju o prijateljstvu 2017. godine i time još jednom potvrdili koliko nam je ona važna. Želja nam je da naše prijateljstvo ostane trajno, a podsetiću da je „rođeno“ u strahotama i stradanjima tokom Drugog svetskog rata kada je pružena maksimalna podrška internircima iz Srbije da prežive i dožive kraj rata. Večno smo zahvalni bratskom norveškom narodu što je pokazao hrabrost. Važno je da sačuvamo sećanje, ali i da unapredimo naše odnose u godinama koje dolaze i upravo razmenom učenika u tome ćemo i uspeti  – precizirao je gradonačelnik Bogdan koji je na poklon dobio i knjigu o prirodnim lepotama Norveške.

Pored kulturnih i istorijskih znamenitosti na teritoriji grada Norvežani su posetili i Novi Sad i Melence.

Već narednog meseca delegacija lokalne samouprave posetiće Narvik. Ovom prilikom biće odneta i monumentalna skulptura „Kikinđanka“ koja će biti još jedan podsetnik na bratstvo dva grada.

A.Đ.

selakovic-kck-fasada-(5)

Goran Mikulić iz Plandišta predstaviće svoju knjigu „Invalid-skripta o moždanom udaru, sportu i rokenrolu“ 6. novembra u 19 sati u velikoj sali Kulturnog centra. Promociju, pored KCK, organizuje i kikindsko udruženje Srba u regionu i dijaspori „Koreni“, čiji je Mikulić i član.

-Knjiga je zasnovana na autobiografskom iskustvu, kada mi je jedna rutinska operacija bruha
okrenula život naglavačke-kaže autor. -Naime, tokom oporavka od operacije, otkačio se tromb i doživeo sam moždani udar, koji mi je trajno promenio život. Petnaest dana nisam nikako mogao da govorim. Danas sam relativno funkcionalan, a pre svega toga sam bio sportista i muzičar, igrao košarku za KK Novi Sad, Vršac i rodno Plandište, bavio se muzikom i živeo sportskim životom. Jedna nesrećna okolnost mi je zauvek promenila život i ja sam odlučio da to pretočim u knjigu koja će biti neka vrsta mentalnog razgibavanja i putokaz svima kako se boriti uprkos ograničenjima. Ja danas, uprkos teškoćama jer se u hodu oslanjam na štap, pokušavam da živim što normalnije i želim da pružim nadu svima koji se suočavaju sa zdravstvenim problemima da nastave da se bore. Knjiga je pisana pomirljivim tonom, bez gorčine i mislim da će biti zanimljiva svima koji je pročitaju. Sav prihod od prodaje ići će u humanitarne svrhe- dodaje Mikulić uz podatak da je već imao uspešne promocije u Pančevu, Sečnju i Beogradu, uz odličan odziv publike, a za njegovu životnu priču su se zainteresovali i filmski stvaraoci iz Turske i namera im je da snime film po ovoj knjizi.

N. Savić

Jefimija-2

U organizaciji Udruženja „Jefimija“ u nedelju je u Ruskom Selu održan prvi folklorni festival „Jefimija prelo zvala“. Ovaj događaj protekao je u znaku ljubavi prema folkloru, tradiciji i bogatoj kulturnoj baštini naših predaka.

Publika je uživala u raznovrsnom programu narodnih igara, pesama i osmeha učesnika, koji su svojim nastupima preneli duh zajedništva, radosti i ponosa. Svaki učesnik simbolično je nagrađen medaljom „Opančar“, kao podsetnik da je narodna igra „igra za siromašne“, ali da su upravo ti „siromašni u opancima“ svojim srcem i koracima obišli ceo svet.

Na festivalu su učestvovali: ŽPG „Melizmi“ iz Kikinde, KUD „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, KUD „Mokrin“ iz Mokrina, KUD „Izvor“ iz Nakova, KUD „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela, KUD „Scena“ iz Banatske Topole i FS „Jefimija“ iz Ruskog Sela.

Organizatori su uputili zahvalnost svima koji su doprineli realizaciji festivala – saradnicima, prijateljima, igračima, kolegama, Mesnoj zajednici Rusko Selo, porodicama, kao i umetničkim rukovodiocima Milanu Vašaliću i Jeleni Talijanov, čiji su trud, međusobno poštovanje i podrška bili od presudnog značaja.

Festival je protekao u duhu pesme, igre i druženja, a organizatori su najavili da će „Jefimija prelo zvala“ postati tradicionalan događaj koji će iz godine u godinu negovati kulturno nasleđe i duhovnu umetnost

Inače, dan pre festivala, 25. oktobra, plesni studio „Jefimija“ učestvovao je na Internacionalnom plesnom takmičenju u Temišvaru, gde je ostvario izvanredne rezultate – osvojivši čak četiri prva mesta, vaučer za besplatnu kotizaciju za najmlađe takmičare (uzrast 3 do 6 godina), kao i dve zahvalnice za učešće.

Nakon uspešnog vikenda, članove „Jefimije“ već 15. novembra očekuje novo veliko takmičenje u Subotici.

frizer-vanja-1-1

Frizerka iz Kikinde, Vanja Besedeš, postigla je izvanredan uspeh – osvojila je prvo mesto na nacionalnom takmičenju u Novom Sadu i zauzela visoko četvrto mesto na svetskom prvenstvu u Parizu.

Francuska je ove godine ponovo bila domaćin prestižnog svetskog takmičenja u šišanju a Kikinđanka Vanja Besedeš, zajedno sa svojim kolegama Andrejom Kočić i Stefanom Ristanović iz Beograda, osvojila je četvrto mesto.

„Na svetskom prvenstvu učestvovalo je preko pedeset zemalja. Mi smo bili jedna od najmanjih ekipa. Bilo nas je samo troje i bili smo sami protiv celog sveta,“ sa osmehom navodi Vanja.

U Parizu, ekipa frizera iz Srbije predstavila se u barber katu. „Tu se rade dve kategorije šišanja – skin fejd i komeršal fejd. To su jedna od dve najteže kategorije na svetskom prvenstvu,“ objašnjava naša sugrađanka.

Inače, Vanja Besedeš je  prošle godine odnela bronzu na istom takmičenju. Tada je srpski nacionalni tim imao pet predstavnika.

Kada je u pitanju Otvoreni šampionat Srbije „Nikola Bizumić“ koji se održao u Novom Sadu, osvojila je prvo mesto uprkos jakoj konkurenciji.

„Osim frizera iz Srbije, bilo je i takmičara iz Bosne, Crne Gore i Hrvatske. Ja sam osvojila prvo mesto u mojoj omiljenoj kategoriji – strit stajl. Takođe, odnela sam drugo mesto u kategoriji old skul, što podrazumeva šišanje makazama i brijačem. Kada je u pitanju ukupan plasman, zauzela sam drugo mesto na šampionatu,“ ponosno ističe Vanja.

U razgovoru sa našom sugrađankom, uspeli smo da saznamo da je strit stajl zapravo njena uža specijalnost. „Ovaj stil šišanja se radi na lutki, prvenstveno zbog dužine kose. Lutka je prethodno već ošišana i dovedena u formu, potom se fenira i izrađuje frizura tako da ima klasičnih elemenata ali i da bude svakodnevno nosiva na ulici.“

Na pitanje koja frizura je ovih dana najtraženija u njenom salonu, Vanja odgovara:

„Trenutno je i kod nas i u svetu skin fejd najpopularniji. Obično je to novi tip frizura koji ide od obrijanog, sa sve više senčenja sa strane, a gore može biti duže ili kraće. I u skin fejdovima ima više kategorija, poput niski fejd, visoki fejd ili frenč krop.“

Naša sagovornica je takođe istakla kako teži da bude u toku sa trendovima. „Tržište je takvo da stalno izlaze nove frizure. Naravno, traže se i klasične frizure koje ja lično volim, prvenstveno kod starijih ljudi. S druge strane, mlađi klijenti uglavnom traže fejd i obrijano.“

Vanja Besedeš planira i sledeće godine da se prijavi na svetsko prvenstvo u Parizu i kako kaže, nada se da će proći „kao Šurda u Vrućem vetru.“

vozio-205km

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, juče su presretačem zaustavili četrdesetogodišnjeg srpskog državljanina D.Đ. koji se na državnom putu Kikinda–Zrenjanin vozilom marke „folksvagen tuareg” slovačkih registarskih oznaka kretao brzinom od čak 205,7 kilometara na čas, i to na delu puta gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.

– Daljom kontrolom utvrđeno je da vozač ne poseduje saobraćajnu dozvolu za navedeno vozilo. Zbog toga je isključen iz saobraćaja, protiv njega je podneta prekršajna prijava zbog nasilničke vožnje, a sačinjen mu je i prekršajni nalog jer nije imao potrebnu dokumentaciju – navodi se u saopštenju MUP-a.

U MUP-u podsećaju da je u poslednje vreme zabeležen veći broj teških saobraćajnih nezgoda koje su uznemirile javnost.

 

sanja-brusin-pravilna-ishrana-(1)

Oktobar, mesec pravilne ishrane, usmeren je na edukaciju stanovništva o pravilnoj ishrani, kao jednom od najznačajnijih faktora u prevenciji hroničnih nezaraznih bolesti. Cilj je da se najšira populacija, a posebno deca i mladi informišu, ali i da steknu pravilne navike u ishrani. Dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene i Centra za higijenu i humanu ekologiju Zavoda za javno zdravlje navodi da je najvažnija uravnotežena ishrana.

-Optimalan energetski, kao i unos životnih namirnica, sastava i zdravstveno-bezbedna hrana čine pravilnu ishranu. Namirnice se dele u sedam grupa i potrebno je da sve one, u određenoj srazmeri, budu zastupljene. Njihov odnos predstavljen je piramidom zdrave ishrane i u bazi  su žitarice, sledeći nivo su voće i povrće, slede meso, mleko i prerađevine i tek na vrhu piramide su šećeri i ulja – istakla je dr Brusin Beloš.

Centri za sitost i glad u mozgu tačno znaju koliko nam hrane treba. Međutim određene okolnosti poput stresa i navika preuzetih iz porodice mogu da dovedu  do toga da se unosi više ili manje hrane u odnosu na ono što nam je zaista potrebno. Dugoročno tako nastaju gojaznost ili pothranjenost.

-Većina se hrani onako kako su ih naučili roditelji ili se rukovode onim što su negde pročitali. U našem okruženju ishrana je, uglavnom, nepravilna. Zato u Vojvodini ima više od 50 odsto odraslih gojaznih osoba u odnosu na broj stanovnika. Kada pričamo o deci gojazna je četvrtina – dodaje naša sagovornica.

U Vojvodini u ishrani najviše preovlađuju masnoće i šećeri.

-Jede se prilično masna hrana, pogotovo zimi i puno se jede slatkiša, što kupljenih, što onih koje majke i bake naprave. Ova dva faktora najviše doprinose gojaznosti. Na ovu bolest utiče i nepravilna frekvencija uzimanja obroka. Postoje osobe koje ne jedu ništa do poslepodne i onda odjednom unesu 2.000 kalorija što je previše i što uzorkuje usporavanje metabolizma. Takođe kod nas se previše jede meso, a unosi se i puno soli koja je glavni etiološki faktor u nastanku povišenog krvnog pritiska. Neophodno je pet obroka dnevno, tri glavna i dve užine koje su voće i povrće – precizirala je dr Sanja Brusin Beloš.

Pored nepravilne ishrane i manjak fizičke aktivnosti i kod dece i kod odraslih dovodi do gojaznosti. Pri Zavodu za javno zdravlje radi ambulanta za dijetetiku koja se bavi poremećajem ishrane. Od prošle godine Fond PIO preuzeo je finansiranje lečenja onih koji imaju problema bez obzira na to da li su odrasli ili deca. Oni u naznačenu ambulantu dolaze sa uputom.

-Do sada smo imali više od 200 pregleda. Pored gojaznih, kojih je najviše, imamo pothranjene, ali i osobe sa specifičnim poremećajima u ishrani. Lečimo i pacijente sa povišenim masnoćama, sa šećernom bolesti koji nemaju gojaznost, sa gihtom. Prvi pregled je klinički i obave se merenja i razgovor. Tada dajemo uput da se uradi krvna slika i na osnovu nje računamo energetske potrebe i sačinjavamo individualni plan ishrane. Želim da pohvalim naše pacijente jer se većina pridržava onoga što im preporučimo. Gojaznost je bolest, iako smo mi prilično tolerantni prema njoj, a ne bi trebalo da budemo – zaključila je dr Sanja Brusin Beloš.

Povodom meseca pravilne ishrane i Svetskog dana hrane, koji je 16. oktobra, Zavod je raspisao likovni konkurs na temu zdrave hrane. Pristigao je veliki broj radova iz vrtića i osnovnih škola iz Severnobanatskog okruga, a žiri koji su činili Aleksandra Vukosavljev i Katarina Tubin odabrao je najbolje. Po tri nagrade dodeljene su deci predškolskog uzrasta i isto toliko za učenike osnovnih škola, kao i jedna specijalna nagrada.

A.Đ.

 

 

 

 

SAOBRACAJ-POLICIJA

U svetlu poslednjih događaja i poražavajućih statistika, nadležne institucije najavljuju najrigidnije mere u istoriji Srbije kako bi se zaustavio rast neodgovornog ponašanja u saobraćaju.

Prema izveštaju Agencija za bezbednost u saobraćaju (ABS), samo tokom ove godine u Srbiji je do sada poginulo 39 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola – među njima, nažalost, ima i dece. Takođe je registrovano više od 1.100 povređenih i oko 1.200 vozača sa 1 – 2‰ alkohola u krvi, dok je kod gotovo 700 slučajeva izmereno više od 2‰.

ABS predlaže da se najteži slučajevi vožnje u alkoholisanom stanju – gde je došlo do pogibije ili teške povrede – sankcionišu kaznom zatvora od 40 godina, što bi ih izjednačilo sa krivičnim delima ubistva sa predumišljajem. Uz to, razmatraju se mere kao što su trajno oduzimanje vozila, trajna zabrana upravljanja motornim vozilima i znatno povećanje novčanih kazni.

Pomoćnik načelnika saobraćajne policije, Slaviša Lakićević, navodi da bi trajno oduzimanje vozila – bez obzira na vlasništvo – moglo da postane praksa za one koji ponovo grubo krše propise.

Uz stroge kazne za alkohol, uvode se i tehnološke mere za kontrolu saobraćaja. Mobilni i stacionirani radari širom Srbije će biti opremljeni i pušteni u rad u narednom periodu kako bi snimali tri najčešća prekršaja: prekoračenje brzine, korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje i nekorišćenje sigurnosnog pojasa.

Radari će često biti na „tajnim“ ili neobjavljenim lokacijama, bez prisustva policajaca na licu mesta, a prekršaji će se evidentirati automatski. Uvođenje alko-brava („starter interlock“ uređaja), predloženo je za recidiviste: pre pokretanja vozila, vozač će morati da uradi alkotest, a ako je alkohol detektovan, auto neće moći da se upali. Takođe, u novom Zakonu o bezbednosti saobraćaja razmatra se uvođenje nulte tolerancije na alkohol za sve vozače, a ne samo za one sa probnom dozvolom.

Ovakve mere su neophodne jer je statistika neumoljiva: broj poginulih i teško povređenih učesnika u saobraćaju signal je za hitnu intervenciju. Osim toga, porodice žrtava često ističu da počinioci ne pokazuju kajanje, što dodatno povećava osećaj nepravde. Kombinacija represije (kazni) i tehnologije (radari i alko-brave) zapravo je pokušaj da se pravovremeno utiče na ponašanje vozača.

Šta to znači za građane i vozače

Svaki učesnik u saobraćaju mora biti svestan da čak i „jedna čašica“ može biti presudna – posebno ako se uvede nulta tolerancija. Zatim, neće više biti mesta za propuste: prekoračenje brzine, telefon u vožnji i nenošenje pojasa biće automatski registrovani. Takođe, vozači moraju imati na umu da vozila mogu biti trajno oduzeta, a dozvole trajno ukinute za najveće prekršaje.

Država šalje jasnu poruku: tolerancije više nema. Kombinacija kazni, tajnih i automatskih kontrola radara i alko-brava stavlja fokus na preventivu i odgovornost svakog učesnika u saobraćaju.

DDK-feb-(2)

U četvrtak, 30. oktobra, u  Crvenom krstu biće organizovana treća akcija dobrovoljnog davalaštva krvi u ovom mesecu. Podsećamo da dragocenu tečnost mogu dati sve zdrave, odrasle osobe, starosti od 18 do 65 godina kod kojih se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni njih niti osobu kojoj bi se ta krv primenila.

U saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine akcija će trajati od 8.30 do 13 sati.

error: Content is protected !!