Најновије

trag

U okviru manifestacije “Dani Srpske u Srbiji”, u subotu 27. septembra u 19.30, u Narodnom pozorištu biće upriličen koncert Etno grupe „Trag“ iz Republike Srpske.

Etno grupa “Trag” je vokalno-instrumentalni sastav iz Republike Srpske, koji neguje tradicionalnu muziku Balkana. Na repertoaru grupe nalaze se pesme iz Republike Srpske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Bugarske, te ciganska muzika.

S obzirom na to da „Trag” često i rado nastupa u Rusiji, na repertoar su uvrstili i nekoliko ruskih pesama. Grupa nastupa na mnogim značajnim manifestacijama u BiH i inostranstvu.

NURDOR-2025-(2)

Udruženje NURDOR i ove godine obeležava Zlatni septembar, mesec podrške deci i mladima obolelim od raka. Ovogodišnja kampanja posvećena je temi psihosocijalne podrške – jer svako dete i porodica, pored medicinskog lečenja, imaju potrebu za razgovorom, osloncem, podrškom u ostvarivanju prava i osećajem da nisu sami.

Psihosocijalna podrška podrazumeva kontinuiran rad psihologa i socijalnih radnika, savetovanja, radionice za decu i roditelje, ali i pomoć porodicama u tugovanju. Ona osnažuje roditelje i pomaže porodici da zajedno izdrži najtežu borbu.

NURDOR je do sada u okviru psihosocijalne podrške organizovao 15 ciklusa sa 540 radionica “Vreme je za šoljicu razgovora” u koje je uključeno 5000 roditelja tokom procesa lečenja. Organizovano je i 68 rehabilitacionih kampova za preko 1500 dece. Za 75 porodica u tugovanju organizovano je 6 kampova. Tim za psihosocijalnu podršku na dnevnom nivou brine o potrebama dece i roditelja i pomaže im kako u osnaživanju, tako i u  ostvarivanju prava iz socijalne zaštite.

Dana 27. septembra na trgovima širom Srbije građani će imati priliku ne samo da daju svoj doprinos, već i da razgovaraju sa volonterima o značaju psihosocijalne podrške i svemu što ona obuhvata. Tog dana biće promovisano i redovno donatorstvo jer jedino kontinuiranom podrškom možemo obezbediti da nijedna porodica ne ostane bez pomoći koja joj je neophodna.

U Kikindi će akcija biti održana na Trgu kod fontane , od 12 do 14 sati.

banatskovelikoselo
Povodom Dana kolonizacije i obeležavanja osam decenija “osme ofanzive”, u Banatskom Velikom Selu će u petak 26. septembra biti upriličen niz događaja posvećenih kolonizaciji ovog mesta.
Program će početi izložbom u organizaciji Kulturnog centra Novi Sad, posvećenom krajiškom piscu Branku Ćopiću.
Kako navode organizatori, ova postavka će biti svojevrsni kolaž sastavljem od fotografija, rukopisa, novinskih isečaka i anegdota posvećenih omiljenom književniku. Izložba je u potpunosti prilagođena školskom uzrastu i s obzirom na Brankov duhoviti način pisanja i bogat život, mladi, ali i stariji Velikoselci moći će da se još jednom podsete pisca koji je mnogima ulepšavao detinjstvo.
Program će dalje pratiti i prezentacija na temu kolonizacije Vojvodine 1945-1948. a centralni događaj te večeri biće istorijsko predavanje posvećano naseljavanju Velikog Sela kolonistima iz Bosanske krajine.
Predavači na ovoj tribini biće dr Jelena Veselinov, istoričar prava i upravnica poslova Matice srpske, ovdašnji istoričar Dušan Dejanac, potom Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja vojvodine i dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, kojem je i inače tema kolonizacije uža specijalnost.
Milan Micić, je, podsetimo, doktor istorijskih nauka, autor velikog broja knjiga iz oblasti kolonizacije, a u vezi sa predstojećim predavanjem navodi niz egzaktnih detalja vezanih za naseljavanje Velikog Sela.
-Najveći broj kolonista deselio se iz Petrovca, Drvara i Bihaća. Bavim se u svom naučnom radu temama vezanim za kolonizaciju a jedan deo se odnosi i na naseljavanje Vojvodine nakon Drugog svetskog rata-navodi Micić.
Ova, druga kolonizacija je možda manje izazovna za istoričare, jer je, kako kaže ovaj istoričar, kolonizacija od 1945. ubedljivo je najbolje ogranizovana kolonizacija našeg naroda od svih koje su sprovođene.
Program posvećen kolonizaciji u Velikom Selu održaće se u sali za venčanja Mesne zajednice u petak 26. septembra sa početkom u 19 časova.
U VOJVODINI KOLONIZOVANO 114 NASELJA
Ukupno je, navodi naš sagovornik, kolonizacija sprovedena u 114 naselja i njome je obuhvaćeno oko 250.000 ljudi i malo je primera koji se mogu nazvati senzacionalnim i koji bi bilo zanimljivi hroničarima, istoričarima ili onima koji bi želeli da pronađu neki presedan.
U pitanju je vrlo pedantno vođena dokumentacija o toj najbolje organizovanoj kolonizaciji a takva je i arhivska građa.
– Sveti Hubert, Šarlevil i Soltur su, kao što je poznato, bila tri naselja naseljena nemačkim življem. U skoro opustela sela, počevši od 1945. doselilo se u Šarlevil 179 domaćinstava, 294 u Hubert, a u Soltur 184. Inače, dodaje Micić, ta tri takozvana “nemačka sestrinska naselja” formirali su kako Nemci, tako i Francuzi iz okoline Meca. Kako je selo pripadalo Carevini i mnogi Francuzi  iz ova tri sela, a naročito iz Šarlevila nosili su ponemčena prezimena.
Kolonizacija iz Krajine počela je novembra 1945. i trajala je sve do 1948. (ne uključujući potonje autokoloniste) i najveći deo naseljenika je ostao da u Banatu počne novi život.  Manji deo se ipak vratio u Krajinu, ne mogavši da se privikne na ovdašnju klimu i druge uslove života.
N. Savić
protivblokada

Svi građani koji se protive fizičkim blokadama fakulteta i saobraćajnica, teroru i haosu u našem društvu, pozvani su da se pridruže do sada najvećoj mirnoj i porodičnoj šetnji, koja će biti održana u nedelju, 28. septembra, u oko 200 mesta širom Srbije.

U Kikindi je skup građana planiran ispred Gradske kuće, na trgu, sa početkom u 16.30 časova.

Okupljanja građana koji se protive blokadama održana su do sada pet puta počev od 20. avgusta, a svaki put je broj okupljenih i broj mesta u kojima su skupovi održani bio veći.

Svi skupovi bili su prijavljeni i protekli su mirno, bez incidenata sa jasnim porukama protiv nasilja i blokada.

Okupljeni građani su poručili da žele da se vrati normalan život kakav su imali pre blokada, da se slobodno kreću, rade i uče i da blokade ometaju svakodnevno funkcionisanje.

U Kikindi je na proteklim skupovima zabeležen veliki odziv građana.

 

nasilje-skup-(1)

U organizaciji Pokrajinskog zaštitnika građana – Ombudsmana i  grada u Gradskoj kući održan je sastanak posvećen unapređenju borbe protiv nasilja u porodici i sistemskoj podršci žrtvama. Snežana Knežević, zamenica pokrajinske zaštitnice građana, ombudsmanke, zadužena za ravnopravnost polova istakla je da je pokrajinski ombudsman  koordinator mreže „Život bez nasilja“ koja ove godine obeležava 20 godina postojanja.

-U nedostatku, tada, pravnog okvira mreža „Život bez nasilja“ nastala je 2005. godine. Ona okuplja sve institucije na teritoriji Vojvodine koje se bave nasiljem u porodici i nasiljem prema ženama. Godine 2017. donet je Zakon o sprečavanju nasilja u porodici koji je obavezao institucije na saradnju. Jedna od aktivnosti obeležavanja jubileja mreže je i obilazak svih okruga gde razgovaramo sa predstavnicima centara za socijalni rad, policijskih uprava, tužilaštava, domova zdravlja, bolnica. Želimo da čujemo sa kakvim se problemima susreću profesionalci u radu sa predmetima nasilja, šta može da se promeni kako bi se postupalo efikasnije i bolje i institucija pokrajinskog ombudsmana može da učini da bi zaštita žrtava nasilja bila bolja – navela je Snežana Knežević.

Knežević dodaje da porodičnog nasilja ima dosta, ali da ima i pomaka od kada je donet Zakon.

-Saradnja institucija i razmena informacija je ključna i na tome insistiramo. Nasilje je krug koji se ne zaustavlja sam od sebe, te je od suštinske važnosti da se žene ohrabruju da prijave nasilje – zaključila je Snežana Knežević.

Aleksandra Jovanov, socijalni radnik u Opštoj bolnici dodala je da postoji dobra saradnju sa Policijskom upravom i Centrom za socijalni rad.

-Uprkos merama i izmenama Zakona o sprečavanju nasilja, beleži se porast broja nasilja u porodici. Opšta bolnica postupa po svim protokolima i pravilima kada je u pitanju žrtva nasilja. Naša zakonska obaveza je da nasilje prijavimo, a duže od 10 godina u našoj ustanovi funkcioniše i Centar za zaštitu žena žrtava seksualnog nasilja. Bilo bi dobro da imamo i povratne informacije o tome kako se na kraju postupak završio i da li je žena žrtva nasilja dobila sveukupnu zaštitu  – napomenula je Aleksandra Jovanov.

Gradonačelnik Mladen Bogdan, pozdravljajući učesnike skupa, istakao je nasilje u porodici pojava koja je jako dugo prisutna u društvu i da je lokalna samoupravu tu da pomogne žrtvama.

-Lokalna samouprava, u saradnji sa nadležnim republičkim i pokrajinskim institucijama, učestvuje u svim programima, preporukama i strategijama za smanjenje, sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici. Svake godine sve više je prijava nasilja u porodici i važno je pričati o nasilju i osnaživati žrtve. Novi Zakon umnogome je doprineo da se ubrza funkcionisanje čitavog sistema, a ovakvi skupovi prilika su da se on još više unapredi – zaključio je gradonačelnik Bogdan.

Skupu su prisustvovali predstavnici relevantnih institucija iz svih mesta Severnobanatskog upravnog okruga.

A.Đ.

 

svetski-dan-zdravlja-(7)

Pod sloganom „Ne propusti ni jedan otkucaj“, Svetski dan srca biće obeležen u ponedeljak, 29. septembra, akcijom besplatne kontrole zdravlja u prostorijama Crvenog krsta.

Od 9 do 11 časova, građani će moći da izmere nivo šećera u krvi i krvni pritisak, bez zdravstvene knjižice, uputa i zakazivanja. Osim osnovnih merenja, svi zainteresovani dobiće i korisne preventivne savete o očuvanju zdravlja.

Akciju zajednički organizuju Crveni krst, Dom zdravlja i Zavod za javno zdravlje sa ciljem da poveća svest o zdravlju srca, podsećajući ljude da ne zanemaruju upozorenja o zdravlju  i da daju prioritet redovnim pregledima, zdravim navikama i pravovremenoj medicinskoj intervenciji kako bi se sprečili prevremeni smrtni slučajevi zbog bolesti srca i krvnih sudova.

Str-107-Poledjina-spomen-ploce-(2)-(2)

Povodom osam decenija od kolonizacije u subotu, 27. septembra u Novim Kozarcima biće održana manifestacija „Susreti na kozaračkim stazama – 80 godina zajedništva“.

Kod spomenika kolonizaciji u centru sela u 14 sati biće organizovan program. Spomenik posvećen kolonistima postoji jedino u Novim Kozarcima i ove godine on će biti rekonstruisan odnosno uradiće se zaštita i čišćenje. Autor spomenika je akademski slikar Zdravko Mandić koji ga je nazvao „Svome rodu i potomstvu“.

U 15 sati počeće „Pitijada“, takmičenje u pravljenju pite krompiruše. Ona se organizuje 15. put, a ovo nadmetanje nastalo je na inicijativu pokojnog profesora Milorada Majkića. Kozarčanke su nadaleko poznate po svojim pitama. Recepti se prenose sa kolena na koleno, a u Krajini, odakle su Novi Kozarci naseljeni, krompiruša je tradicionalno jelo. I ove godine praviće se pita za Ginisa.

U okviru obeležavanja važne godišnjice biće organizovan turnir u malom fudbalu na koji se prijavilo 14 ekipa sačinjenih od meštana. Iz svake ulice u selu prijavljene su ekipe, pravo učešća imaju stanovnici Novih Kozaraca i  i u turniru će učestvovati oko 150 ljudi.

Godišnjica kolonizacije biće obeležena i sadnjom drveća. Tokom jesenje sadnje na pet lokacija posadiće se većinom platani koji su simbol dugovečnosti, zajedništva i snage. Nova stabla naći će svoje mesto u centru sela, u dva parka i obodu sela.

A.Đ.

 

 

 

poreska-uprava

Poreska uprava Republike Srbije raspisala je danas konkurs za 248 izvršilaca na 195 radnih mesta, a prijavljivanje kandidata traje od danas, 25. septembra do 2. oktobra.

Za Kikindu su raspisani konkursi za tri radnika i to na poslovima naplate za pravna lica, u zvanju poreski savetnik, poslovima servisa i pružanja pravne pomoći, u zvanju poreski savetnik i za poreskog računovođu 1, u zvanju poreski savetnik.

Konkurs pod sloganom „Poreska uprava zapošljava. Odgovorni ljudi za odgovorno društvo“ nastavak je aktivnosti Poreske uprave u 2025. godini, u toku koje su sprovedeni konkursi za prijem 1.000 novih kolega.

Kompletne informacije u vezi sa uslovima konkursa biće dostupne na internet stranici Poreske uprave, u delu „Konkursi“.

nagradajovanpopovic-1

Žiri za dodelu regionalne književne nagrade „Jovan Popović“ objavio je širi izbor od 26
rukopisa zbirki poezije i kratke proze. Konkurs je raspisala izdavačka kuća Partizanska knjiga u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca.

Na konkursu su učestvovali autorke i autori iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Uži izbor biće proglašen do 1. novembra.

Autoru nagrađenog rukopisa 18. novembra u Kikindi biće uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju Partizanske knjige, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora. Konkurs za regionalnu književnu nagradu Jovan Popović podržalo je Ministarstvo kulture.

Jovan Popović bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige
poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.
Partizanska knjiga je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela.

IMG-5125

Na današnjoj sednici na kojoj je usvojen rebalans gradskog budžeta, gradonačelnik Mladen Bogdan je naglasio značaj predstojećeg ulaganja od 400 miliona dinara za rekonstrukciju Osnovne škole “Feješ Klara”. Podsetimo, sredstva će biti opredeljena iz pokrajinske kase, od toga 100 miliona u ovoj godini.

-Zaključkom Pokrajinske vlade Gradu se obezbeđuju sredstva od 400 miliona za školu „Feješ Klara“ što je pokazatelj da lokalna samouprava radi dobro. Podsetiću da će se raditi i fasada škole „Vuk Karadžić“, da će biti radova i u Muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“ i SSŠ „Miloš Crnjanski“. Više od milijardu dinara ulazi u obrazovanje. Želim sugrađanima i da poručim da nastavljamo sa svim započetim investicijama- rekao je Bogdan.

Odbornik Nandor Šili istakao je da Savez vojvođanskih Mađara podržava rebalans.

– Ove godine krenuće rekonstrukcija jedine dvojezične škole na teritoriji Grada Kikinde i jedine u kojoj se odvija nastava na mađarskom jeziku. Projekat za rekonstrukciju je finansirao Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine, a bez podrške naših koalicionih partnera Srpske napredne stranke ne bismo mogli da realizujemo ovaj važan i kapitalan projekat. Nadamo se skoroj realizaciji projekta. Očekujemo da će đaci i nastavno osoblje imati bolje i kvalitetnije uslove za rad- kazao je Šili.

Podsetimo, rekonstrukcija zgrade Gimnazije i Ekonomsko-trgovinske škole je u toku i realizuje se zahvaljajući sredstvima Ministarstva za javna ulaganja.