Најновије

unosenje-badnjaka

Povodom Badnjeg dana, u Gradsku kuću u Kikindi jutros je, po višegodišnjoj tradiciji, unet badnjak. Tim činom, kako je poručeno, simbolično se upućuju želje za zdravljem, mirom i radošću svim sugrađanima.

-Već po tradiciji, 6. januara, na Badnje jutro unosimo badnjak u Gradsku kuću i time želimo da poručimo da svim našim sugrađanima želimo puno zdravlja, jer badnjak predstavlja simbol zdravlja i radosti – naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

U unošenju badnjaka učestvovali i predstavnici Kikindskog konjičkog udruženja Banat, koji su se pobrinuli i za nabavku badnjaka. Ovogodišnji badnjak je najveći do sada i simbol je najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića.

U okviru obeležavanja Badnjeg dana, predviđen je i prateći program. Paljenje badnjaka zakazano je za 14.30 časova ispred Hrama Svetog Nikole i ispred Crkve Svetih Kozme i Damjana, dok se od 16 časova očekuje dolazak najmlađih sugrađana i njihovih roditelja u Gradsku kuću, uz tradicionalno korinđanje.

Na kraju, gradonačelnik je svim Kikinđanima čestitao Badnji dan, uz želju da ga provedu u miru, blagostanju i zdravlju, u krugu svojih porodica.

Badnjaci-(3)

Badnji dan, u pravoslavnoj tradiciji,  dan je iščekivanja i porodičnog okupljanja, kada se dom priprema da primi radost Božića.

Od ranih jutarnjih časova poštuje se strogi post. U domaćinstvima se završavaju poslednje pripreme, čisti se kuća i sprema posna trpeza. Na stolu se najčešće nalaze pasulj, riba, kiseli kupus, hleb, kao i kuvano žito. Iako jednostavna, ova trpeza nosi snažnu simboliku skromnosti i duhovne čistote.

Poseban trenutak Badnjeg dana je unošenje badnjaka – hrastove grančice koja simbolizuje život, snagu i novi početak.

Paljenje badnjaka simbolizuje svetlost, toplinu i radost Hristovog rođenja, okupljajući vernike u zajedničkoj molitvi i iščekivanju Božića.

U Kikindi će, i ovog Badnjeg dana, tradicionalno paljenje badnjaka biti organizovano u porti Hrama Svetog oca Nikole, u 14 sati i 30 minuta. Ovaj poštovani običaj biće upriličen i u Hramu Svetih Kozme i Damjana, kao i u Manastiru Svete Trojice.

U večernjim satima, u našem gradu i okolini, kao i u još pojedinim delovima Vojvodine, oživeće lepa tradicija korinđanja.

Na vrata domova zakucaće mališani spremni da pevaju božićne pesmice. Zauzvrat će ih domaćini darivati voćem, slatkišima… Korinđašima je doček spremljen i u Gradskoj kući, od 16 do 18 sati.

fcc-2

Privredno društvo FCC KIKINDA obaveštava korisnike komunalnih usluga sa teritorije grada Kikinde da će se sakupljanje komunalnog otpada obavljati prema sledećem rasporedu:

  • Utorak, 6.01.2026. (Badnji dan) – sakupljanje se obavlja redovno. Mole se građani da posude za otpad iznesu do 6 časova ujutru.
  • Sreda,  7.01.2026. (Božić) – sakupljanje komunalnog otpada se neće obavljati (pravoslavni Božić)
  • Subota, 10.01.2026. – nadoknada sakupljanja, u prepodnevnim časovima

Služba za reklamacije neće raditi u sredu, 7. januara. Korisnici mogu podneti reklamacije pisanim putem:

  • putem e-mail adrese: reklamacije@fcc-group.rs (uz obavezno popunjavanje predmeta mejla)
  • poštom na adresu: Bulevar kralja Aleksandra 79, 11120 Beograd

Sa redovnim radom služba za reklamacije nastavlja u petak, 9. januara.

 

dr-Miskov

Iako je novogodišnje praznike Kikinda dočekala bez prijavljenih povreda izazvanih upotrebom pirotehnike, lekari upozoravaju da oprez ne sme da izostane. Iskustva službe Hitne medicinske pomoći pokazuju da se najteže posledice javljaju onda kada se petarde nađu u rukama dece, dok podaci na nivou Srbije svedoče da pirotehnička sredstva i dalje predstavljaju ozbiljan bezbednosni i zdravstveni problem.

U Kikindi, tokom poslednjih praznika, služba Hitne medicinske pomoći nije imala intervencije zbog povreda izazvanih pirotehnikom. Kako navodi dr Bojan Miškov, specijalista urgentne medicine, Kikinđani su uglavnom oprezni kada je u pitanju upotreba ovih sredstava.

-Nismo imali prijavljene povrede nastale upotrebom pirotehnike, niti saobraćajne nezgode ili tuče tokom praznika. Najčešće su nam se javljali pacijenti sa simptomima respiratornih infekcija, povišenom temperaturom, slabošću i posledicama prekomerne konzumacije alkohola, što je uobičajeno za praznični period – kaže dr Miškov, naglašavajući da govori isključivo u ime službe Hitne pomoći, a ne prijemnog odeljenja Opšte bolnice u Kikindi.

On ipak upozorava da su povrede od petardi, kada do njih dođe, izuzetno teške.

-Povrede najčešće nastaju kada se deci daju petarde. To su ozbiljne povrede koje često zahtevaju amputaciju prstiju, a u najvećem broju slučajeva stradaju deca, ističe dr Miškov.

Sugrađani takođe ukazuju na probleme koje pirotehnika izaziva. Jadranka Knežević smatra da se pirotehnici pridaje preveliki značaj i da njena dostupnost predstavlja dodatan rizik.

-Neuki i neiskusni ljudi dovode u opasnost i sebe i druge. Taj trend je uzeo maha i teško je dopreti do svesti dece kada su petarde dostupne na svakom ćošku – navodi ona, dodajući da bi stroža zakonska regulativa mogla biti jedno od rešenja.

Na posledice po životinje ukazuje i Andrej Kultošev, koji podseća da buka od petardi i vatrometa svake godine izaziva veliki stres kod kućnih ljubimaca i životinja na ulici.

-Zakoni postoje, ali je pitanje koliko se dosledno sprovode – ocenjuje on.

Iako pojedine lokalne sredine, poput Kikinde, beleže manji broj incidenata, zvanične republičke statistike pokazuju da pirotehnika i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni i bezbednosni problem.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, tokom novogodišnjih i božićnih praznika svake godine biva povređeno više desetina ljudi usled nepravilne upotrebe pirotehnike. Među povređenima je veliki procenat dece i maloletnika, a najčešće su u pitanju povrede šaka, prstiju, lica i očiju, od kojih deo završava trajnim invaliditetom.

Stručnjaci upozoravaju da je najveći rizik upravo u davanju petardi deci i u nekontrolisanoj upotrebi pirotehničkih sredstava od strane nestručnih lica. Povrede koje nastaju u tim situacijama često su teške i zahtevaju složeno lečenje, a u pojedinim slučajevima i amputacije. Zato je prevencija, pre svega kroz odgovorno ponašanje odraslih i zaštitu dece, ključna u sprečavanju povreda koje mogu da imaju doživotne posledice.

 

badnji-dan

Po srpskom običajnom kalendaru, Božić se slavi tri dana, a praznični period obuhvata i Tucindan i Badnji dan. Tucindan, koji pada dva dana pred Božić, dan je kada se kolje i priprema pečenica. Nekada se životinja najpre tukla solju, pa otuda i naziv praznika.

U gradovima se meso uglavnom kupuje, dok se na selu prase ili jagnje bira i hrani ranije, a ponegde se kolju i ćurka, guska ili kokoš. Pečenica, odnosno „božićnjar“, peče se na Badnji dan, a jede na Božić kao prva mrsna hrana posle šest nedelja posta.

Tog dana priprema se brašno za mešenje, zrnevlje žita, menja se slama u živinskim gnezdima i nabavljaju se suve šljive, smokve, orasi, novčići i bombone koje se na Badnje veče rasipaju po slami u kući, da ih deca pokupe.

Po verovanju, na Tucindan se ništa ne iznosi iz kuće da ne bi „odlazilo“ tokom godine, ali je poželjno vratiti sve dugove. Takođe, decu ne treba tući, jer se veruje da bi inače bila nevaljala i bolešljiva. Period od Tucindana do Božića ispunjen je brojnim običajima koji se razlikuju od kraja do kraja.

balet

Po prvi put u Kikindi pokrenuti su časovi baleta namenjeni isključivo odraslima, kao rekreativno-korektivni program koji spaja fizičku aktivnost i umetnički izraz.

Ideja o baletu za odrasle postojala je duže vreme, ali je realizovana tek ove godine. Kako objašnjava Ingrida Vojvodić Crnomarković, nastavnica klasičnog baleta i istorijsko-baletskih igara, inicijativa je došla sa više strana – nje kao nastavnice i žena koje su želele da se bave baletom, ali za to ranije nisu imale priliku.

-Nekoliko godina unazad žene koje dovode decu na balet, kao i bivše balerine koje su završile školu pre više od deset godina, pitale su kada ćemo napraviti rekreativni balet za odrasle. Nismo imali vremena ni organizacije sve do ove godine, kada smo krenuli eksperimentalno sa manjom grupom – navodi Vojvodić Crnomarković.

Program je prilagođen mogućnostima svake polaznice. Časovi se odvijaju po baletskom programu, ali bez pritiska da se od polaznica stvaraju profesionalne balerine.

-Radimo elemente klasičnog baleta, onoliko koliko ko može. Cilj nam je da zategnemo mišiće, poboljšamo držanje, da se elegantnije krećemo, sedamo i ustajemo – objašnjava ona.

Časovi se održavaju u baletskim salama, uz klasičnu muziku, baletske štapove i ogledala. Obuhvataju vežbe kod štapa, rad na sredini, skokove, parter, istezanje, kao i jednostavne koreografije, valcere i istorijske balske igre. Trenutno grupu čini desetak polaznica, različitog uzrasta i fizičke spreme.

Važno je istaći da prethodno iskustvo nije potrebno.

-Pola grupe čine žene koje su prvi put obule baletanke. Radimo polako, od početka, i svako može da se priključi u bilo kom trenutku – kaže Vojvodić Crnomarković, dodajući da ne postoji starosna granica za upis.

Među polaznicama su i one koje nikada ranije nisu trenirale balet, ali i bivše balerine. Zorana Vlajnić, 32-godišnja polaznica, ističe da se na balet upisala pre svega zbog fizičke aktivnosti, ali i umetničke inspiracije.

-Oduvek sam volela balet, ali nisam mogla da ga treniram kao dete. Na prvom času sam imala tremu, bilo mi je zbunjujuće, ali posle treninga se osećam mnogo bolje. I kao master likovne umetnosti, doživljavam balet kao važan uticaj na svoj rad – kaže ona.

Slično iskustvo ima i Milana Malešević, koja je kao dete završila osnovnu baletsku školu.

Kada je najavljena škola baleta za odrasle, bila sam oduševljena. Telo pamti pokrete, iako petnaest godina nisam igrala. Izazov je povratak u formu, ali volje sada imam više nego ikad – ističe Malešević, dodajući da joj najviše znači spoj umetnosti i fizičke aktivnosti.

Časovi se održavaju dva puta nedeljno, ponedeljkom i četvrtkom od 18.30 časova, i traju oko sat i po. Svi zainteresovani mogu da se priključe direktno ili da najpre dođu i pogledaju kako časovi izgledaju.

 

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda i praznika dogodile su se četiri saobraćajne nezgode i to dve sa materijalnom štetom i dve u kojima su tri lica zadobila lakše telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 265.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje vozilom, neustupanja prvenstva prolaza i neprilagođene brzine.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 25 učesnika u saobraćaju i izdato je 225 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 13 vozača, od kojih su 3 lica zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 mg/ml alkohola tj. imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkrivena su 72 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 92 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 62 ostala prekršaja.

korindjasi-2024-(8)

U duhu najlepših običaja, Gradska kuća i ove godine otvara svoja vrata za najmlađe sugrađane. Na Badnje veče, od 16 do 18 sati, svečana sala biće ispunjena dečjom grajom i pesmom.

Mališani će imati priliku da recituju korinđaške pesmice, donesu prazničnu radost i podele čaroliju ovog posebnog dana. Uz srdačan doček gradonačelnika Mladena Bogdana i članova Gradskog veća, deca će, po starom običaju, biti darivana slatkišima, orasima, voćem.

Na severu Banata i dalje se neguje ovaj lep običaj koji se ogleda u tome da deca odlaze na vrata svojih komšija, rodbine, prijatelja i pitaju da li je slobodno da korinđaju. Kada im dozvole, mališani recituju božićne pesmice, a domaćini ih, zauzvrat, daruju slatkišima, voćem, novčićima… Na ovaj način, deca najavljuju dolazak najradosnijeg hrišćanskog praznika, Božića.

 

prva-beba

U Kikindi je rođena prva beba u Novoj 2026. godini. Dečak Aleksa, sin Sanje Sekereš iz Banatske Topole, na svet je došao u 8.33 časova u Porodilištu Opšte bolnice, čime je postao prva beba rođena u ovoj godini u gradu.

Prema rečima majke, Aleksa je njeno prvo dete, težak 3.630 grama i dugačak 57 centimetara, a porođaj je protekao u najboljem redu.

-Iskreno, nisam se nadala da će Aleksa biti prva beba u 2026. godini, samo sam želela da sve prođe kako treba. Porođaj je prošao u najboljem redu uz najbolju ekipu, na čelu sa doktorom Markom Đukićem – navela je Sanja, dodajući da joj je termin bio prvog januara.

Direktorka Opšte bolnice, Vesna Tomin, istakla je da je tokom 2025. godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi rođeno tek 375 beba.

-To je značajno manje u odnosu na period od pre dve godine, kada je smo imali 480 novorođenčadi. Svakako nam treba više dece. Bolnica je srce ovog grada u kojem se ljudi leče, rađaju. Zdravi ljudi mogu da stiču, grade a to što smo stekli treba nekom i da ostavimo i zato je bitno da se rodi što više dece u jednoj godini i da napredujemo i rastemo kroz njih.

Čestitke majci i novorođenčetu uputio je i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan, koji je Aleksu pozdravio kao prvog Kikinđanina u 2026. godini.

-Grad, po tradiciji, daruje prvu bebu u godini simboličnim, ali značajnim poklonom, kao znak poštovanja roditeljima koji se odlučuju na roditeljstvo. Ove godine taj poklon iznosi 80.000 dinara. Želim da poručim da smo kao grad izdvajali dosta velika novčana sredstva za dečiju zaštitu i populacionu politiku i želimo da nastavimo to i u narednom periodu. Nadamo se da ćemo 2026. imati više beba nego prethodne godine.

U ime Crvenog krsta, članica Gradskog veća Marijana Mirkov uručila je majci poklon-paket sa neophodnim stvarima za prve dane života bebe.

– Sa velikom emocijom smo danas na porođajnom odeljenju. Emocije su još veće jer smo malog Aleksu čekali tri dana Nove godine. Kao i svake godine, Crveni krst Kikinda poklanja prvoj bebi ali i svim bebama koje će se roditi do Božića skromne poklone, ono što je najpotrebnije za prve dana. Ali ovi paketi nose mnogo više: znanje da je Crveni krst uvek tu sa nama i u najlepšim trenucima i u najtežim. Poželela bih Aleksi puno sreće i trenutaka u životu, porodici bih poželela da imaju snage da ga izvedu na najbolji put. Zahvalila bih se i bolnici i porođajnom odeljenju jer svakodnevno, požrtvovano i sa toplinom spasavaju živote. Svim našim sugrađanima od srca želim uspešnu godinu, punu razloga za osmeh.

Rođenjem malog Alekse, Nova godina u Kikindi počela je lepim i značajnim događajem, koji je obradovao ne samo njegovu porodicu, već i širu zajednicu.

 

zimska-sluzba
Shodno vremenskim uslovim i snežnim padavinama, zimska služba je na terenu i vrši posipanje soli za održavanje prohodnosti puteva i saobraćajnica i odvijanja bezbedne vožnje. Vozilo sa plugom i posipačem vrši posipanje soli i uklanjanje bljuzgavice. Svi opštinski putevi i gradske saobraćajnice su prohodne- naveli su iz JP Kikinda i najavili da će se situacija pratiti na terenu i u skladu sa njom pristupati daljim aktivnostima, a prema planu i prioritetima rada Zimske službe
JP Kikinda je upravljač puta, a za potrebe zimskog održavanja u zimskoj sezoni 2025/26. kao izvođač angažovana je Kompanija Ekogradnja Zrenjanin.
Takođe, upućen je apel vozačima da prilagode brzinu i način vožnje trenutnim uslovima na putevima, koriste zimsku opremu i poštuju saobraćajne propise. Molimo građane za strpljenje i razumevanje dok se radovi na terenu ne završe u potpunosti- saopštili su iz JP Kikinda.