Најновије

biblioteka-jubilej-(9)

Narodna biblioteka „Jovan Popović” u utorak, 18. novembra, nizom događaja obeležila je  180 godina postojanja i rada. Jedna od najstarijih ustanova kulture kao Srpska čitaonica otvorena je 1. maja 1845. godine i od tada do danas nije menjala svoju namenu. Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.

 

Svečanu akademiju povodom značajnog jubileja upriličenoj u Biblioteci uveličali su gosti i predstavnici kulturnog i društvenog života grada. Sve prisutne pozdravila je Nataša Baštovanović, pomoćnica pokrajinske sekretarke za kulturu, javno informisanje i verske zajednice koja je istakla važnost ove ustanove kulture. I gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima, rekao je da Narodna biblioteka kao ustanova kulture  duboko utkana u identitet našeg grada.

-Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je jedan od najsvetlijih stubova kulture Kikinde. Hvala svima koji su 180 godina čuvali knjigu i duh znanja u našem gradu. U godinama pred nama naš zadatak je da očuvamo i unapredimo rad najstarije ustanove kulture na ovim prostorima. Uz tek 250 knjiga, rukom pisane novine „Kikindsko zvono“ i snažnu želju za prosvećivanjem, položeni su temelji koji su odoleli ratovima, selidbama i vremenu. Iz te čitaonice nastala je javna biblioteka, a od 1952. godine nosi ime Jovana Popovića, pisca i našeg sugrađanina. Od 2.500 knjiga 1945. do više od 195.000 danas, od jedne prostorije do devet ogranaka i statusa matične biblioteke Severnobanatskog okruga , ovo je priča trajanja, rasta i predanosti – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Osim negovanja pisane reči Biblioteka je tu da znanje čini dostupnim, precizirala je v.d. direktorica Dunja Brkin Trifunović.

-Za ovih 180 godina naša ustanova prošla je kroz ratove i razaranja, ali kada postoji plemenit cilj kojem težite, ništa nije teško. Sigurna sam da je to bio motiv i naših osnivača koji su se odrekli svoje imovine u korist drugih ljudi. Trudimo se da čuvamo plamen znanja, da ga učinimo dostupnim svima i da negujemo svest o celoživotnom učenju. Svi mi koji radimo u ovoj ustanovi posvećeni smo svom poslu. Naša zgrada je predivna, ali ona zahteva konstantna ulaganja u čemu imamo pomoć grada, pokrajine i republike – precizirala je Dunja Brkin Trifunović.

Akademiji je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Od osnivanja do danas Narodna biblioteka menjala je svoj naziv i prostor, ali od prvih dana do danas ostala je misija da se neguje kultura čitanja i obrazovanja. Ovo je jubilej svih Kikinđana jer je ova ustanova hram znanja podjednako važan za najmlađe i najstarije sugrađane. Hvala svima  koji su decenijama čuvali i sačuvali naše blago – dodala je Marijana Mirkov.

Prvi put uručene su zahvalnice bibliotekarima bez kojih nijedna Biblioteka ne bi postojala, tako da su nagrađene Marica Miljanović, Ljiljana Markovljev i Marija Tanackov. Nisu zaboravljeni ni najverniji čitaoci, kao ni prijatelji ustanove.

Na sajtu Narodne biblioteke objavljena je digitalna zbirka Jovana Popovića, a u narednom periodu ona će biti obogaćena novim sadržajima. U planu je i razdvajanje dečijeg i omladinskog odeljenja jer je tinejdžerima potreban sopstveni kutak.

A.Đ.

nagrade-biblioteka-7

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ danas obeležava veliki jubilej – 180 godina postojanja, a tim povodom danas su dodeljene i nagrade najuspešnijim učesnicima literarnog i likovnog konkursa „Moja biblioteka“. Na konkurs je stiglo oko 200 radova iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke, na srpskom i mađarskom jeziku. Žiri je dodelio više od 30 nagrada i pohvala, a nagrađeno je i osam likovnih radova najmlađih.

-Ove godine smo želeli da deca pišu baš o biblioteci, kao prostoru mašte i znanja. Nijanse su odlučivale, a dobili smo čak i jedan „mali roman“ – rekla je v.d. direktorka Dunja Brkin Trifunović, ističući da je cilj da se deca podstaknu da pišu, crtaju i razvijaju kreativnost.

Među nagrađenima je i Lara Petkov, učenica 5. razreda OŠ „Jovan Popović“, jedna od dobitnika prve nagrade u literarnoj kategoriji.

-Volim da pišem i veoma sam srećna što je baš moj rad dobio prvu nagradu. Drugarima bih poručila da se ne plaše da probaju, osećaj je predivan – poručila je Lara.

Pavle Đurin, mališan iz vrtića „Plavi Čuperak“, jedan je od dobitnika nagrade za crtež na kom je prikazana upravo biblioteka „Jovan Popović“.

-Ja sam pun mašte i znam lepo da crtam. Biblioteka je najlepša na svetu, jer uvek ima novih i zanimljivih knjiga. Za konkurs sam saznao od vaspitačica Dijane i Renate, koje su najbolje vaspitačice na svetu – objasnio je Pavle.

Nagrade su uručile bibliotekarke koje godinama rade sa decom, Darinka Maljugić i Olivera Šušnica. Konkurs je još jednom pokazao da kikindska biblioteka ne samo da čuva knjige, već stvara i nove generacije čitalaca, negujući ljubav prema knjizi od vrtićkog uzrasta.

T. D.

CDA-9536-w1024

Deda Mraz će, zajedno sa Snežnom kraljicom, i svojim pomoćnicima, u subotu, 22. novembra u 17 sati, ispred Gradske kuće doneti „Kutiju želja“. Dragi mališani, napišite pisma sa novogodišnjim željama kako biste ih predali najpoznatijem deki na svetu. Potrebno je čitko da se napiše ime i prezime deteta, koliko ima godina, želju, tačnu adresu i broj telefona roditelja ili staratelja. Pismo treba da se ubaci u kutiju i ukoliko ste, draga deco,  bili dobri, Deda Mraz će vam sigurno ispuniti želju.

Značaj i lepota darivanja cilj je tradicionalne akcije koju na ovakav način organizuje samo naš grad. Želja je da se za Novu godinu obraduju svi mališani. Grad i donatori zajednički će obezbediti poklone koji će obradovati mališane kako u gradu, tako i na selima i ulepšati im praznike. Ovo je 13 godina da se organizuje ova aktivnost i kako je i ranijih godina istaknuto ovo je jedna od najlepših akcija lokalne samouprave.

Jovan-Popovic-8

Na dan rođenja književnika Jovana Popovića, 18. novembra, Osnovna škola koja nosi njegovo ime obeležila je Dan škole i 75 godina postojanja. Hodnici i učionice bili su ispunjeni dečijom grajom, muzikom, recitacijama i radionicama posvećenim ovogodišnjoj temi „Koliko se poznajemo“, kojom je škola odlučila da u prvi plan stavi prijateljstvo, empatiju i razumevanje među učenicima.

Nakon svečane priredbe sa muzičkim tačkama i recitatorskim nastupima, učenici su nastavili druženje u učionicama, kroz radionice i kvizove u kojima su proveravali koliko zapravo znaju jedni o drugima. Nekoliko nedelja ranije, đaci su dobili formulare sa ličnim pitanjima – od omiljene boje do najboljeg druga.

Na Dan škole, odeljenske starešine su formirale ekipe od po tri učenika i čitale im odgovore sa formulara kako bi pogodili o kom drugu se radi. Najuspešnije ekipe nagrađene su medaljama i slatkišima a niži razredi imali su slične, uzrastu prilagođene aktivnosti.

Direktorka škole Jelena Krvopić ističe da je ovakav način obeležavanja Dana škole postao prepoznatljiv za ovu obrazovnu ustanovu: radionice, zajedništvo i aktivno učešće sve dece.

-Odlučili smo da naše učenike okrenemo jedne ka drugima i da ih podsetimo koliko su prijateljstvo i empatija važni – rekla je Krvopić.

Kako naglašava, cilj je da svaki učenik oseti da je ovaj dan posvećen upravo njemu, ali i da nauči koliko je važno da vidi drugare pored sebe, da ih bolje upozna i razume.

Jedno od odeljenja drugog razreda otišlo je i korak dalje, osmislivši akciju „Knjiga za znanje, slatkiš za drugare“. Oni su prikupili više od sedamdeset knjiga i lektira koje će pokloniti školskoj biblioteci, dok su slatkiše namenili međusobnom darivanju. Na taj način, mališani su povezali ljubav prema čitanju sa kulturom deljenja i pažnje prema drugima, što je još jedan od načina da se učvrste vršnjačke veze u školskom kolektivu.

Obeležavanju Dana škole prisustvovao je i član Gradskog veća zadužen za obrazovanje, Tihomir Farkaš, koji je istakao da OŠ „Jovan Popović“ već decenijama prepoznaju po dobroj atmosferi i posvećenosti deci.

-Lokalna samouprava stoji uz školu „Jovan Popović“ i podržava sve aktivnosti koje ona organizuje. Ovo je jedna lepa škola u kojoj se oseća domaćinska atmosfera. Uvek je zadovoljstvo doći ovde. Roditeljima, deci i zaposlenima čestitam dan škole i želim da nastave da nižu uspehe – poručio je Farkaš.

Škola danas ima 302 učenika raspoređenih u 16 odeljenja, a želja kolektiva, kako kaže direktorka, jeste da naredne godine donesu „neka lepša vremena“ za sve škole. Upravo ovakvi dani pokazuju koliko je škola važan oslonac zajednice – mesto gde deca ne uče samo gradivo, već i kako da budu bolji drugari, pažljivi sagovornici i aktivni učesnici u životu svoje sredine.

T. D.

Milos-Zivanovic

Žiri za dodelu književne nagrade „Jovan Popović“ Milana Grbić, Valentina Knežević i Zvonko Karanović (predsednik) jednoglasno je doneo odluku da  priznanje za 2025. godinu pripadne Milošu Živanoviću iz Beograda za rukopis poeme „Obale dobre vode“. U konkurenciji se našlo 217 naslova, a Miloš Živanović je nagrađen plaketom, kao i objavljivanjem rukopisa u izdanju „Partizanske knjige“.

Poema „Obale dobre vode“, pisana kao septet, ističe se po poetskoj i poetičkoj složenosti, semantičkoj višeslojnosti, te stilskom i jezičkom majstorstvu. Razvijajući središnje motive gubljenja domovine i raseljeništva usled istorijskih lomova, delo ne propituje uzroke tih lomova već naglašava razornu snagu i posledice koje oni neminovno ostavljaju na pojedince i zajednice, bitno određujući njihove egzistencije ali i poimanje sopstvenog identiteta. Iako polazi iz jasno naznačenog konteksta raspada Jugoslavije početkom 90-ih godina prošlog veka, univerzalnost centralne teme postignuta je, uverljivo, na nekoliko nivoa – literarno, idejno i značenjski. Nizanjem slika po principu asocijacija i analogija istkana je složena mreža ličnih i kolektivnih sećanja i doživljaja, a brojnim referencama suptilno se upućuje na ponavljanja istorijskih procesa kroz epohe na Balkanu, u Evropi, ali i bilo kojoj teritoriji od postanka civilizacije, stoji u obrazloženju žirija.

Miloš Živanović (1976) je autor šest knjiga pesama, proznih tekstova  i romana.

Regionalnu književnu nagradu „Jovan Popović“ na godišnjem nivou dodeljuje izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ u znak promocije savremene regionalne književnosti, kao i simbol sećanja na velikog kikindskog, srpskog i jugoslovenskog pisca. Dodelu priznanja podržalo je Ministarstvo kulture.

 

accident-1316860-1280

Sajanac B.J. star 41 godinu, vozač „opel vektre“ zrenjaninskih registarskih tablica poginuo je u ponedeljak uveče u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Iđoš – Sajan. Sa njim je, na mestu suvozača, bio i njegov 17- godišnji sin koji je lakše povređen.

Nesreća je Policijskoj upravi prijavljena nešto pre ponoći, a kako saznajemo B.J. je išao iz pravca Sajana ka Iđošu i tokom skretanja u desno, a najverovatnije usled neprilagođene brzine, prevrnuo se u kanal.

Na lice mesta vrlo brzo stigle su dežurne ekipe saobraćajne policije i Hitne pomoći, a lekar je mogao samo da konstatuje smrt vozača.

Povređeni tinejdžer prebačen je u Opštu bolnice gde su pregledali dežurni lekar, hirurg i pedijatar. Urađena je potrebna laboratorijska i radiološka dijagnostika. Nakon ukazane pomoći, pacijent je poslat na kućno lečenje.

Na mestu nesreće obavljen je uviđaj, a glavni tužilac kikindskog Osnovnog javnog tužilaštva izdao je nalog da se obavi obdukcija tela poginulog vozača.

zito-deembar-2

Optimalni agrotehnički rok za setvu pšenice je istekao 25. oktobra, a s obzirom na  loše vremenske uslove, žito se sejalo do 15. novembra. U našem ataru setva ozimih strnina završena je početkom nedelje.

-Oko 40 odsto pšenice posejano je u sušnim uslovima, a deo je, u trećoj dekadi septembra, zasnovan nakon padavina – saznajemo od savetodavca PSS Zorana Simića. – Nicanje ovog useva očekuje se do kraja nedelje s obzirom na to da su vremenski uslovi povoljni. Ove godine imaćemo ujednačeno nicanje jer je krajem septembra palo 25 litara kiše po kvadratnom metru, a nedavno je zabeleženo još 15 litara vodenog taloga.

I ove sezone nastavljen je trend povećanja površina pod žitom. Po procenama „Žita Srbije”, hlebnog zrna bi trebalo da bude od 15 do 20 odsto više.

-Tri godine unazad rod kukuruza bio je veoma loš. To je razlog što će poljoprivrednici i ove godine sejati više pšenice, na uštrb kukuruza. Kiša je dobrodošla s obzirom na to da je evidentan deficit vlage u zemljištu – napominje naš sagovornik.

Setvu uljane repice pratila je suša te su uslovi za klijanje i nicanje bili nepovoljni.

-Karakteristično za ovu kulturu je da je i ona nikla posle padavina u septembru i to između 40 i 60 procenata. Ukoliko vremenske prilike budu povoljne moguće je da će uljana repica opstati pošto veći deo ovog useva trenutno nije u optimalnoj fazi za prezimljavanje. Sa druge strane ukoliko temperature budu niske doći će do izmrzavanja – dodaje Simić.

Na teritoriji Subotice i Kikinde više hiljada hektara pod uljanom repicom je preorano zbog suve i tople klime tokom septembra i oktobra. Zato su poljoprivrednici usev morali da zamene drugim, pšenicom i ječmom. Koliko će uljarice ostati znaće se kada prođe novembar.

A.Đ.

struja-brojilo

Zbog radova na električnoj mreži u četvrtak, 20. novembra od 10.45 do 11.45 struje neće biti u Bašaidu u ulicama Jovana Jovanovića Zmaja od Svetosavske do Rade Budurina, Aleksandra Grujića od Jovana Jovanovića Zmaja do Rade Mikalačkog i Svetosavska od Jovana Jovanovića Zmaja do 4.oktobra.

Istog dana od 12.15 do 12.45 časova električne energije neće biti  u ulicama Rade Mikalačkog od Aaleksandra Grujića do Svetosavske i u Svetosavskoj od Svetozara Miletića do Jovana Jovanoviča Zmaja.

Takođe u četvrtak od 13.30 do 14 sati struje neće biti u Banatskoj Topoli u ulici Petefi Šandora od Kikindske do polovine ulice prema Nikole Tesle.

 

prevremeno-rodjeni-1

Kikinda se i ove godine pridružila globalnoj inicijativi obeležavanja Dana prevremeno rođenih beba osvetljavanjem Gradske kuće ljubičastom bojom. Taj simbolični gest posvećen je „malim divovima“ – deci koja su, iako rođena pre vremena, pokazala neverovatnu snagu i izdržljivost. Ovaj datum je takođe važan podsetnik na hrabrost njihovih roditelja i medicinskog osoblja koje se svakodnevno bori za njihovo zdravlje.

Jelena Čudanov, majka je blizanaca Radovana i Tare Bakić. Podelila je svoje iskustvo:

-Rođeni su šest nedelja ranije. Tara je imala samo 1,7 kilograma, a Radovan nešto više od dva kilograma. Proveli smo 21 dan u bolnici dok Tara nije dobila na težini. Danas su zdravi i aktivni desetogodišnjaci, ponosna sam na njih. Ovaj dan je najviše potreban mamama koje prolaze kroz taj strah, da im pokažemo da nisu same i da postoji podrška – rekla je Čudanov.

Članica gradskog veća, Melita Gombar, istakla je da se svake godine u svetu pre vremena rodi oko 15 miliona beba.

-Danas slavimo život i istrajnost. Osim što podižemo svest o izazovima sa kojima se prevremeno rođene bebe suočavaju, zahvaljujemo se i lekarima koji su uz njih svakog dana. Naš cilj je da ukažemo na potrebu za daljim ulaganjima u zdravstveni sistem i podršku roditeljima.

 

Reči ohrabrenja uputila je Hermina Kostić, majka dve devojčice rođene 2023. godine u 36. nedelji.

-Jedna od moje dve kćerke provela je 20 dana u inkubatoru. Danas su obe zdrave i jake. Prevremeno rođena deca su najveći borci, i više nego što mislimo – istakla je Kostić.

 

Ovogodišnje obeležavanje u Kikindi podseća da borba malih divova nije ništa manje vredna od one koji vode veliki ljudi, kao i da svaka podrška i gest može da donese veliku nadu.  Svojim prisustvom, podršku „malim divovima“ dali su i gradonačelnik Mladen Bogdan kao i članica gradskog veća Marijana Mirkov.