Град

Naj-Kica-(11)

„Pozdrav proleću”, prepoznatljiva i tradicionalna manifestacija Kulturnog centra koja se u našem gradu danas održava 26. put, već je obradovala mnoge mališane. Neki su se zabavili na „Koncertu leteće gitare“ Branimira Rosića, predškolci i balerine pripremaju se za nastup na centralnoj priredbi, a najviše su se angažovali najmlađi. Njih čak 29, najviše od kada traje manifestacija, učestvovalo je u trci beba u puzanju „Naj Kića”.

I ovoga puta roditelji i starija braća i sestre stigli su opremljeni deci omiljenim, često zabranjenim rekvizitima – ključevima, mobilnim telefonima… kojima su na kraju staze motivisali svoje mališane.

Ponovo se dogodilo i da najslađi učesnici drukčije doživljavaju ovaj program, pa je bilo odlazaka sa staze, sedenja i druženja u toku trke, ali i to da svi takmičari pohrle ka jednom tati jer je imao najlepši „mamac” – čokoladnu bananicu.

Trka se održavala u etapama, pa je na kraju najbolje vreme, međi devojčicama, imala Una Radujko iz Kikinde.

– Nismo se pripremali, ona je odavno počela da puzi, još nije prohodala, ali je jako aktivna. Učestvovali smo prvi put. Pored pehara za “Naj Kiću”, dobili smo poklone, šolju i slatkiše – rekla je mama Ivana.

Janko Laković je, takođe, veoma ozbiljno shvatio nadmetanje i briljirao po brzini među dečacima.

– Nama je bilo važno da učestvujemo, a Janku da što pre dopuzi do svoje sestre – kazao je tata Uglješa. – Bitno je da su se deca lepo provela.

Troje najboljih u svakoj grupi dobilo je pehare i poklone, a svi ostali mali takmičari –  zahvalnice za učešće.

– Veoma smo zadovoljni i ponosni što manifestacija traje toliko dugo. Ovde su sada decu doveli i roditelji koji su i sami, kao bebe, učestvovali u trci u puzanju – rekla je  Tanja Nožica, pomoćnik direktora Kulturnog centra za programske aktivnosti. – Rekord u broju učesnika biće postavljen i na centralnoj manifestaciji koja se, kao i svi programi danas, zbog nestabilnog vremena, održava u sali Narodnog pozorišta. Prijavljeno je čak 20 tačaka predškolaca, što je najviše do sada, a nastupiće i polaznici Baletske škole. Jako nam je drago što svi predškolci znaju za ovu manifestaciju i rado učestvuju u njoj.

Centralna priredba zakazana je za u 15 sati, dok će, od 17 sati, biti dodeljene nagrade najboljima na likovnom konkursu Kulturnog centra – „Proleće u mom gradu”.

S. V. O.

dragisa-mihajlovic

Na predlog odborničke grupe „Aleksandar Vučić – Kikinda sutra“ na sutrašnjoj sednici odbornici će se izjašnjavati o izboru lokalnog ombudsmana grada Kikinde. Za ovaj posao predložen je Dragiša Mihajlović, diplomirani pravnik, a lokalni ombudsman bira se na period od pet godina.

Dragiša Mihajlović diplomirao je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu na osnovnim akademskim studijama. Bio je zaposlen u Službi za budžetsku inspekciju grada Kikinde, na radnom mestu budžetskog inspektora, sa kojeg je postavljen za v.d. načelnika Gradske uprave.

Posao načelnika Gradske uprave grada Kikinde obavljao je u prethodnih pet godina. Radno iskustvo je stekao radeći u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje na opštim pravnim poslovima i poslovima matične evidencije i zdravstvenog osiguranja, Srednjoj stručnoj školi „Miloš Crnjanski“ kao nastavnik predmeta Ustav i prava građana i u Javnom preduzeću za komunalnu infrastrukturu i usluge „Kikinda“ na opštm pravnim poslovima i poslovima vezanim za javne nabavke. Ima položen državni stručni ispit, ispit za službenika za javne nabavke i ispit za inspektora.

A.Đ.

sednica-toza-konverzija-(18)

Predsednik Skupštine grad Dušan Popeskov za petak, 25. april u 10 časova, zakazao je 9. sednicu Skupštine grada.

Među tačkama dnevnog reda je donošenje rešenja o otuđenju iz javne svojine nepokretnosti u Prčnju. Katastarska parcela nalazi se na potesu Gambrovina. Njena ukupna površina je 519 kvadratnih metara od čega je dvorište 379, zgrada 140 kvadrata, a pored su livade 3. klase površine 1.016 i 1.196 kvadrata.

Nekadašnje odmaralište iziskuje velika ulaganja za koje grad Kikinda nema sredstava, tako da objekat nije u funkciji i ne postoji mogućnost njegovog korišćenja kao odmarališta, te je celishodno pokrenuti postupak prodaje, navedeno je u obrazloženju.

Procenu tržišne vrednosti obavila je firma „Špika Inženjering“ iz Kikinde, tačnije Marko Nišavić, nezavisni procenjivač ekonomske struke, i ona iznosi 753.000 evra, što će biti i početna cena prilikom raspisivanja oglasa za prikupljanje pisanih ponuda.

Od ove sednice novi odbornik biće Nandor Šili, sa izborne liste „Savez vojvođanskih Mađara–dr Balint Pastor“, umesto Eržebet Savanović koja je podnela ostavku.

Pred odbornicima će se naći i donošenje odluka: o usvajanju izveštaja o radu Gradskog štaba za vanredne situacije za 2024. godinu,  o angažovanju revizora za obavljanje eksterne revizije završnog računa prošlogodišnjeg budžeta grada, kao i donošenje rešenja o razrešenju i imenovanju članova stambene komisije.

A.Đ.

Orka-kamp-(8)

Ronilački klub „Orka“od sredine maja pokreće prvi inkluzivni ronilački kamp u Srbiji, namenjen deci ne mlađoj od 10 godina koja žive sa dijabetesom tipa 1, kao i deci sa različitim oblicima invaliditeta. Kamp je u potpunosti besplatan i trajaće dva meseca, a cilj je promocija inkluzivnosti i podizanje svesti o značaju fizičke aktivnosti za sve.

– Od 2014. godine radimo sa osobama sa invaliditetom, uključujući paraplegičare, kvadriplegičare, decu sa intelektualnim teškoćama, autizmom, cerebralnom paralizom… Ovim kampovima želimo da pokažemo da voda ne pravi razlike – ističe predsednik Kluba, Stojan Bogosavljev.

Kamp će obuhvatiti teorijsku obuku, plivanje, ronjenje u bazenu i završne aktivnosti na moru u Grčkoj. Za decu sa dijabetesom, pripremljeni su posebni zdravstveni protokoli, u saradnji sa stručnjacima sa Fakulteta za sport i psihologiju TIMS i Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Posebna pažnja biće posvećena praćenju nivoa šećera u krvi pre i tokom aktivnosti u vodi.

U kampu će, pored dece sa dijabetesom i invaliditetom, učestvovati i deca tipične populacije. Takav pristup, ističe Bogosavljev, omogućava da se svi mališani osećaju ravnopravnima i da uživaju u zajedničkim aktivnostima.

Ronilački klub „Orka“, koji postoji od 2005. godine, broji 50 članova, među kojima su, zahvaljujući velikoj humanosti, radu i zalaganju instruktora i asistenata, i deca i odrasli invalidi. U Klubu su zastupljene sve discipline ovog sporta: podvodni hokej, ragbi, ronjenje na dah, gađanje u metu pod vodom, kao i rekreativno scuba ronjenje.

„Orka“ je uvek bila lider u inkluzivnom sportu. Izuzetna humanost članova ogleda se u aktivnostima koje se veoma retko organizuju u ronilačkim klubovima, sa posvećenošću i u kontinuitetu.

– Do sada sam obučio više asistenata i instruktora, kao i 48 dece uzrasta od osam do 14 godina koja su ronila u otvorenoj vodi, te 52 deteta koja su, nakon obuke, ronila u bazenu. Sa osobama sa kvadriplegijom, amputacijama, autizmom, epilepsijom i dijabetesom, radimo tri puta nedeljno u kontinuitetu – dodaje Bogosavljev.

Zahvaljujući saradnji sa KSC „Jezero“, podršci Grada, ali i angažmanu Kluba, bazen u Kikindi ima savremenu opremu za pristup osobama sa invaliditetom – lift, rampu i specijalnog robota za unošenje u vodu.

Bogosavljev je već organizovao više međunarodnih kampova i sarađivao sa kolegama iz Slovenije, Hrvatske, Rusije, BiH i Italije. U okviru projekta „Erasmus plus” radio je i na inkluzivnom sportu na evropskom nivou.

Izuzetne zasluge Kluba prepoznate su brojnim nagradama: Godišnjom nagradom grada Kikinde „Nika Mirkov“ 2022. za humanost u sportu, Poveljom Sportskog saveza Kikinde 2023. godine, kao i zahvalnicom Srpske pravoslavne crkvene opštine pri Hramu svetih Kozme i Damjana u Kikindi za „pokazanu hrabrost i ljubav prema organizaciji Bogojavljenskog plivanja za Časni krst”. Asocijacija hendikepiranih ronilaca sa sedištem u SAD dodelila je Bogosavljevu „Specijalnu nagradu za velikodušnu i stručnu posvećenost ljudima sa invaliditetom kroz podvodne aktivnosti“.

Stojan Bogosavljev će u sklopu ovog kampa raditi i na doktorskoj disertaciji koja istražuje efekte ronjenja kod dece sa dijabetesom tipa 1 uzrasta od 12 do 15 godina. Pilot studija iz 2022. pokazala je da sve aktivnosti mogu da se sprovode bez komplikacija, uz odgovarajuću pripremu i nadzor.

– Interakcija u vodi, gde su sva deca jednaka i slobodna, i njihovi osmesi na kraju treninga – zbog toga sve ovo radimo – zaključuje Bogosavljev.

S. V. O.

Dan-knjige-Mastogradiliste-(3)

Povodom Svetskog dana knjige i autorskih prava, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi održana je promocija knjige „Maštogradilište“ i druženje sa njenim autorom – talentovanim dvanaestogodišnjim piscem Lazarom Novakovićem iz Užica.

Lazar je, kako kaže, sabrao svojih 60 sastava, a ova knjiga je njegov prvenac. Iako mlad, već se može pohvaliti sa 25 nagrada sa različitih literarnih konkursa, među kojima je i ona koju je dobio upravo u kikindskoj biblioteci.

– To su bajkoviti sastavi, ja u njima maštam. Mislim da svima nedostaje mašta – ne samo deci, nego i odraslima. Celom svetu treba više mašte, jer ona donosi kreativnost i umetnost – kaže Lazar, čije teme najčešće obuhvataju praznike, fudbal koji trenira, kao i avanture sa psom Hektorom, od kojih su neke stvarne, a neke plod mašte.

Mladog pisca najavila je i razgovor moderirala Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktorka Biblioteke koja je, takođe, učestvovala u izradi Lazarevog prvenca. Ona je posetila da je, pre tri godine, na konkursu Narodne biblioteke u Kikindi za najbolji trejler za knjigu, Lazar osvojio treće mesto za video inspirisan knjigom „Lesi se vraća kući“. Ulogu Lesi igrao je Hektor.

– Tada sam prvi put bio u Kikindi i bilo mi je sjajno. Sada sam se vratio sa svojom prvom knjigom – priča Lazar, koji je prvi sastav napisao sa sedam godina, pod nazivom „Veliki snovi u malim cipelama“.

Kroz naslove kao što su „Čarobni svet detinjstva“, „Budan sanjam“, „Domovina se brani lepotom i znanjem“, „Zastani vojsko, cevi zaokreni“, „Druga strana oblaka“, „Kada sam bio voda“ i „Ne diraj mi snove“, mladi pisac pokazuje zrelost, maštovitost i osećajnost.

U holu Biblioteke, mnogobrojni Lazarevi vršnjaci učestvovali su u diskusiji, postavljali pitanja i delili ideje u atmosferi inspirativnoj za nastajanje novih dela i novih mladih pisaca.

Knjigu „Maštogradilište“ objavila je izdavačka kuća „Media Sfera“, a korice je dizajnirala Lazarova tetka, Slađana Pantelić, koja je i predložila objavljivanje. Tokom promocije, knjiga se može poručiti putem sajta, a uskoro će biti dostupna i u knjižarama.

S. V. O.

6ff76180-c153-4636-93cc-d05aa908ed6b

Učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“ od ponedeljka će časove imati u Osnovnoj školi „Jovan Popović“, dok će đaci Ekonomsko trgovinske škole nastavu pohađati u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“ i u svojim prostorijama koje se nalaze u ulici Vojvode Putnika. Ovaj dogovor postignut je nakon nastavničkih veća održanim u pomenutim školama i razgovora sa Tihomirom Farkašem, članom Gradskog veća.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski) 

-Sastanci na oba nastavnička veća bili su konstruktivni i analizirali smo sve aspekte iseljenja iz zgrade jer počinje rekonstrukcija. Pripremni radovi, selidba inventara, je u toku i kada se sve završi naš grad dobiće velelepno zdanje, a profesori i učenici biće u jednoj od najlepših zgrada u Banatu, ako ne i šire. Rešenje koje je pronađeno je najbolje jer će sve četiri škole, dve srednje i dve osnovne, zadržati autonomiju u radu, a imaće i dovoljno prostora da organizuju kvalitetnu nastavu – precizirao je Farkaš. – Pozivam roditelje i učenike da se za sve informacije obrate direktorima škola, da ne veruju svemu što pročitaju na društvenim mrežama.

U proteklom periodu započeto je izmeštanje sitnog školskog inventara i rekvizita u prostorije KSC “Jezero”. Majstori su proteklih dana prionuli na posao i u toku pripremnih radova, skinuli plafon u dvema učionicama, koji je bio popucao. Od poda do plafona, renomirano dvospratno zdanje dobiće u narednom periodu izgled kakav i zaslužuje.

Mirjana Dražić, direktorica Gimnazije „Dušan Vasiljev“ dodaje da ova škola ima 355 učenika.

-Našli smo najbolje moguće rešenje u ovoj situaciji. Imamo 16 odeljenja i već smo razgovarali sa nadležnima u školi „Jovan Popović“ da realizujemo časove u poslepodnevnoj smeni. Učionice će biti kompletno opremljene lap topovima, projektorima i svim ostalim učilima, tako da će nastava moći nesmetano da se odvija – kaže Mirjana Dražić. – Zbog predstojećeg upisa važno nam je da znamo gde smo locirani i nastava će se do završetka radova realizovati u pomenutoj osnovnoj školi, nakon čega ćemo se vratiti u našu zgradu.

Robert Vunjak, direktor Ekonomsko trgovinske škole, naveo je da svi nastavnici podržavaju rekonstrukciju zgrade.

-Hvala direktorima osnovnih škola „Jovan Popović“ i „Vuk Karadžić“, kao i Centru za stručno usavršavanje koji su nam ustupili dve kancelarije u kojima će biti smešteno knjigovodstvo i sekretarijat. Rekonstrukcija je složen proces i važno je da se svi udružimo i zajedno dođemo do najboljeg rešenja – dodao je Vunjak.

Ove nedelje učenici i jedne i druge škole nastavu imaju onlajn.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Kako je Kikindski portal već pisao, Ministarstvo za javna ulaganja podržalo je kapitalni projekat rekonstrukcije zgrade Gimnazije „Dušan Vasiljev”, te će kompletna obnova reprezentativnog zdanja biti finansirana iz državne kase.

Zahvaljujući planiranom kapitalnom ulaganju, objekat koji je, zbog svojih arhitektonskih i istorijskih vrednosti, zaštićeno kulturno dobro, zasijaće u punom sjaju. Kompletna obnova zgrade Gimnazije, izgrađene pre 125 godina, odvijaće se u dve faze

Novina će biti prilaz i lift za osobe sa invaliditetom, kao i najsavremeniji sistem protivpožarne zaštite.

Predviđeno je da radovi u unutrašnjosti zgrade, traju 300 radnih dana.

R.K.

 

rpk-esg-(1)

Seminar na temu „RBH ESG škola“ održan je u Regionalnog privrednoj komori Severnobanatskog upravnog okruga. Organizatori su Privredna komora Srbije u saradnji sa Centrom za zelenu ekonomiju Univerziteta u Kragujevcu, a razgovarano je o standardima koji usmeravaju korporativne politike kako bi bile u skladu sa konceptima održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja.

-Okupljenim predstavnicima kompanija pružili smo praktičan uvid u početak prikupljanja podataka kako bi na što bolji način uradili izveštaj koji je u skladu sa standardima – pojasnila je Tanja Linder, projekt menadžer Responsible Busniess Hub (RBH) Privredne komore Srbije. – Naša ideja je da pojasnimo kako da na najbolji način kreiraju dokument koji obuhvata set standarda o odgovornom i održivom poslovanju. Izveštaje predstavlja pravu sliku kompanije, svih njenih aktivnosti tokom godine. On treba da ima tri komponente odnos prema zaštiti životne sredine, zaposlenima, kakva je upravljačka struktura, poslovanje, ali i uticaj na poslovnu i lokalnu zajednicu. Ovim dokumentom svaka firma predstavlja za kakav način poslovanja se odlučila.

Najznačajniji elementi zaštite životne sredine su: korišćenje prirodnih resursa, energetska efikasnost, emisija štetnih supstanci u vodu i vazduh, emisija ugljen dioksida, generisanje otpada, inicijative održivosti. U društvenu odgovornosti spadaju bezbednost i zdravlje na radnom mestu, ljudska prava, zaštita podataka o ličnosti i privatnosti, obuke zaposlenih, politike različitosti i mogućnosti, programi za zajednicu. Elementi upravljanja su: poslovna etika, prava vlasnika, komunikacija sa zainteresovanim stranama, posvećenost menadžmenta.

A.Đ.

Nasa-kuca-Dan-planete-(3)

Ekološko društvo Kikinda i korisnici Dnevnog boravka Centra za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde obeležili su Dan planete Zemlje zajedničkom radionicom i edukativnim programom, organizovanim u prostorijama Centra.

Inicijativa ima za cilj da poveže brigu o životnoj sredini sa društvenom solidarnošću, uključujući korisnike Centra u aktivnosti koje podstiču ekološku svest, inkluziju i održivi razvoj.

Kako je istakao Branislav Stojanović, predsednik Ekološkog društva Kikinda, ovo je prvi projekat sa Centrom.

– Drago nam je što smo saradnju započeli baš početkom proleća. Radionica je osmišljena tako da korisnici predstave kako vide prirodu i da pošaljemo poruku koliko je važno očuvanje naše planete. Njihov glas zaslužuje da se čuje jer su oni važan deo našeg društva. Saradnjom sa Centrom želimo da podstaknemo i druge građane da se uključe u ekološke akcije – rekao je Stojanović.

Korisnici su, posle kratkog predavanja, u kreativnom delu radionice, stvarali „žive“ kolaže od biljaka. Saradnja će biti nastavljena nizom zajedničkih aktivnosti.

– Ovo je prvi korak u planiranoj saradnji sa Ekološkim društvom. Naši korisnici su već angažovani u ekološkim programima; kroz aktivnosti poput nege bašte i učenja životnih veština povezuju se sa prirodom. Praćenje rasta biljke od semena do ploda donosi im veliko zadovoljstvo – rekla je Nikoleta Pavlov, v. d. direktorka Centra.

Akciju su podržali donatori: „Turbo-gas“, „Mecafor Products“ i restoran „My Way“.

Dan planete Zemlje, koji se svake godine obeležava 22. aprila, podseća na značaj zaštite životne sredine i odgovornost koju svi imamo prema prirodi. Ovakve akcije, koje spajaju ekološku svest i socijalnu solidarnost, pokazuju da briga o planeti počinje u zajednici – kroz saradnju, podršku i zajedničke vrednosti.

S. V. O.

dan-planete-zemlje-(3)

Povodom obeležavanja Dana planete Zemlje, 22. aprila Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj organizovao je akciju uređenja zelenih površina na potesu Semlačke i Distričke ulice.

-U ovom poslu pomogli su nam pripadnici Vatrogasne jedinice NIS-a jer nam je svima zajednički cilj da, ne samo ovaj, nego i sve ostale površine u gradu budu uredne i čiste. Ovo je ujedno i priprema za uređenje izletišta i zelenih površina pred 1. maj koji se tradicionalno provodi u prirodi – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj – Zaključno sa petkom trajaće ekološka nedelja tokom koje ćemo, prvenstveno, najmlađima ukazati na značaj očuvanja prirode koja nas okružuje.

Akciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je naveo da je ovaj dan prava prilika da se skrene pažnja o tome koliko je važno da se svi angažujemo i čuvamo životnu okolinu.

-I svi ostali prilazi gradu biće uređeni, pokošeni i očišćeni od otpada. Apelujem na sve sugrađane da otpad odlažu na mestima predviđenim za to. Zagađenje okoline nije u interesu nikome od nas i na nama je da se potrudimo da svojim primerom, ali i brojnim akcijama učimo najmlađe koliko je važno čuvati našu Zemlju. Prepoznati smo kao grad koji vodi računa o ekologiji – precizirao je Bogdan.

Dan planete Zemlje obeležava se svake godine i jedan je od najvećih pokreta na planeti. Ove godine slogan je „Naša energija, naša planeta“. Ta tema je izabrana da mobiliše što veću podršku obnovljivim izvorima energije, kako bi se se njihova upotreba utrostručila najkasnije 2030. godine.

A.Đ.