Град

besmrtni-puk-1

Grad Kikinda poziva sugrađane da uzmu učešće u manifestaciji „Besmrtni puk“, koja će se održati u petak, 9. maja, na Dan pobede, povodom svečanog obeležavanja 80 godina od završetka Drugog svetskog rata.

Okupljanje učesnika počinje u 9 sati, na Trgu srpskih dobrovoljaca ispred Gradske kuće, a „Besmrtni puk“ će se kretati trasom od Gradske kuće, do spomenika „Tuga“, da bi se, nakon toga, povorka završila ispred Spomenika žrtvama fašizma 1941 – 1945. gde će biti obeleženo 80 godina pobede nad fašizmom.

„Besmrtni puk“ okuplja potomke i poštovaoce onih koji su dali doprinos u oslobodilačkim ratovima u kojima je učestvovao naš narod, sa posebnim naglaskom na borce Prvog i Drugog svetskog rata.

Učesnici u povorci nose fotografije svojih predaka – vojnika, boraca, stradalnika i heroja – u znak sećanja i poštovanja.

Pozivamo sve zainteresovane građane da se prijave i preuzmu uputstva za učešće u „Besmrtnom puku“ Kikinde u prostorijama SUBNOR-a Kikinda, na adresi Trg srpskih dobrovoljaca 10.

Sačuvajmo sećanje – neka njihova imena ne izblede, navodi se u pozivu koji je potpisao gradonačelnik Mladen Bogdan.

streliste-kanalizacija-(2)

Izgradnja fekalne kanalizacije u naselju Strelište počela je danas i trajaće narednih 560 dana, koliko je planirani rok za završetak radova. Investicija u ovom naselju je vredna 308 miliona dinara i obuhvata kanalizacionu mrežu i crpnu stanicu.

Meštani ovog dela grada ističu da su jedva dočekali da vide bagere i radnike.
-Ovde sam 53 godine i nisam verovala da ću dočekati da imamo kanalizaciju. Puno će nam značiti s obzirom na to da kada padne kiša, mi plivamo u vodi. Prezadovoljna sam – istakla je Ilona Mužung.

I Sandra Karadžin, koja je 21 godinu stanovnica Strelišta, je istog mišljenja.

 

-Pisali smo peticije, insistirali, dobijali smo puno obećanja, ali sve do sada, nije bilo razumevanja za višedecenijski problem. Shvatamo da izgradnja fekalne kanalizacije zahteva ogromna finansijska sredstva, ali i to je rešeno – napomenula je Sandra Karadžin.

Početku radova prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, njegov pomoćnik Svetislav Vukmirica, predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov. Čelnike lokalne samouprave dočekali su meštani Strelišta.

-Godinama smo radili na rešavanju ovog problema – istakao je Svetislav Vukmirica. – Zahvaljujući ozbiljnoj podršci Ministarstva za zaštitu životne sredine izgradnja je mogla da počne. Radovi obuhvataju izgradnju kanalizacione mreže i crpnu stanicu u ulici Vinogradi koja će biti zajednička za Strelište i Železnički Novi Red. Radi se o 4.800 metara mreže za 193 priključka, od kojih je 500 metara potisni vod koji ide ispod pruge. Lokalna samouprava izradila je i projektnu dokumentaciju za priključke jer smo želeli da pomognemo sugrađanima i smanjimo im troškove.

Naselje Strelište građeno je stihijski, a ima i puno podzemnih voda te nije bilo lako da se izradi projektna dokumentacija.

-Ovo je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u ovom delu grada i stanovnici Strelišta čekaju ga više decenija – precizirao je Mladen Bogdan, gradonačelnik. – Ovi ljudi pružili su nam veliku podršku jer su nam verovali i mi dato obećanje ispunjavamo. Hvala im puno što su nas razumeli i što su nam verovali. Svi meštani znaju koliko sredstava je neophodno za ovakav projekat i verujem da su mnogi već izgubili nadu da će biti realizovan. Za sve nas ovo je veliki dan.

Izvođač radova je firma „Imperijal Rezidens“ iz Beograda.

A.Đ.

Saksofon-nagrade-7

Još jedan sjajan uspeh stigao je u Osnovnu muzičku školu „Slobodan Malbaški“. Učenice odseka za saksofon, Staša Radak (četvrti razred) i Jovana Vujanić (drugi razred), u klasi nastavnice Nikoline Suvajdžić, osvojile su prva mesta, sa najvišim brojem bodova, na prestižnom 9. Međunarodnom takmičenju „Sirmium Music Fest“ u Sremskoj Mitrovici. Obe su bile najbolje u svojim uzrasnim kategorijama među mladim talentima iz cele zemlje i inostranstva.

Njihova nastavnica ističe da je ovo takmičenje bilo poseban izazov, ali i ogroman iskorak.

– Izvodile su dve kompozicije po slobodnom izboru, različitog karaktera ili epohe, od kojih je jedna morala biti svirana napamet. Pripreme su bile intenzivne, studiozne i usmerene ka višem cilju. Obe devojčice nemaju konkurenciju u svojoj školi, jer su među najmlađima na odseku, što njihov uspeh čini još većim. Istovremeno su imale priliku da čuju svoje vršnjake kako sviraju i da steknu širu sliku – ističe s ponosnom.

Staša i Jovana nastupale su uz klavirsku pratnju nastavnice Apolonije Koso, a njihova posvećenost i muzikalnost osvojile su i publiku i žiri.

Jovana, učenica četvrtog razreda osnovne škole, već se ranije istakla – osvojila je drugo mesto na republičkom takmičenju – tada je saksofon svirala samo osam meseci.

– Nemam tremu. Samo se opustim i uživam – kaže skromno. Iako joj saksofon nije bio prvi izbor, brzo ga je zavolela.

– Htela sam da sviram violinu, ali više nije bilo mesta, kao ni za još neke instrumente koje sam tada želela, jer sam se javila u avgustovskom roku. Direktorka Škole tada mi je predložila instrumente koji su još mogli da se upišu, između ostalih i saksofon. Kada sam došla s mamom i čula nastavnicu kako svira temu iz „Pink Pantera”, bila sam oduševljena! Od tada je saksofon moj instrument – priča Jovana, koja je odlučna da jednog dana doktorira na svom instrumentu.

Staša, učenica sedmog razreda osnovne škole, kaže da je saksofon prvi put čula uživo na solističkom koncertu u muzeju. Bila je to njena tadašnja nastavnica muzičkog, Nikolina Suvajdžić. Oduševljena, obratila joj se i započela pripreme. Nepunih godinu dana kasnije pred komisijom u Muzičkoj školi položila je završni ispit za prva tri razreda i direktno upisala četvrti razred na odseku za saksofon. Na festivalu u Sremskoj Mitrovici bila je uspešna ove godine drugi put.

– Takmičila sam se sa decom koja mnogo duže sviraju. Ovo je za mene najveći uspeh do sada – priznaje Staša. – Svaki nastup doneo mi je novo iskustvo, naučila sam kako da se bolje pripremim, nosim sa tremom i dam maksimum na sceni. Volim saksofon jer kroz njega mogu da izrazim osećanja. Zvuk je topao i moćan – kad sviram, osećam se slobodno.

Staša, takođe ima velike planove i cilj joj je da završi master studije na saksofonu.

Ove uspešne devojčice su ne samo sjajne muzičarke, već i velike drugarice. Svake subote se sastaju i sviraju zajedno – iz zadovoljstva. Njihova nastavnica otkriva da takmičenja ne doživljavaju kao pritisak, već ih same žele.

– Sada se pripremamo za novo, onlajn takmičenje u Smederevu, a krajem juna idemo na trodnevni seminar, gde će raditi sa vrhunskim profesorima i svirati u kamernim sastavima.

Odsek za saksofon u kikindskoj muzičkoj školi otvoren je tek 2023. godine, a već sada broji 11 učenika. Školovanje traje šest godina.

– Presrećna sam zbog ovako brzog uspeha. Imam veliku podršku direktorke i kolega, i najvažnije – moji učenici zaista vole muziku. Moja misija je da im pokažem da se trudom i svakodnevnim radom može sve postići – zaključuje Nikolina Suvajdžić.

Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“ jedna je od tek nekoliko škola u Vojvodini koja ima odsek za saksofon, a ovog proleća očekuje nove kandidate, spremne da se priključe ovoj uspešnoj i nadahnjujućoj muzičkoj priči.

S. V. O.

Metalac-(2)

Ponuda poslova u gradu i okolini preko Omladinske zadruge značajno je smanjena, a istovremeno opada i interesovanje mladih i nezaposlenih za ovakvu vrstu angažmana, kaže Žarko Ćirić, direktor „Metalca“, jedine preostale omladinske zadruge u gradu i u okrugu.

– Od početka godine preko ove zadruge angažovano je samo 45 učenika i 17 nezaposlenih. Najčešće obavljaju poslove u kafićima, prodavnicama, na benzinskim pumpama, kao animatori u igraonicama, u prodaji sladoleda, spremanju prostorija, rade fizičke poslove. Reč je o privremenim i povremenim poslovima, sa ugovorima do 120 radnih dana godišnje – kaže Ćirić.

Iako nema članarine niti dodatnih troškova za radnike, Zadruga trenutno ima tek oko 80 osoba na evidenciji, što je deset puta manje nego pre pet godina, dodaje. Do drastične promene došlo je u toku pandemije, kada su, na ovaj način angažovani radnici, prvi ostajali bez posla i retko su se vraćali.

– Najviše interesovanja pokazuju srednjoškolci tokom letnjeg raspusta, koji ne biraju posao, uključujući i maloletnike od 15 godina koji mogu da rade uz saglasnost roditelja i najkasnije do 22 časa. Ipak, zbog ograničene ponude, tek dvadesetak do tridesetoro njih može da bude i angažovano. S druge strane, nezaposleni uglavnom traže stabilnije, duže i bolje plaćene poslove, pa se malo njih odlučuje za angažman preko zadruge. Satnice se kreću od 308 do 400 dinara, što je prihvatljivo za učenike i studente, ali ne i za starije kandidate – napominje direktor Zadruge i dodaje da veliki problem predstavlja i smanjeno interesovanje poslodavaca, posebno većih kompanija.

– Imam utisak da kompanije sa kojima smo nekada sarađivali više ne prepoznaju ovaj,  fleksibilan način zapošljavanja. To nije slučaj u okolnim opštinama koje imaju proizvodne programe i zapošljavaju učenike koji su radili praksu kod njih. Oni u toku leta nastavljaju da rade na sličnim, pomoćnim poslovima, a zatim, mnogi od njih,  dobijaju i stalan posao. Žao mi je što i u Kikindi nije tako – lokalne kompanije nisu zainteresovane za privremene i povremene poslove. Kada rade učenici i studenti dva puta su manji porezi i doprinosi nego kada se zasniva radni odnos. Službe za ljudske resurse to slabo prepoznaju, više traže iskusnije radnike i sa njima zaključuju dugoročne ugovore, a mi takve i nemamo na evidenciji.

S druge strane, velike trgovinske kompanije mlade angažuju preko zadruga u većim gradovima, u kojima im je i sedište, kao što su Beograd i Novi Sad i koje „pokrivaju“ teritoriju cele Republike.

Rad u poljoprivredi, za koje je uvek, u toku leta, postojalo interesovanje, preko zadruge je gotovo nestao.

– Donošenjem Zakona o sezonskim poslovima, poslodavci u ovoj oblasti sada mogu sami da angažuju radnike ili da to učine preko specijalizovanih agencija, što im je znatno jednostavnije i jeftinije. Zato smo i ovde izgubili mnogo poslova. Veliki broj omladinskih zadruga je zatvoren u gotovo svim gradovima.

Ćirić podseća da je Zadruga osnovana 1990. godine, a da je i pre toga osam godina delovala kao Društvo učenika i studenata.

– Svi zainteresovani mogu da se prijave. Važno je da ih imamo u evidenciji kako bismo mogli da ih ponudimo poslodavcima kada zatraže radnike. Za nezaposlene je posebno značajno što im se rad preko zadruge, ako rade najmanje tri sata dnevno, računa u radni staž – ističe Ćirić.

„Metalac“ trenutno sarađuje sa dvadesetak firmi, uglavnom u oblasti ugostiteljstva i trgovine. Ovde se i dalje pruža mogućnost rada sa redovnim isplatama do 15. u mesecu. Ipak, bez novih prijava i veće podrške lokalnih poslodavaca, opstanak ovog sistema zapošljavanja je pod znakom pitanja.

S. V. O.

 

Luna-park-(3)

Luna-park „Starlight Scorpions 3“ i danas će ostati na prostoru između starog Iđoškog puta i Srbobranske ulice na kojem je prethodna dva dana dočekao veliki broj posetilaca, pretežno, dece.

Kako saznajemo od vlasnika, mašine za vožnju uključiće se u 16 sati, a posetioce, trećeg dana, očekuju posebne pogodnosti – niže cene za 50 i sto dinara i specijalne akcije na pojedinim atrakcijama. Za sutra, kako kažu, još nije odlučeno da li će luna-park biti u našem gradu.

Što se tiče trgovaca robom, igračkama i hranom, oni su još sinoć sklonili tezge, pa je prilazni put sa glavne ulice i iz Nemanjine potpuno raščišćen.

Zainteresovane za polovnu robu, prodavci sutra, kao i svake nedelje, očekuju na buvljaku kod fabrike „Toza Marković“.

vatrogasci-150-god-(2)

Povodom obeležavanje 150 godina postojanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kikinda na Gradskom trgu organizovana pokazna vežba profesionalnih vatrogasnih jedinica Dobrovoljnog vatrogasnog društva i vatrogasne jedinice NIS-a.

-Sugrađanima smo prikazali kako izgleda spašavanje povređene osobe iz vozila. U saobraćajnoj nezgodi vozilo je oštećeno i zapalilo se. U ovakvim situacijama najpre spašavamo ljudski život, a potom gasimo požar – istakao je Dragiša Rakić, zamenik komandira Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kikinde.

Dobrovoljno vatrogasno društvo u našem gradu osnovano je 1875. godine.

-Osnivači su kikindski advokati, a društvo je nastalo u privatnoj kući. Nakon nekoliko godina dobrovoljci du dobili zgradu koja se nalazila na mestu današnje pijace, a na kraju nam je opredeljen objekat u kom se i danas nalazimo. Ovog momenta imamo 45 aktivnih članova sa pravom glasa, koji mogu da budu u operativnoj jedinici, a osim muškaraca tu su i žene. Imamo i trideset članova starijih od 65 godina – naveo je Rakić.

Pokaznoj vežbi prisustvovao je Miroslav Dučić, član Gradskog veća, zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije.

-Vek i po značajan je jubilej, posebno ako se zna da su članovi dobrovoljci. Svake godine pomažemo im u organizaciji svih akcija jer je naš cilj da budu vidljivi. Članovi puno rade sa mladima, na edukaciji i obukama, a u lokalnoj samoupravi imaju pouzdanog partnera – precizirao je Dučić.

A.Đ.

 

acev-rodjendan-(5)

U blizini omiljenog izletišta Mokrinčana kod „Devet grla“ već četiri decenije okupljaju se isti meštani. Glavni „krivac“ je Jevtim Acev, koji je u Mokrin došao sa 15 godina iz Dimitrovgrada. Praznik rada je njegov rođendan.

 

 

– Proslava počinje 30. aprila. Već tokom večeri dolazim da pripremim mesto na kom ćemo boraviti. Tačno u ponoć dođu prijatelji i cele noći slavimo. Tu su i moja deca, sin i ćerka, kao i unuci koji sada imaju već trideset godina, ali i prijatelji. Bude nas više od stotinu. Pečemo roštilj i veselimo se do ranih jutarnjih sati – priča Jevtim Acev koji je ovog 1. maja proslavio 76. rođendan.

Kako kaže, pošto se svi raziđu, on priprema hranu koja će se jesti tokom praznika.

-Svake godine spremam nešto drugo. Ove godine odlučio sam se za jaretinu u saču. Danas su sa mnom moji najmiliji i ovo je tradicija koju svi volimo – dodaje naš sagovornik.

Jefim je u Mokrin došao sa 15 godina:

-Davno je bila ta 1955. godina. Iz okoline sam Dimitrovgrada i kada sam stigao u ovu ravnicu nisam mogao da se načudim. Ja, Bugarin, našao sam i svoju bolju polovinu, Mađaricu. Zajedno smo čitav jedan život imamo unuke i praunuke.

Najpre je Acev radio u molerskoj zadruzi s obzirom na to da je završio za molera.

-Puno smo išli po terenima i puno se radilo u ono vreme. Posle toga sam radio kao traktorista, a nakon toga i kao instruktor za vožnju . Puno mladih sam obučio da voze automobile – napominje Acev.

Kako ističe za naš portal rođendan na ovaj način planira da slavi dok ne uda praunuke.

A.Đ.

luna-park-(3)

Rolerkoster, automobili na sudaranje, ringišpil, balerina, hali-gali, buster i još mnogo zabavnog sadržaja privuklo je veliki broj sugrađana, prvenstveno onih najmlađih u luna park „Starlight Scorpions 3“.

Šestogodišnja Emilija, sa mlađim bratom, tatom i mamom jedva je čekala 1. maj.

-Čim smo stigli najpre sam isplela pletenice. Najviše mi se sviđa brzi voz, rolerkoster. Sa tatom sam bila na automobilima koji se sudaraju, a moj mlađi brat sa mamom je bio u kamiončiću -saznali smo od Emilije.

I Angelina nam je otkrila da su joj sve zabavne sprave interesantne.

-Najviše puta bila sam na ringišpilu. Volim i hali – gali za decu. Volela bih da sam svakog dana u luna parku – dodala je Angelina.

Ove godine znatno je više zabavnih sadržaja u odnosu na ranije. Osim dece i tinejdžera u vožnjama uživaju i stariji.

Luna park u našem gradu je još sutra, 2. maja.

Na prostoru nekadašnje Kvantaške pijace organizovana je i prodaja polovne i mešovite robe, roštilja i pića. Tu su tezge, prepune igračaka, slatkih bombona, odeće, suvenira i raznih drugih stvari.

A.Đ.

 

1-maj-simicev-salas-(7)

Kao i svake godine najviše izletnika zatekli smo na Simićevom salašu. Neki su stigli u ranim jutarnjim satima, a pojedini poput mladih iz Subotice kampuju od srede do petka uveče.

-Bili smo i prošle godine i jako nam se svidelo pa nije bilo dileme kuda ćemo ovog 1. maja – istakla je Nikoleta Heveši iz Subotice. – Pekli smo roštilj, danas spremamo gulaš, a sutra je na meniju pasulj. Izviđač sam i volim boravak u prirodi. U Subotici nemamo ovakav prostor, tu je Palić koji je prepun ljudi.

Njihov domaćin je Danijel Molnar iz Ruskog Sela koji im je i preporučio ovaj prostor, a njegovih 14 prijatelja napominju da retko gde ima ovakvo izletište.

Među kamperima su i mladi sugrađani koji takođe ostaju tri dana.

-Došli smo sinoć i planiramo i večeras da prespavamo na Simićevom salašu. Spremamo roštilj, tu ne postoji dilema da li će biti pripremljen kako treba. Danas je gužva i drago mi je što nas ima ovoliko. Ranijih godina sakupljali smo po kućama, ovo je ipak puno lepše – rekao nam je Dejan Babić.

Porodice sa malom decom, ali i oni u najboljim godinama iskoristili su lep dan da ga provedu u prirodi i druže se.

A.Đ.

 

radionica-zeleznica

Nakon sedam godina pauze, radionica za održavanje železničkih vozila OJ ZOVS Kikinda, u okviru Sekcije ZOVS Novi Sad, ponovo je otvorena, objavilo je preduzeće „Srbija Kargo“. Radionica je nedavno uspešno prošla kroz proces sertifikacije koji je sprovela Direkcija za železnice, što je omogućilo njen ponovni rad i obavljanje redovnog i vanrednog održavanja železničkih vozila.

– Prema zahtevu kompanije „Srbija Kargo“, radionica je ispunila sve propisane uslove i dobila sertifikat sa oznakom R26, koji potvrđuje njenu sposobnost za održavanje železničkih vozila. U okviru radionice već funkcioniše specijalizovana jedinica za održavanje sanduka, postolja sanduka i ramova obrtnih postolja, a u budućnosti je planirana i sertifikacija za održavanje osovinskih sklopova – navodi se u saopštenju.

Jedan od važnih noviteta je i modernizacija struga tipa UBC-150, koji se koristi za obradu profila točkova, čime će biti značajno unapređen kvalitet i efikasnost održavanja. Radionica trenutno zapošljava 11 radnika, koji se bave održavanjem teretnih vagona, čime se nastavlja tradicija koja datira još od 15. aprila 1954. godine, kada su prvi vagoni pristigli na popravku u Kikindu.

Radionica u Kikindi je  sedma radionica za održavanje teretnih kola u sastavu kompanije Srbija Kargo. Njeno ponovno otvaranje ima veliki značaj za brže, efikasnije i bezbednije osposobljavanje teretnih vagona, što će omogućiti da kompanija još bolje odgovori na potrebe svojih komitenata i partnera.