Град

mesarovic-(7)

U okviru akcije „Srbija naša porodica – Kikinđani Kikinđanima“, posvećene predstavljanju rezultata rada, razvojnih projekata i planova za budućnost grada i države, naš grad posetila je potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović. Zajedno sa domaćinima Milenkom Jovanovim, šefom poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Narodnoj skupštini, Stanislavom Hrnjak, šefom poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Vojvodine, gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, građanima, predstavnicima državnih, pokrajinskih i lokalnih institucija razgovarano je o onome što je urađeno u prethodnih 13 godina, ali i o projektima koji će tek biti realizovani.

-Kao Kikinđanin mogu da svedočim o tome da su nam do pre 13 godina govorili da u gradu nema potrebe za izgradnjom Industrijske zone jer neće doći nijedan investitor pošto smo daleko od auto puta i zato što nisu zainteresovani za dolazak u naš grad – precizirao je Milenko Jovanov. –   Pokazalo se da to nije tačno. Kada imate sposobne ljude, kakav je predsednik Aleksandar Vučić, koji ima plan, program, ideju i koji se bori za svaki deo Srbije, onda imate i investitore. Sada razmišljamo o tome kako da popunimo novu Industrijsku zonu, na ulazu u grad, a pre 13 godina je stara zona kod ŽAK-ovog stadiona, bila zatravljena. Voda, koja je godinama bila suprotna definiciji, imala je i ukus i miris i boju, danas je hemijski i bakteriološki ispravna za piće, zahvaljujući Vladi Srbije koja je investirala u fabriku vode. Pokrajinska vlada sada ulaže u izgradnju mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima, tako da će svi imati kvalitetnu vodu. Nije izostalo ni investiranje u objekte. Kompletno se rekonstruiše Opšta bolnica za koju je bivša vlast predvidela zatvaranje. U svakom smislu su je degradirali u želji da je zatvore i svedu na veći Dom zdravlja, a da se veliki broj pacijenata usmerava na Sentu i Zrenjanin. Svaka prostorija u Bolnici biće potpuno renovirana od poda do plafona i biće moderan zdravstveni centar. Obnavlja se zgrada Kulturnog centra, rekonstruiše se Gimnazija „Dušan Vasiljev“. Očekuje nas izgradnja brze saobraćajnice „Osmeh Vojvodine“ koja će doprineti da konačno Kikinda postane tranzitno mesto. Svako ko iz Rumunije želi da ide na zapad ovuda će biti najkraći put. Potrebne su nam još dve fabrike kako bi nezaposlenost bila još manja, a već naredne nedelje ministarka Adrijana Mesarović imaće razgovore o ovoj temi.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Ministarka Mesarović precizirala je da je imperativ politike vladajuće strukture Srbije da se sa građanima što više razgovara, kako bi Kikinda imala još bolje uslove života:

-Od 2012. godine, urušavanje Kikinde je zaustavljeno, zahvaljujući politici predsednika Aleksandra Vučića. Posebno se to odnosi na privredni ambijent jer smo uspeli da otvorimo nova radna mesta i dovedemo investitore. Danas smo ponosni na privredno – ekonomsku sliku Kikinde, a kako bi bila još bolja već naredne nedelje razgovaraćemo sa potencijalno velikim investitorom koji može da uloži u novu Industrijsku zonu jer je kapacitet postojećih zona popunjen. „Smajli“ će vaš grad učiniti konkurentnijim i na nama je da se borimo da ispunimo sva očekivanja građana sa kojima smo danas razgovarali. Kikinđani najbolje znaju šta im je najpotrebnije vezano za infrastrukturna i druga ulaganja. Svaka porodica i svaki pojedinac nam je važan i važno je da osluškujemo njihove potrebe.

Gradonačelnik Bogdan istakao je odličnu saradnju sa Republikom i Pokrajinom i dodao:

-Podsetili smo na to kako je katastrofalno izgledala Kikinda nekada, a kako je danas potpuno drugačije. Pored svega nabrojanog tu je i rekonstrukcija Osnovne škole „Feješ Klara“, kao i izgradnja fekalne kanalizacije u naselju Strelište, što nam je bilo među prioritetima. Po završetku radova očekujemo da se ovaj posao nastavi i u Železničkom Novom Redu. Sa nestrpljenjem čekamo da započnu radovi na brzoj saobraćajnici koji će oživeti naš grad. Nadam se da ću uskoro moći svoje sugrađane da obradujem sinformacijom da nam dolazi značajan investitor. Važno nam je i da kvalitetne, mlade ljude, vratimo u rodni grad, po završetku studija.

 

Skupu je prisustvovalo i više pokrajinskih sekretara u Vladi Vojvodine, kao i čelnici pokrajinskih institucija, predstavnici lokalne vlasti, javnih institucija i preduzeća. Organizovan je i bazar domaćih proizvođača, zanatlija i udruženja, koji su predstavili svoje proizvode i aktivnosti.

-Sa proizvođačima sam razgovarala o tome na koji način država može da pomogne njihovo poslovanje i na koja tržišta mogu da plasiraju robu. Svako od njih istakao je da je u prethodnih nekoliko godina koristio podršku Ministarstva privrede, a posebno bih istakla one koji se bave starim zanatima. Od 2012. godine u Kikindi raste broj privrednika. Sada ih je 1.864 registrovana preduzetnika, mimo privrednih subjekata. Među njima je 700 žena preduzetnica i 400 je mladih do 35 godina. Vlada Republike Srbije čvrsto stoji i uz Metanolsko-sirćetni kompleks, razmatramo razvojne planove i radimo na tome kako da se promeni deo tehnologije koja se primenjuje, a samim tim doći ćemo do novog tehnološkog proizvoda i konkurentnosti.Čekamo analizu u kom tehnološkom pravcu ćemo ga razvijati. Cilj je da za krajnjim proizvodom postoji potreba. Zaposleni u MSK redovno dobijaju zarade bez dana kašnjenja, a sve zahvaljujući stabilnoj državi – navela je ministarka Adrijana Mesarović.

Sportski kolektivi promovisali su sport, timski duh i zdrav način života, za najmlađe je biti organizovan poseban dečiji kutak „Kikinda kakvu želim“, gde su deca crtala, igrala se i učestvovala u kreativnim radionicama uz animatore.

 

 

nato-venci-14
Članovi udruženja „Srpski ratni veterani“ sutra, 31. maja u 19 sati ispred spomenika „Tuga”, paljenjem sveća i nošenjem znaka „Target“ obeležiće  godišnjicu bombardovanja Kikinde od strane NATO agresora.

U noći između 31. maja i 1. juna 1999. godine Kikinda je raketirana sa četiri bombe, a meta su bili objekti u nekadašnjoj kasarni „Servo Mihalj”.

Naš grad bombrdovan je u toku NATO agresije na SR Jugoslaviju. Iz Aviana u Italiji poleteli su avioni koji su ušli u našu zemlju iz pravca Hrvatske, došli do Kikinde i gađali kasarnu.

 

pijaca-ponuda-tresnje-(5)

Na zelenoj pijaca bogata je ponuda sezonskog voća i povrća. Na tezgama dominira mladi krompir, crveni i beli, čija je cena od 100 do 150 dinara za kilogram i ona je, maltene, izjednačena sa cenom starog krompira koji se prodaje od 80 do 100 dinara takođe za kilogram. Tu su i mladi crni i beli luk i za vezu treba izdvojiti 40 odnosno 100 dinara.

Najtraženije su jagode. Sada se uveliko prodaju domaće, iz bašte, i cena im je od 300 do 350 dinara za kilogram.

-Ovo su jagode Milana Vlajkova koji ima 1,5 jutro pod ovim voćem. Ova godina je bila znatno bolja u odnosu na prošlu kada je bilo puno manje roda. Prve jagode koštale su 700 dinara za kilogram, a sada su upola niže. Biće ih, kako sada stvari stoje, još dve nedelje – saznajemo od prodavačice.

Trešnje, čija berba je počela prošle nedelje, kreću se od 300 do 500 dinara za kilogram. Proizvođači, sa kojima smo razgovarali, napominju da su ove godine zadovoljni rodom.

Mira Rackov na svojoj tezgi nudi i bele trešnje:

-One su najbolje za slatko i cena im je 200 dinara za kilogram. Proizvodim i holandske kale, 50 dinara za komad, koje mogu da opstanu 30 dana, kao i holandske ruže, bez trnja, koje prodajem po istoj ceni. Zahtevne su za uzgoj i moraju da budu u plasteniku, ali su i jako lepe.

Mlada zelen i šargarepa su 180 i 140 dinara za vezu, keleraba je 80 dinara, krastavci salatari su 250 dinara kolika je i cena paradajza, tikvice i karfiol su 200, paprika „babura“ je 400, a mladi kupus je 80 dinara za kilogram. Mladi spanać je vreća 100 dinara.

U ponudi još uvek ima rasada. Paradajz je prošao, ali su tu paprika, tikvice, celer, lubenice i dinje. Cena je od 50 do 150 dinara za komad, a u jeku sezone iznosila je 250 dinara.

 

A.Đ.

jefimija-ples-r-selo-(7)

Studio plesa ,,Jefimija“ u nedelju, 31. maja u OŠ ,,Gligorije Popov” u Ruskom Selu organizuje završni koncert plesnih i folklornih grupa.

Gosti na koncertu biće mališani iz vrtića „Bubamara“ iz Ruskog Sela i članovi kulturno-umetničkih društava ,,Izvor“ iz Nakova i ,,Đura Jakšić“ iz Srpska Crnja.

Defile učesnika je u 17 sati kada je i prvi deo koncerta u kojem će se predstaviti plesne grupe. U 19 časova je drugi deo koncerta sa folklornim ansamblima.

silja-4

U vrtiću „Šilja” u Novim Kozarcima održana je prva „Šiljina štafeta”, koja je okupila svu decu iz vrtića, kao i njihove roditelje.

Kroz osmehe, dobro raspoloženje i sportske igre, učesnici su se nadmetali u različitim aktivnostima – poligonskim zadacima, štafetnim igrama, trčanju u džaku i nadvlačenju konopca. Cilj ovakvog sportskog druženja bio je razvijanje timskog duha, podsticanje saradnje i, pre svega, zajednička igra i zabava dece i roditelja.

Organizatori ističu da će „Šiljina štafeta” od ove godine postati tradicionalna manifestacija i da će se realizovati svakog proleća u vrtiću.

Za organizaciju i realizaciju aktivnosti bili su zaduženi vaspitači Sonja Ćirić, Ivana Ostojić, Sonja Karanović i Aleksandra Mandžuković, uz veliku podršku stručnog saradnika za fizičko vaspitanje Dejana Ivanovića.

okrugli-sto-EU-(3)

U okviru programa „EU INTEGRA“, podrška Evropske unije u integralnom teritorijalnom razvoju, u Gradska kuća je domaćin tematskih okruglih stolova, kao deo procesa izrade teritorijalne strategije. Program pruža tehničku podršku za izradu teritorijalnih strategija za deset teritorija širom Srbije, među kojima je i naš grad.

-Cilj je da se unaprede kapaciteti lokalnih samouprava za planiranje i sprovođenje integralnog i održivog teritorijalnog razvoja – istakao je ovo prilikom Viktor Veljović, menadžer za razvijanje kapaciteta u okviru programa „EU INTEGRA“ – Deo je šireg procesa uvođenja instrumenata teritorijalnog razvoja propisanog od strane Evropske unije, a radi boljeg razumevanja integralnih teritorijalnih investicija. Sa partnerima iz Kikinde zajedno ćemo osmisliti teritorijalnu strategiju koja je osnov za konkurisanje za sredstva koje odobrava Evropska unija za projekte.

Tematski okrugli stolovi su važan za izradu strategije i okupljaju predstavnike lokalnih samouprava, javnog, privatnog i civilnog sektora.

Podrška EU integralnom teritorijalnom razvoju – EU INTEGRA jača lokalne samouprave u Srbiji primenom evropskih modela integralnog teritorijalnog razvoja. Program sa 15 miliona evra finansira EU, koordiniše Ministarstvo za evropske integracije, i sprovode Stalna konferencija gradova i opština i Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge. Inicijativa podržava lokalne samouprave u tri regiona: Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija i Vojvodina.

cvrcak-koncert-(5)

Dečiji hor „Crvčak“, koji funkcioniše u okviru Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“, održao je u Kulturnom centru svoj prvi samostalni koncert. Dirigentkinja hora, Branislava Gecić, po zanimanju vaspitač, ovaj ansambl vodi zajedno sa Olgom Mandić iz Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“.

– Kroz hor je prošlo mnogo dece, a trenutno brojimo 20 članova uzrasta od četiri do jedanaest godina. Na repertoaru imamo starogradske, rok i dečije pesme. Velika nam je čast što smo imali priliku da nastupamo prošle godine na otvaranju „Suvača demo festa“. Ovim putem, pozivamo zainteresovane mališane da budu deo naše priče, da krenu sa nama da pevaju i uživaju- rekla je Branislava Gecić.

Gosti programa bili su Crkveno pevačko društvo „Kolo“ iz Melenaca osnovano 1872. godine.

-Ovo je prvi put da naš dečiji hor nastupa van Melenaca i njihovo prvo zvanično gostovanje. Sastav je promenljiv, a trenutno imamo 33 aktivna člana, dok u okviru KUD-a „Kolo“ funkcioniše i veliki crkveni hor od 25 članova. Nadamo se da je ovo tek početak jednog lepog i dugotrajnog prijateljstva- kaže Igor Adamov, rukovodilac tamburaške i pevačke sekcije.

mamutska-osa

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, na osnovu brojnih prijava o pojavi insekta koji podseća na stršljena, obaveštava građane da se radi o mamutskoj osi.

Reč je o veoma korisnom insektu koji nije agresivan i ne napada ljude. Mamutske ose pojavljuju se u periodu od polovine maja do polovine juna. Odrasle jedinke, veličine oko 6–7 cm, hrane se nektarom i značajni su oprašivači.

Mamutske ose se najčešće nalaze u blizini trulih panjeva, a njihova veća brojnost ukazuje na prenamnoženje neke vrste tvrdokrilaca, jer se upravo u njima razvijaju njihove larve.

slepi-poezija-(6)

U organizaciji slepih „Severni Banat“  organizovana je promocija knjiga poezije čiji su autori Ratomir Šćepić, Jelka Bota i Jagoda Nakrajkućin, više puta nagrađivani i objavljivani.

Jelka Bota piše pesme od rane mladosti i ima pet samostalnih zbirki. Poslednju pod nazivom „Sve moje“ je napisala sa Jagodom Nakrajkućin:

-Pišem različitu poeziju. Moje pesme govore o onome što je duboku u čoveku, o onome što osećamo, što svako od nas nosi, o životu. Volim da pišem o deci i za decu. Smatram da nema više dobrih bajki i naši najmlađi treba da čitaju priče koje će im razvijati maštu.  I haiku poezija je deo mog stvaralaštva.

Na evidenciji organizacije „Severni Banat“ je 150 članova od kojih je 20 odsto aktivno, okuplja se i učestvuje u radu organizacije, dodala je Jagoda Nakrajkućin koja je i predsednica organizacije.

-Moje pesme posvećenu su zavičaju i rodnom Banatu. U knjizi postoji i posveta – napomenula je Nakrajkućin.

Ratomir Šćepić predstavio je treću samostalnu knjigu „Ljubav je jača od svega“.

-Objedinio sam porodicu, ljubav, duhovnost, rodoljubivost. U zbirci je šezdesetak pesama i u prvom delu „Izdanci moje duše“ pišem o mojim praunucima, u drugom delu je ljubavna poezija i u trećem delu su rodoljubive pesme – istakao je Šćepić

Promociji knjiga prisustvovala je i članica Gradskog veća Marijana Mirkov .

-Umetnost i književnost ne poznaje prepreke i ovaj događaj to i potvrđuje. Dokaz je i da snaga emocije pronađe svoj put. Lokalna samouprava je tu da podrži ovo i slična udruženja – dodala je Marijana Mirkov.

Knjige su štampane su sredstvima Ministarstva kulture.

A.Đ.

policija-opste-(5)

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi, podneli su krivičnu prijavu protiv D.D. (1995) iz Kikinde, zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja, saopštila je Policijska uprava Kikinda.

Osumnjičena je, 10. maja ove godine, upravljajući putničkim vozilom na ulici u Kikindi, udarila dete koje je stupilo na kolovoz iz travnate površine, van pešačkog prelaza.

Od zadobijenih povreda, 23. maja 2026. godine, dečak je preminuo.

error: Content is protected !!