Град

Attendite-Ohrid-1

Još jedan uspešan nastup zabeležio je Hor Kulturnog centra Kikinda „Attendite!“, ovog puta na prestižnom festivalu „Voices of Ohrid“. Po pozivu organizatora, horisti iz Kikinde sedmi put su nastupili u jednom od najakustičnijih prostora na svetu – u Crkvi Svete Sofije u Ohridu i izazvali oduševljenje publike.

Nastupi u Ohridu u istorijskom zdanju, inače zaštićenoj kulturnoj baštini UNESCO, već su postali tradicija, jer je Hor „Attendite!“ zbratimljen sa domaćim horom „Vox Lychnidos“. Pre tri godine hor iz Severne Makedonije bio je gost na kikindskom Međunarodnom festivalu horova „Melodianum“ – manifestaciji koju već pet godina organizuje Kulturni centar Kikinda.

– Festival „Voices of Ohrid“ je revijalnog karaktera i učešće je moguće samo po pozivu. Saradnja sa ohridskim horom započeta je već prve godine održavanja festivala i od tada traje bez prekida – istakla je prof. dr Biljana Jeremić, dirigentkinja hora „Attendite!“.

Impresije sa nastupa, kako navodi, uvek su iznad očekivanja.

– Prostor u kojem se i šapat čuje je neverovatan. Svako naše izvođenje u Svetoj Sofiji je posebno i drukčije od ostalih. Pored hora iz Niša, bili smo jedini predstavnici Srbije.

Ove godine, festival u Ohridu okupio je i horove iz Albanije, Turske i Severne Makedonije.

Horiste iz Kikinde već krajem jula očekuje novi nastup na međunarodnom revijalnom festivalu u Skoplju, takođe po pozivu, sada Akademskog hora „Mirče Acev“, koji je, takođe, učestvovao na horskom festivalu u našem gradu. Planirana su dva večernja nastupa u trajanju od po 20 minuta.

milan-ostric-(1)

Milan Oštrić, učenik trećeg razreda srednje Glazbene škole u Varaždinu, održao je koncert u Narodnom muzeju, a u organizaciji Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“. Na pitanje o svom poreklu, ističe da je iz Mokrina.

-Dok sam bio mali porodično smo se preselili u Sloveniju, u Kopar. Tamo sam i započeo svoje muzičko obrazovanje u Osnovnoj glazbenoj školi u Kopru, a potom sam nastavio u Murskoj Soboti. Moj izbor je bio klavir. Ovaj instrument me je oduvek privlačio i rešio sam da ga sviram najbolje što mogu – ističe Oštrić.

Poreklom Mokrinčanin, duboko je vezan za naš kraj.

-Za Kikindu me vežu lične i porodične niti. Ovaj koncert Kikindi za mene je ne, samo umetnički izazov, već i ispunjenje želje. Odmalena mi je bio san da se predstavim publici kojoj poreklom pripadam i ovo je moj rvi koncert u Vojvodini i sada, kada sam utkao svoj put, mogu svoju ljubav prema muzici da podelim sa vama – naveo je Milan Oštrić.

Tokom godina školovanja ostvario je zapažene rezultate tako da je osvojio prvu nagrada na takmičenju „Ivan Rijavec“ svirajući solo klavir, prva nagrada na „Primavera festivalu“ u Bijeljini kamerna muzika, dve prve nagrade i prvo mesto na 53. Županijskom takmičenju komornih sastava i mnoge druge.

Kako mu je kompletna rodbina u Mokrinu, Milan Oštrić, sa roditeljima, najčešće za Uskrs i Božić, provodi vreme u rodnom selu.

Sugrađanima se predstavio delima Betovena, Mocarta, Šuberta.

A.Đ.

lena

Njene diplome je teško prebrojati. Uspehe je postizala na takmičenjima iz fizike, matematike, hemije, biologije, kao i recitovanja, likovnog stvaralaštva, srpskog jezika. Ova mlada svestrana petnaestogodišnjakinja, stigla je, uz to, i da se bavi sportom, odbojkom. Titula đaka generacije Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“ došla je kao rezultat posvećenog rada i talenta.

– Ova titula mi mnogo znači jer je odraz rada i truda, ali za ovo nisam zaslužna samo ja, već i moji nastavnici, roditelji, prijatelji koji su bili moja podrška na ovom putu- kaže nam Lena.

Priseća se jednog od svojih prvih takmičenja, kada je bila u četvrtom razredu. Na „Misliši“ je tada osvojila maksimalan broj poena i plasirala se u finale, ali je ono izostalo zbog epidemije korona virusa.

– To mi je bio podsticaj da nastavim dalje. Volim sve predmete jer mislim da je širina u znanju veoma važna, ali posebno volim matematiku i fiziku i tu sam imala najviše uspeha- ističe.

Briljirala je među najboljima u državi. Iz matematike je dva puta učestvovala na državnom takmičenju osvojivši jednu prvu nagradu, a iz fizike se tri puta plasirala na državni nivo, gde je jednom uzela prvu i dva puta treću nagradu. U ovoj školskoj godini, Lena je bila i prvak na recitatorskom takmičenju- najpre na nivou grada, pa okruga i potom pokrajine, te se plasirala na republičko takmičenje.

U finalu, ipak, nije učestvovala jer je u to vreme polagala ispit za upis u specijalizovano odeljenje Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu. Primljena je u specijalizovana odeljenja iz matematike, fizike i informatike, a po svemu sudeći, njen izbor biće „kraljica nauka“.

– Volim matematiku jer zahteva logičko razmišljanje, ne samo poznavanje gradiva. Izazovno mi je da rešavam matematičke zadatke. Ako ne uspem, pokušam iznova  sve dok ne dođem do rešenja.

Iako su joj i majka i otac lekari, Lena nema želju da se bavi medicinom. Privlače je, kaže, poslovi iz oblasti matematike, fizike i programiranja.

– Možda to bude arhitektura ili softversko inženjerstvo, ili neki smer na Elektrotehničkom fakultetu- planovi su za dalje školovanje učenice generacije Škole „Žarko Zrenjanin“.

Naša sagovornica je polaznica Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“. Lepo iskustvo nosi i iz boravka u letnjoj školi u Istraživačkoj stanici Petnica. Smatra da je veoma važna organizacija i, pored škole, bavljenje sportom.

– Odbojku sam trenirala osam godina. Prestala sam zbog povrede na kolenu i sad često idem u teretanu sa najboljom drugaricom Milicom. Takođe, često izlazim sa prijateljima- otkriva Lena.

Dvema mlađim sestrama oko škole pomaže kada je to potrebno, a one u njoj imaju pravi uzor.

– Obrazovanje je važno jer znanje niko ne može da nam oduzme. Isto tako, smatram da, ako nisi dobar čovek, to znanje ne znači mnogo. Pre svega, mislim da je bitno biti dobra osoba, dobar drug, da pomogneš nekome, saslušaš ga, nasmeješ kad je u teškoj situaciji. To je ipak ono što na kraju krajeva ostaje iza nas.

PIŠE PESME

U slobodno vreme Lena voli da crta i čita knjige. Učestvovala je na likovnim konkursima gde je osvojila više desetina nagrada. Takođe, piše pesme i jednu od najdražih nagrada osvojila je na regionalnom konkursu „Kraljevstvo belih rada“ u Bijelom Polju.  Kao autorka najbolje pesme naša sagovornica je ponela titulu „princeze kraljevstva belih rada“.

J. C.

 

 

 

 

 

bottles-590935-1280

Da su Kikinđani uspešni u destilisanju voća i proizvodnji rakije, potvrdili su i na Memorijalnom međunarodnom festivalu rakije „Aleksandar Tucić“, koji se osmi put održava u Žitištu.

U okviru tradicionalnog Pele festa, upriličeno je i nadmetanje za najbolje žestoko piće u više kategorija.
Sa ukupno 176 učesnika i 421 uzorkom iz 11 zemalja, proizvođači „vatrene vode“ sa teritorije našeg Grada poneće kući pregršt priznanja.

U klasi obojenih šljivovih rakija starosti od 3 do 7 godina Dragan Knežević iz Bašaida je osvojio zlato za tri svoje rakije iz ove starosne kategorije, a i u kategoriji rakija starosti preko 7 godina, takođe mu je pripalo zlato.

Zoran Malbašić iz Novih Kozaraca uzeo je zlato, a takođe i veliko srebro među neobojenim lozovima rakijama. Među neobojenih kajsijevačama zlatnom medaljom okitio se Kikinđanin Milan Domazet dok je za neobojenu dunjevaču Mirko Subotić iz Kikinde dobio veliko srebro.

UKUPNI POBEDNIK DUNJEVAČA

Za ukupnog pobednika ovog nadmetanja destilata, proglašen je Zrenjaninac Igor Nađ za neobojenu „vatrenu vodu“ od dunje, sakupivši 19,10 od maksimalnih 20 bodova.
Inače, uzorke su ocenjivali Dr Aleksandar Petrović sa Poljoprivrednog fakulteta, sa svojim saradnicima i rakije su, osim po voćnom poreklu, rangirane u i pet nagradnih klasa: rakije u kvalitetu bronzane medalje su one od 14 do 16 bodova, potom srebrne (16-17.5), zatim velike srebrne (17.5-18), zlatne (18) i velike zlatne medalje (18,5-20).
N.S.

 

skole-sredstva

Na konkurs za finansiranje i sufinansiranje modernizacije infrastrukture odnosno nabavku opreme za ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja na teritoriji Vojvodine  koji je raspisao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise upravu i nacionalne manjine, osnovne škole „Žarko Zrenjanin“ i „Mora Karolj“ iz Sajana dobile su sredstva za nabavku školskog nameštaja, dok je Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“ odobren novac za kupovinu nastavnih sredstava.

-Škola „Žarko Zrenjanin“ dobila je 400.000 dinara. Novac ćemo iskoristiti da zanovimo školski nameštaj, pre svega klupe i stolice – saznajemo od direktorice Slavice Lazić – Jako nas je obradovala vest da smo dobili sredstva koja će biti utrošena da zamenimo nameštaj koji je dotrajao i decenijama nije menjan, tako da nam podrška nadležnog pokrajinskog sekretarijata puno znači.

 

U sajanskoj školi za 167.000 dinara biće kupljen novi nameštaj za školsku salu koji im nedostaje, a postojeći nikada nije obnovljen. OMŠ „Slobodan Malbaški“, na pomenutom konkursu, dobila je 96.000 dinara.

Škola „Mora Karolj“ zahvaljujući sredstvima dobijenim na konkursu za sufinansiranje programa i projekata očuvanja i negovanja multikulturalnosti i međunacionalne tolerancije u Vojvodini, koji je takođe raspisao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise upravu i nacionalne manjine, realizovaće interesantan projekat.

-Za program „Zaustavimo nasilje zajedno“ odobreno nam je 90.000 dinara. Cilj je da učenike edukujemo da, najpre, prepoznaju nasilje, a potom i da je važno da bilo kakvo nasilje prijave i spreče ga. Tokom realizacije projekta razgovaraćemo i o toleranciji i različitostima – navela je direktorica Lidija Kikić Bari.

Osim pomenutog, škola u Sajanu nedavno je dobila i 300.000 dinara za zanavljanje sportske opreme za časove fizičkog vaspitanja. Novac će biti iskorišćen za kupovinu, lopti, strunjača, sprava i sportskih rekvizita koji nedostaju za kvalitetno odvijanje nastave.

A.Đ.

 

 

kck-(2)

Na najnovijem konkursu „Gradovi u fokusu” Ministarstva kulture, za sanaciju fasade Kulturnog centra Kikinda opredeljeno je 12 miliona dinara.

Kako smo ranije izvestili, obnova reprezentativnog zdanja na Gradskom trgu biće nastavljena, a deo potrebnih sredstava za sanaciju fasade prethodno je opredelila i Pokrajina.

Naime, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, izdvojio je 20 miliona dinara.

tehnicka-skola

Na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje za finansiranje i sufinansiranje izrade tehničke dokumentacije sredstva u iznosu od 885.000 dinara opredeljena su dvema srednjim školama u Kikindi.

Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ opredeljeno je 800.000 dinara za finansiranje izrade tehničke dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju krovne konstrukcijske iznad pomoćnih prostorija uz fiskulturnu salu i idejnog projekta adaptacije pomoćnih prostorija uz fiskulturnu salu.

 

-U našoj školi uz fiskulturnu salu nalaze se svlačionice, spravarnica i kancelariju za nastavnika, a na ovom delu zgrade nalazi se ravan krov – saznajemo od  direktorice Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ Milanke Halilović. -Krov godinama unazad prokišnjava, te ga je neophodno zameniti kosim krovom. Prokišnjavanje je oštetilo svlačionice, ali i osvetljenje jer se neonke napune vodom. Važno nam je da rešimo postojeći problem, prvenstveno zbog bezbednosti naših učenika. To do sada nije bilo moguće jer smo tek prošle godine uspeli da legalizujemo pomenuti deo zgrade.

Izradom tehničke dokumentacije, škola će steći uslov da može da konkuriše za sredstva za rekonstrukciju krova.

-Osim krova u planu je i sanacija svlačionica, toaleta i tuš kabina, ali i zamena vodovodne i kanalizacione mreže s obzirom na to da je zub vremena učinio svoje. Želim da istaknem da nam Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje konstantno izlazi u susret. Podsetiću da smo prošle godine dobili šest miliona dinara za rekonstrukciju toaleta, a podržali su nas i prilikom zamene prozora i vrata – navela je naša sagovornica.

Na istom konkursu i Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“  dobila je 85.000 dinara za finansiranje izrade projektno tehničke dokumentacije za gromobransku instalaciju sa uređajem za rano startovanje.

A.Đ.

vidovdan-nakovo-crkva

U Hramu Svetog kneza Lazara, u Nakovu, povodom Vidovdana, služena je Sveta Liturgija koju je služio starešina hrama jerej Živan Vasić. Pored vernika i meštana, Liturgiji je prisustvovao i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan .Ovaj dan obeležava se i kao Dan sela.

-Ovde smo da pružim podršku verskom i kulturnom životu meštana Nakova – istakao je gradonačelnik Bogdan – Iskoristio sam priliku da razgovaram sa njima, da im čestitam Dan sela i da im predočim planove koje imamo za naše mesne zajednice u naredno periodu. Lokalna samouprava ostaje posvećena ravnomernom razvoju svih naseljenih mesta, kao i očuvanju verskih i kulturnih vrednosti koje čine identitet našeg grada i regiona. Prisustvo velikog broja meštana na Liturgiji pokazuje koliki značaj ovaj dan ima za zajednicu i koliko je važno očuvanje tradicije i duhovnosti.

Hram u Nakovu, posvećen srpskom svetitelju i junaku Kosovske bitke, u završnoj je fazi unutrašnjeg uređenja i ove godine obeležava 20 godina od završetka izgradnje. U prethodnom periodu urađeno je oslikavanje hrama, kao i mozaik u kupoli i iznad ulaznih vrata. Kako je naveo jerej Živan Vasić mozaik u kupoli hrama oslikan je Isusom Hristom sa četiri anđela, dok se mozaik cara Lazara i carice Milice nalazi iznad ulaznih vrata. Oslikana je i kupola, svodovi, postavljen je novi polijelej, a saniran je problem sa vlagom koji je oštetio deo freski. Među mnogobrojnim donatorima, kojih je većina iz sela, izdvajaju se i oni koji su poreklom iz Nakova, a žive u drugim gradovima. Istaknuta je i saradnja, pre svega, sa članovima KUD-a „Izvor“, ali i ostalim meštanima koji su tu da pomognu kada god zatreba.

 

 

Izgradnja crkve u Nakovu počela je 1996. godine po projektu arhitekte Predraga Ristića iz Beograda i završena je 2005. godine. Inicijativu za izgradnju pokrenuli su meštani koji u velikoj meri pomažu da se obnovi.

A.Đ.

 

 

maskenbal-biblioteka-(11)

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“, na maskenbalu, okupili su se mališani koji su članovi čitalačkog klubića ove ustanove. Već nekoliko godina unazad dolazak leta obeležavaju obučeni u omiljene junake.

-Klubić Narodne biblioteke okuplja predškolce i osnovnoškolce nižih razreda. Naš cilj je je da zavole  da čitaju i da ih uvedemo u svet knjiga. Sve aktivnosti realizujemo kroz igru – istakla je v.d. direktorica Dunja Brkin Trifunović. – Naš osnovni cilj je da deca zavole čitanje i knjigu, da shvate koliko je ona zanimljiva, iako, na prvi pogled, možda i nije tako u očima mališana. Jednom kada uđu u svet knjige i mašte, shvate koliko je on lepši i bolji.

 

Deca, okružena knjigama, Biblioteku shvataju kao svoje mesto. To je naročito izraženo svakog petka od 18.30 sati, kada se okupljaju u klubiću.

-Došli smo do toga da imamo generaciju dece koja su izašla iz klubića. Oni imaju 11 godina i ostali su verni knjizi. Oni su najbolja preporuka za ono što radimo. Da smo na pravom putu potvrđuje nam činjenica da svake godine imamo sve više članova. Radionice su prilagođene deci i njihovim interesovanjima – dodaje naša sagovornica.

Letnji kamp u Biblioteci, koji će okupiti decu do 11 godina, biće organizovan od 14. do 18. jula. Kamp je besplatan i zainteresovani mogu da se prijave na mejl kultura@ki.biblioteka.org.rs do 11. jula. Ove godine u fokusu je svemir.

-Želimo da odamo počast našem sugrađaninu Milivoju Juginu. Svaki dan će imati svoju temu koje će biti obuhvaćene različiti i zanimljivim radionicama – pojasnila je Dunja Brkin Trifunović.

 

 

A.Đ.

sednica-prcanj-(29)

Za ponedeljak, 30. jun, u 10 sati, predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov zakazao je 10. sednicu Skupštine grada.

Kao prvu tačku dnevnog reda odbornici će razmatrati donošenje odluke o konsolidovanom završnom računu budžeta za prošlu godinu. Ukupna realizacija budžeta u 2024. godini bila je tri milijarde 899 miliona i 470 hiljada dinara i realizovan je 90 odsto u odnosu na planirano. Ukupni rashodi i izdaci bili su tri milijarde 836 miliona i 915 hiljada dinara. Prošle godine ostvaren je budžetski suficit od 62,6 miliona dinara.

Glasaće se i za odluku o konverziji potraživanja grada na osnovu naknada za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina u trajni ulog u kapitalu društva sa ograničenom odgovornošću„Toza Marković“, sa stanjem duga na dan 20. novembar 2024. godine. Dospela i nenaplaćena potraživanja grada, nastala na osnovu naknade za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina, o kojim zaduženje vodi Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i koja na dan 20. novembar 2024. godine iznose 864.572,10 dinara, kao prihod grada Kikinde, konvertuju se u trajni ulog u kapital fabrike crepa.

Na dnevnom redu biće i donošenje odluka o oglašavanju na teritoriji grada,  rešenja o davanju saglasnosti na odluku Nadzornog odbora JP  „Kikinda“ o usvajanju izmena i dopuna cenovnika usluga javnih parkirališta i donošenje rešenja o davanju saglasnosti na odluku Nadzornog odbora JP „Toplana“  o usvajanju predloga novih cena  daljinskog grejanja.

Razmatraće se godišnji program zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta  za tekuću godinu. Za direktoricu Centra za socijalni rad biće reimenovana Aleksandra Đorđević, koja je istekao mandat v.d. direktorice pomenute ustanove. Na zasedanju lokalnog parlamenta dužnosti će biti razrešeni i imenovani novi članovi školskih odbora.

A.Đ.