Град

knjigotrejler

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i ove godine je postala filmski set mladih stvaralaca. Na osmom po redu konkursu „Knjigotrejler“, održanom u subotu, prikazani su najbolji radovi učesnika iz Kikinde, regiona, ali i iz inostranstva. Organizatori s ponosom ističu da je ovo najuspešnije izdanje do sada: pristiglo je oko 50 trejlera, što je rekordan broj prijava.

V. d. direktorka biblioteke Dunja Brkin Trifunović naglašava da je broj radova još značajniji kada se uzme u obzir koliko izrada knjigotrejlera zahteva veština.

-Ove godine prijavilo se najviše radova do sad. Zadovoljni smo brojem i kvalitetom, jer nije jednostavno uraditi trejler. Deca moraju da poseduju digitalnu pismenost, ali i visoko razvijeno čitanje: da razumeju knjigu, izdvoje bitno i pretoče to u kratak video – rekla je Brkin Trifunović.

Tržište žanrova bilo je raznoliko: od klasika do savremene književnosti, od fantastike do avanture.

-Ima svih žanrova, a sve je više i samostalnih radova gde je i ideja i realizacija potpuno dečija – dodala je Brkin Trifunović.

Ovogodišnji konkurs bio je poseban i po tome što je biblioteka prvi put ponudila mentorsku podršku.

-Za mentorstvo se prijavilo njih desetak. Neki su odustali, ali nas raduje što su mnogi istrajali. Važno je da znaju da nisu sami ako žele da stvaraju – istakla je v. d. direktorka, posebno zahvaljujući saradnici Milici Stokić na ulozi mentora.

Ona mladima šalje i poruku ohrabrenja, pozivajući se na reči pisca Igora Kolarova: „Ako ne znaš kako da počneš – samo počni. Ideje će same dolaziti.“

Predsednik žirija, pisac Branko Stevanović, napominje da je ovogodišnji izbor bio i najraznovrsniji do sada.

-Dobili smo 50 trejlera, ali je dece učesnika mnogo više. Rade u timovima i to je divno jer podstiče socijalizaciju. Imamo čak i predškolca koji je napravio trejler o Džeronimu Stiltonu! A srednjoškolci su nas, kao i uvek oduševili profesionalnim pristupom – objasnio je Stevnović.

Zanimljivo je da nema preklapanja u izboru knjiga, što govori o širini čitalačkih navika.

-Od neobičnih, ličnih izbora do klasika kao što je Robinzon Kruso. To pokazuje da neke knjige nikad ne zastarevaju – dodao je Stevanović.

Žiri, koji su sačinjavali Branko Stevanović, Zorica Despotov i Darinka Maljugić, pri donošenju  odluka u obzir je uzimao sve: od kadrova i scenografije, preko specijalnih efekata, do režije i ideje. Dodeljeno je oko 35 nagrada, uključujući i specijalna priznanja.

Prva nagrada u kategoriji viših razreda osnovne škole, za trejler o „Koralini“ Nila Gejmana, otišla je u Zrenjanin. Četrnaestogodišnja Vasilisa Poljakov rekla je da je inspiraciju pronašla u zajedničkoj ljubavi prema čitanju i snimanju.

-Drugarica Olga mi je rekla za konkurs i odmah smo odlučile da probamo. Volimo da čitamo i snimamo, a ja volim i da montiram. Čitav proces je trajao nekoliko dana – ispričala je Poljakov.

Olgi Petrovački najveći izazov je bila montaža.

-Najteže je bilo napraviti efekte, jer je „Koralina“ fikcija i mnogo toga u realnosti ne postoji. Najlakše je bilo snimanje, jer to volimo – objasnila je Petrovački.

Organizatori ističu da konkurs ima direktan uticaj na čitanje.

-Primetili smo da su knjige za koje postoji knjigotrejler daleko čitanije. Neke moramo dodatno da nabavljamo jer ih deca masovna traže – napomenula je v. d. direktorka. Kao svež primer navodi da se knjiga „Lesi se vraća kući“ već danima ne može naći u fondu, jer je stalno na čitanju.

Od prvog izdanja 2018.godine pa do danas, konkurs „Knjigotrejler“ izrastao je u jedan od najkreativnijih programa za mlade u Kikindi.

-Tehnologija se razvija, a mi moramo da rastemo sa njom. Želimo da konkurs dođe do što više dece – poručili su organizatori.

Svako dete koje je učestvovalo, dobilo je priznanje. Za mnoge od njih, ovo je bio prvi susret sa filmskom umetnošću. Za druge, možda, prvi korak ka budućoj profesiji.

Pobednici konkursa „Knjigotrejler“:

U kategoriji predškolaca, 1. nagradu osvojio je trejler „Džeronimo Stilton“ koji je napravio Matej Vasić iz vrtića „Pčelica“ iz Kikinde.

U kategoriji učenika I-IV razreda OŠ:

  • specijalnu nagradu za kvalitetnu zamisao i timski rad dobio je trejler za knjigu „Željko i Živko“ Alana MekDonalda, a tim koji ga je uradio čine: Aleksa Jolić, Nađa Gavrančić, Filip Gavrančić i Staša Šibul iz odeljenja II3 OŠ „Sveti Sava“ iz Kikinde.
  • mesto: trejler za knjigu „Pipi Duga Čarapa“ Astrid Lindgren, autorke Lare Gubaš, IV3 odeljenje OŠ „Bratstvo jedinstvo“ iz Kucure. Mentorka na projektu je bila Marija Poldruhi.
  • mesto: trejler za knjigu „Jedrenjak u kukuruzu“ Zlatka Vasića, sledećih autora: Minja Davidović, Jana Stanković i Petra Živković, odeljenje IV3 OŠ „Ljupče Španac“ iz Bele Palanke. Mentorka na projektu bila je Slavica Ćirić.
  • mesto: trejler za knjigu „Bela griva“ Renea Gijoa, autora Jovana Radulovića, učenika IV1 odeljenja OŠ „Vuk Karadžić“ iz Kikinde.
  • mesto: trejler za knjigu „Baka Gangster“ Dejvida Vilijamsa, autora Andreja Barte iz odeljenja IV2 OŠ „Feješ Klara“ iz Kikinde. Mentorka na projektu bila je Tatjana Prvulović Jolić.
  • mesto: trejler za knjigu „Isidora Mun ide kod drugarice na prespavanjac“ Harijete Makaster“, autorki Lene Jocić i Olge Janković, učenica III razreda OŠ „Ivo Andrić“ iz Niša.
  • mesto: trejler za knjigu „Da li je kokos opasniji od ajkule?“ grupe autora, koji je napravila Nevena Simić iz IV razreda OŠ „Vuk Karadžić“ iz Kikinde. Mentorka na ovom projektu bila je Desanka Ristić.

Kategorija učenika V-VIII razreda OŠ:

  • mesto: trejler za knjigu „Pakovanje zjala“ Elizabete Georgiev, koji je uradila Lena Dakić iz V1, OŠ „Mladost“ iz Prigrevice. Mentorka je bila Verica Dvornić.
  • mesto: trejler za knjigu „Dnevnik Šonjavka“ Džefa Kinija. Autori trejlera su Rastko, Damjan i Aljoša, učenici V1 OŠ „Dr Jovan Cvijić“ iz Smedereva. Mentorka: Violeta Drašković.
  • mesto: trejler za knjigu „Moj deka je bio trešnja“ Anđele Naneti, autora: Aleksandar Knežević, Lazar Mijatov, Marko Igić, Dragoljub Vujanov, Ivan Grebenarov, Stefan Vučetić i Tamara Mici – učenici VII2 OŠ „Boško Vrebalov“ iz Melenaca.
  • mesto: trejler za knjigu „Koralina i tajanstveni svet“ Nila Gejmana, autorki Olge Petrovački iz VII4 i Vasilise Poljakove iz VII2 OŠ „Žarko Zrenjanin“ iz Zrenjanina.

U kategoriji učenika I-IV razreda srednjih škola:

  • mesto: trejler za knjigu „Nečista krv“ Borisava Stankovića, koji su napravili David Kšan, Miloš Zavišić i Filip Mijatov, učenici IV6 SŠ „Svetozar Miletić“ iz Novog Sada. Mentor: Marko Lambeta.
  • mesto: trejler za knjigu „Priče ispod zmajevih krila“ Branka Ćopića, koji je napravio Karl Novak, učenik IV6 SŠ „Svetozar Miletić“ iz Novog Sada. Mentor: Marko Lambeta.
  • mesto: trejler za pesmu „Albatros“ Šarla Bodlera, autora: Marina Mihok, Marina Veljin, Marina Nikolić, Tamara Kokanov i Vanja Badrljički iz II1 Ekonomsko-trgovinske škole u Kikindi. Mentorka: Marija Mirčeta.
  • mesto: trejler za knjigu „Robinzon Kruso“ Danijela Defoa, autorke Ljubice Savić, učenice I1 Medicinske škole iz Užica.
biblioteka-kikinda
Narodna biblioteka „Jovan Popović“ ove godine obeležava 180 godina postojanja i rada. Tim povodom, u utorak, 18. novembra biće organizovan bogat svečani program.
Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je bila čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.
Jubilej će biti obeležen nizom događaja tako da je u 14 sati promocija slikovnice o biblioteci, autora Roberta Takariča, sat vremena kasnije je dodela nagrada autorima najboljih literarnih i likovnih radova, a za 18 časova Svečana akademija povodom 180 godina Biblioteke
Program će biti upriličen u holu Narodne biblioteke „Jovan Popović“ , uz prisustvo uvaženih gostiju i predstavnika kulturnog života grada.
Dunja-Brkin

Prva srpska čitaonica u Kikindi osnovana je 1845. zaslugom tadašnjih uglednih Kikinđana sa simboličnim brojem knjiga, da bi vremenom fond rastao i uvećavao se do više od 160 hiljada naslova koliko danas ima Narodna biblioteka, jedna od tri najstarije u Republici Srbiji.

Narodna biblioteka je povodom značajne 180. godišnjice ovenčana Sretenjskim ordenom, najvišim državnim priznanjem koje svedoči o njenom značaju za nacionalnu kulturu i misiji u afirmaciji sveta knjige.
Gost podkasta Kikindskog portala je Dunja Brkin Trifunović, direktorica Narodne biblioteke “Jovan Popović”.

 

kikindjanka-narvik-(5)
klupe-trg

Radovi na popravci klupa na trgu nastavljeni su proteklih dana.

Javno preduzeće Kikinda, u saradnji sa Sekretarijatom za inspekcijske poslove Gradske uprave, u okviru redovnog održavanja javnih površina obavlja popravku oštećenih klupa.

Zamenjene su oštećene daske, osvežene metalne konstrukcije i površine su obojene zaštitnim premazom i bojom.

Nije naodmet da ukažemo još jednom na to da je za lepši i uređeniji grad potrebno i očuvanje zajedničke imovine. Samo zajedničkom brigom možemo obezbediti da naš grad ostane uređen.

Granicni-prelaz

Primena novog ulazno-izlaznog sistema Evropske unije (EES) počela je u ponedeljak na graničnim prelazima ka Rumuniji- Nakovo-Lunga i Srpska Crnja- Žombolj.

Novi sistem važi za građane država koje nisu deo EU i Šengenske zone, dok putnici sa pasošima Evropske unije, putuju kao i do sada, jer za njih nema promena.

Prilikom prvog ulaska ili izlaska od državljana trećih zemalja, među kojima je i Srbija, prikupljaju se, pored podataka iz putnih isprava, i biometrijski podaci, odnosno otisci četiri prsta desne ruke i fotografija lica.

Kako je ranije navedeno, EES će na taj način zameniti trenutni sistem ručnog pečatiranja pasoša, za koji se navodi da oduzima mnogo vremena, a ne pruža pouzdane podatke o graničnim prelazima niti omogućava sistemsko sistematsko otkrivanje prekoračenja dozvoljenog boravka.

Sistem će, takođe, registrovati slučajeve odbijanja ulaska u EU.

Za potrebe EES, „državljanin koji nije iz EU“ podrazumeva – putnik koji nema državljanstvo nijedne zemlje Evropske unije ili državljanstvo Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švajcarske. Starosna granica prema kojoj se primenjuje EES ne postoji, osim što su deca uzrasta do 12 godina izuzeta od uzimanja otisaka prstiju.

 

saobracajna-policija-mup-4

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodile su se tri  saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba lakše povređena. Materijalna šteta nastala u nezgodama procenjena je na 200.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog vožnje pod dejstvom alkohola, neustupanja prvenstva prolaza  i radnje vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 23 učesnika u saobraćaju i izdat je 141 prekršajni nalog.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 16 vozača, od kojih je osam zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkrivena su 23 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 55 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 92 ostala prekršaja.

pap-predavanje

Aleksandar Pap, savetodavac PSS, u okviru predavanja na temu „Regenerativne poljoprivrede“, organizovanim u Poljoprivrednoj stručnoj službi, okupljenima je predstavio novi sistem u proizvodnji. I ovaj skup deo je edukacije poljoprivrednika koja se organizuje nekoliko nedelja unazad.

-U regenerativnoj poljoprivredi cilj je da se u što većoj meri sačuva humus i da se obnovi jer su nove tehnologije proizvodnje dovele do iscrpljivanja zemljišta i njegovog gubitka. Ideja je i da se ovakvim načinom proizvodnje veže što više gasova koji izazivaju efekat staklene bašte odnosno da organsku materiju zadrži u zemljištu – pojasnio je Pap i dodao da se u svetu svakodnevno promoviše ovakva praksa.

 

U našoj zemlji osnovan je i Savez regenerativne poljoprivrede koji nudi odgovore na sva pitanja.

-U osnovi, usevi se gaje uz minimalnu i potpuno bez obrade zemljišta. Smanjenje troškova i povećanje biodiverziteta trebalo bi da dovede do toga da ovakva proizvodnja bude održiva. To bi značilo i promenu svih mašina koje su se do sada koristile, kao i oruđa za rad. Ovakav način uzgoja nije moguć bez izmene svesti poljoprivrednika o načinu proizvodnje – napomenuo je Aleksandar Pap.

Prema važećim zakonima u Srbiji, zemljište mora da bude obrađeno, a regenerativna poljoprivreda propagira suprotno. Pap napominje da se u Evropi ovakav način proizvodnje maksimalno promoviše, uz značajne subvencije, te se poljoprivrednici odlučuju za ovu novinu.

Straus-4

U svečanoj sali Narodnog Muzeja, večeras je održan „Johan Štraus koncert 2025“, u organizaciji Nemačkog udruženja Kikinda, povodom 200. godišnjice rođenja ovog čuvenog kompozitora. Publika je uživala u programu u izvođenju renomirane umetnice i operske pevačice Pamele Kiš Ignjatov (sopran) i Stefana Rakića (klavir).

 

Koncert je, osim valcera Johana Štrausa II, obuhvatio i raznovrstan muzički repertoar koji je publiku poveo na putovanje kroz epohe i stilove – od baroka i romantizma do filmske muzike i operete.

-Imam divnu saradnju sa Nemačkim udruženjem iz Kikinde i zajedničkim snagama se trudimo da umetnost predstavimo na pravi način. Napravili smo interesantan miks kako bi publika prošla kroz različite epohe i doživela nešto posebno – rekla Kiš Ignjatov, dodajući da joj je uvek drago kad nastupa u Kikindi, gde je kako kaže, publika „nadahnuta i puna emocija“.

 

Da ovakvi događaji imaju šire značenje potvrdila je i Milena Vukašinović, članica upravnog odbora Nemačkog udruženja i nastavnica nemačkog jezika i književnosti.

-Ovaj događaj mnogo znači i za udruženje i za lokalnu zajednicu. Svake godine se trudimo da organizujemo barem jedan kulturni program za naše sugrađane i one koji imaju nemačko poreklo. Projekat već godinama podržavaju Nemački nacionalni savet i humanitarno udruženje Nemaca „Gerhard“ iz Sombora – rekla je Vukašinović, ističući da su koncerti uvek dobro posećeni i da sala Narodnog muzeja redovno bude puna.

Publika je i ovog puta pokazala da prepoznaje kvalitet. Među posetiocima bio je i vajar Boris Staparac, koji je izjavio da je koncert doživeo kao pravo umetničko iskustvo.

-Došao sam večeras zbog Pamele, pošto je ona primadona naše opere, žena koja ima predivan glas i to je nešto što čovek treba da doživi. Inače sam ljubitelj klasične muzike – kazao je Staparac.

Veče posvećeno Štrausu  pokazalo je da Kikinda neguje visoku kulturu i da su klasika i umetnost i dalje živo prisutne u srcima publike.

Zoran-Petrovic

Tradicija je temelj postojanja i opstanka srpskog naroda onog kraja pod tuđinskom vlašću, u periodu ratova i današnjih izazova koje nosi moderno doba.

Društvo za negovanje muzike „Gusle” sledeće godine obeležava 150 godina postojanja –  afirmiše, čuva i neguje srpsku tradiciju, muziku, igru i običaje, afirmišući tako na najbolji način srpsku kulturu u zemlji i inostranstvu.

Gost podkasta je dugogodišnji direktor GUSALA, gospodin Zoran Petrović.

 

error: Content is protected !!