Град

kutija-zelja-1

Hladno nedeljno veče u centru Kikinde nije uspelo da pokoleba mališane koji su, sa nestrpljenjem i iskrenom prazničnom radošću, dočekali omiljene goste – Deda Mraza i Snežnu kraljicu. Trg je bio prepun dece i roditelja, a atmosfera je podsećala na najlepše zimske razglednice: vesela, topla i puna iščekivanja.

Kao i svake godine, najznačajniji trenutak bilo je svečano postavljanje „Kutije želja“, u koju su deca ubacivala svoja pisma, nadajući se da će praznična magija stići baš do njih.

Sedmogodišnja Ema Berbakov kaže da je već pripremila svoje želje.

-Ove godine poželela sam Stiča, nokte što se lepe i privezak. Prošle godine Deda Mraz mi je ispunio želju. Dobila sam Stiča, kostim i slatkiše. Jedva čekam da vidim i Deda Mraza i Snežnu kraljicu! – rekla je Ema.

Slično uzbuđenje videlo se i kod Nikole Đomića, mališana od osam i po godina.

-Poželeo sam od Deda Mraza Lego kockice male. Prošle godine doneo mi je velike, a sada želim male – rekao nam je Nikola.

Deca su se slikala sa Deda Mrazom i ubacila prva pisma u „Kutiju želja“ dok su vredni vilenjaci delili bombone okupljenim mališanima. Gradonačelnik Mladen Bogdan i članica gradskog veća Marijana Mirkov upotpunili su veselje svojim prisustvom.

-Ovo nam je, kao i svake godine, najlepši skup koji imamo na gradskom trgu. Cele godine, i deca i roditelji čekaju ovaj trenutak da Deda Mraz dođe i postavi „Kutiju želja“. Sva deca koja su bila dobra i slušala roditelje mogu da požele želju i da se nadaju da će im biti ispunjena – izjavio je gradonačelnik Bogdan.

On je naglasio da će „Kutija želja“ na trgu ostati do 12. decembra, a po potrebi i duže.

-Deci je potrebna radost, osmeh i mir. Trudimo se da ih usrećimo ne samo podizanjem kvaliteta života, već i malim znakovima pažnje. Deda Mraz će sa podelom paketića krenuti oko Svetog Nikole – saopštio je Bogdan.

Gradonačelnik je najavio i jedno malo iznenađenje za osnovce povodom Srpske nove godine, ali detalje nije otkrivao. Uputio je i poziv svim sugrađanima koji žele da pomognu.

-Pozivam sve volontere, one koji vole decu i žele da nam se pridruže u podeli paketića, da upotpune našu ekipu i pomognu nam da usrećimo mališane i ove godine – poručio je Bogdan.

Doček „Kutije želja“ još jednom je pokazao koliko praznična magija može da okupi ljude i vrati ih najlepšim vrednostima – radosti, dobroti i zajedništvu. A dok su se deca polako vraćala kućama, jedno je bilo sigurno: u Kikindi praznici zvanično mogu da počnu.

T. D.

Dejan-Pudar

Tradicionalno i višedecenijsko prijateljstvo norveškog i srpskog naroda i bratskih gradova Narvika i Kikinde datira iz vremena Drugog svetskog rata kada je na Đurđevdan 1942, godine 46 naših sugrađana antifašista internirano u logor Bejsford na krajnjem severu Norveške.

Norvežani su uz rizik po vlastitu sigurnost u okupiranoj Norveškoj pomagali našim ljudima da prežive u surovim klimatskim i logorskim uslovima dostavljajući im krišom hranu, odeću, lekove i obuću.

Nedavno je delegacija grada Kikinde koju je predvodio Dejan Pudar, zamenik gradonačelnika, gost našeg podkasta, boravila u višednevnoj poseti Narviku, kojom prilikom se razgovaralo o perspektivama saradnje.

 

zeleznicka-stanica-1

Prvi put u istoriji Kikinde obeleženo je stradanje sugrađana u bombardovanju železničke stanice i naselja Bedem 22. novembra 1944. godine. Venac je danas u 11 časova položen ispred spomen ploče četrnaestorici železničara poginulih u Narodnooslobodilačkoj borbi, njima u čast i u znak sećanja na 51 sugrađanina koji su izgubili živote tog dana.

 

Polaganju venca prisustvovalo je dvadesetak članova SUBNOR-a Kikinda, dva potomka stradalih i jedan očevidac događaja. Venac je položio Savo Orelj, predsednik SUBNOR-a i pokretač inicijative da se ovaj datum po prvi put zvanično obeleži. Pokrenuta je i inicijativa da se u holu Železničke stanice postavi posebna spomen-ploča posvećena žrtvama bombardovanja.

T. D.

baka-zorka-7

U tišini trinaeste ulice u Nakovu, stoji kuća koja je do nedavno bila u prilično lošem stanju. U njoj već dvadeset pet godina živi baka Zorka Tošev (67) sa unukom Goranom, učenikom sedmog razreda i mladim fudbalerom kluba „Polet“, koji je ostao bez oba roditelja.

– Njegova majka je preminula kada je imao samo tri godine. Još dok je bila bolesna, zamolila me je da ga čuvam. Od tad je kod mene, on je sada samo moj i Božiji – kaže baka Zorka, čije lice otkriva umor, ali i snagu koja je vodi već godinama.

Nekada su u kući živeli i sin i suprug, ali su obojica preminuli. Tako je Goran ostao bez oba roditelja, ali njegova baka Zorka se nije predavala – radila je u pekari, hladnjači, a uvek je spremna i za sezonske poslove. Sa bolesnom kičmom i malom penzijom, uspeva da obezbedi unuku sve što mu treba: od knjiga i ekskurzija, do sitnih radosti koje detinjstvo čine lepšim.

-On je zlatno dete, skroman i pažljiv. Kad se upisuju za ekskurziju, on ćuti, neće da se prijavi, jer zna da imamo mala primanja. Ali ne mogu da dozvolim da ostane kod kuće. Snalazim se kako znam, samo da on ide sa drugom decom – kaže baka Zorka, glasom punim ponosa i tuge.

Sudbina im se promenila u aprilu ove godine, kada je ekipa emisije „Radna akcija sa Tamarom“ došla u njihov dom. Zahvaljujući inicijativi komšinice Tanje, Zorka i Goran su prijavljeni u emisiju i ubrzo su dobili vest koja im je vratila nadu.

Tim, na čelu sa Tamarom Grujić, renovirao je njihovu staru švapsku kuću za samo pet dana. Novi podovi, zidovi, fasada, nameštaj, kuhinja i kupatilo zamenili su stare, oronule zidove i vlagu. Goran je dobio svoju sobu, radni sto, laptop.

-Da nisu došli, ja to nikad ne bih mogla da priuštim. Sad bar znam da će kuća ostati unuku u pristojnom stanju – kaže baka, zahvalna ekipi koja im je, kako kaže, „vratila život u kuću“.

Goran, miran i ozbiljan dečak, sanja da postane profesionalni fudbaler. Navija za Crvenu zvezdu, a omiljeni igrač mu je Kristijano Ronaldo.

– Volim da živim sa bakom. Trudim se da je čuvam, idem u prodavnicu, samo još da naučim da kuvam – kaže uz stidljiv osmeh.

Ono što je još neophodno uraditi na kući je sanacija krova, na kom treba zameniti stare crepove koji prokišnjavaju.

– Ako se to ne sredi, sve što je urađeno propašće. Kad dune jak vetar, desi se da nekoliko crepova otpadne – kaže Zorka, dodajući da je joj je, pored ogreva, to najveća briga.

T. D.

 

mokrin-slava-2025-(5)

Crkvena i varoška slava Sveti Arhangel Mihailo u Mokrinu proslavljena je svečano. U crkvi je održana sveta Liturgija kojoj su prisustvovali meštani, predstavnici Saveta Mesne zajednice, gradonačelnik Mladen Bogdan i članovi Gradskog veća Željko Radu i Miroslav Dučić koji je ove godine bio i kum slave.

-Zahvalio bih se na ukazanoj časti da budem kum ove godine i svim Mokrinčanima čestitam slavu. Predstavnici sela i svi mi iz lokalne samouprave imamo zajedničku misiju, da doprinesemo da se Mokrin razvija i zajednički ćemo raditi na tome– rekao je Dučić.

I gradonačelnik Mladen Bogdan čestitao je svim meštanima slavu sela.

-Pohvalio bih angažovanje Saveta Mesne zajednice na tome što su agilni i rade za svoje selo. Ova godina bila je puna izazova, više nego bilo koja. Iako su pojedini pokušali, nisu uspeli da nas zaustave da radimo i gradimo, nisu u tome uspeli. Još jače i bolje potrudićemo se da razvijamo naš grad i sela, da Mokrin ima lepši Varoški trg i Omladinski dom, mesto okupljanja budućnosti sela. Svi kojima je razvoj sela na prvom mestu su tu, a na lokalnoj vlasti je da pažljivo osluškuje zahteve meštana i da se zajedno sa njima potrudimo da radom i odgovornim ponašanjem te zahteve i realizujemo – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Ovo je bila prilika i da se rezimira šta je tokom godine urađeno u Mokrinu. Sve se radi u cilju unapređenja života meštana, a poseban fokus bio je na udruženjima koja okupljaju veliki broj dece, rekao je predsednik Goran Ristić.

-Ove godine asfaltiran je deo ulice Branka Radičevića. Radove je sa četiri miliona dinara finansirala kompanija NIS Naftagas. U toku je ugradnja prečistača pijaće vode kao i deo zamene azbestnih cevi kroz selo i u narednih par godina očekujemo da će se završiti zamena na kompletnom vodovodu. Ovih dana biće završena kompletna dokumentacija sa dozvolama i projektom za rekonstrukciju novog čeličnog krova na sali Omladinskog doma. Lokalna samouprava finansira ih sa 2,7 miliona dinara, nakon čega će započeti uređenje enterijera koju finansira Mesna zajednica sa 1,6 miliona dinara. Za sledeću godinu u ovom prostoru u planu je zamena pločica u sali, uređenje fasade i parking mesta ispred same zgrade – naveo je Ristić.

Ovom prilikom istaknuto je i da je godinama unazad najveći problem divlja deponija koja je svake godine sve veća. Mesna zajednica je opredelila 200.000 dinara za uređenje, a do kraja godine sredstvima Pokrajinskog sekretarijate za zaštitu životne sredine i grada uložiće se 12 miliona dinara za rekultivaciju dela deponije. Sledeće nedelje počinje i nasipanje  nekategorizovanih puteva. Oko 350 kubika čvrstog materijala biće nasuto na nekoliko lokacija u selu kao i na prilazu vrtiću, za šta će se utrošiti 990.000 dinara.

-U narednoj godini planiramo da saniramo i deo pešačkih staza i da izgradimo nove. Naša želja je i da izradimo projekte za zamenu krova na Domu kulture, za teren za mali fudbal i rukomet i za novu pijacu. Cilj je i da naše selo dobije amfiteatar i fontanu na  Varoškom trgu i da proširimo vrtić. Trudićemo se i da Vašarište postane lepše- zaključio je Ristić.

Predsednik Saveta MZ Mokrin posebno se zahvalio DVD -u i KUD-u „Mokrin“. Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva ove godine učestvovali su na državnom prvenstvu  sa tri ekipe i osvojili dva treća i jedno drugo mesto. Dobrovoljno vatrogasno društvo okuplja 80 dece i 40 odraslih i jedno je od najmasovnijih u Mokrinu.

Kulturno umetničko društvo i tokom ove godine imalo je značajan broj nastupa. Na zahtev gradonačelnika Mladena Bogdana, u najboljem svetlu predstavili su svoju državu, grad i selo gostovanjem u bratskom gradu Silistra u Bugarskoj.

A.Đ.

 

skola-novi-kozarci

Povodom Sovembra, meseca posvećenog našim malim, pernatim i izuzetno korisnim sugrađankama, Turistička organizacija Kikinde i Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj organizuju edukativnu nastavu za učenike trećeg razreda osnovnih škola.

Jedan takav čas održan je i u Osnovnoj školi „Ivo Lola Ribar” u Novim Kozarcima, gde su učenici trećeg razreda sa puno pažnje i radoznalosti slušali zanimljive priče o sovama — pticama koje su Kikindu proslavile širom sveta. Učenici su pokazali odlično predznanje, a nova saznanja su dodatno podgrejala njihovu znatiželju.

Anika Majkić, učenica trećeg razreda, otkrila nam je da je već imala priliku da sazna zanimljivosti o ušarama.

— Moj brat je učestvovao na više takmičenja povodom Sovembra, pa sam od njega čula mnogo zanimljivih stvari o ušarama. Sove su veoma korisne ptice i imaju lepo perje — kaže Anika.

Učitelj Filip Popadić ističe da se ova vrsta nastave odlično uklapa u predmet „Priroda i društvo”.

– Deca stiču nova znanja o sovama i njihovim karakteristikama, o prirodnom fenomenu po kome je Kikinda prepoznatljiva, i zaista uživaju u svakom novom otkriću — kaže učitelj.

Edukativna nastava obuhvata sve škole, pa deca imaju priliku da na zanimljiv i interaktivan način upoznaju svet sova, jedinstvenog simbola našeg grada.

cigra-rodjendan-2025-(3)

Udruženje „Čigra“ proslavilo je 23. rođendan. U prostorijama Društvo za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba okupili su se korisnici, njihovi roditelji i prijatelji. Ovom prilikom najavljeno je i da je počela prodaja slika nastalih na likovnoj koloniji.

-Kolonija „Humani umetnici za Čigru“ organizovana je deveti put. Učestvovalo je dvadesetak  umetnika koji su nam ostavili slike različitih formata i motiva. Novac koji dobijemo prodajom utrošićemo da unapredimo rad udruženja, pomognemo članovima i kupimo ono što je neophodno za decu i mlade sa smetnjama u razvoju. Najvažnije nam je da uredimo fasadu koja je u lošem stanju  – istakla je Zagorka Novakov, predsednica „Čigre“.

 

Kolonija je finansirana preko projekta udruženja građana koja su od posebnog značaja za grad. Slike se mogu pogledati svakog dana, a pomoć koji se prikupi ovim putem pomoći će da se stvore bolji uslovi za ranu stimulaciju, grupni rad, socio-edukativni i terapijski program i radionice. Ovo društvo kontinuirano radi na socijalizaciji i inkluziji svojih članova.

-Obeležiće se i 3. decembar, Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, a neće izostati ni tradicionalna izložba novogodišnjih i božićnih ukrasa u udruženju – dodala je Zagorka Novakov.

Radionice u „Čigri“ organizuju tri puta nedeljno. Ovo društvo ima 25 članova od tri do 50 godina sa kojima radi tim stručnih saradnika.

A.Đ.

Kutija-zelja-(8)

Deda Mraz će, zajedno sa Snežnom kraljicom, i svojim pomoćnicima, u nedelju, 23. novembra u 17 sati, ispred Gradske kuće doneti „Kutiju želja“. Iako je događaj koji sa nestrpljenjem očekuju mališani bio prvobitno najavljen za subotu, zbog prognozirane kiše i lošeg vremena, pomeren je za nedelju.

Mališani su pozvani da napišu pisma sa novogodišnjim željama i ubace ih u „Kutiju želja“. Proteklih godina, stizalo je čak 6,000 pisama u okviru tradicionalne akcije koju na ovakav način organizuje samo naš grad.

Grad i donatori zajednički će obezbediti poklone koji će ulepšati praznike deci kako u gradu, tako i u selima. Ovo je već trinaesta godina da se organizuje jedna od najlepših akcija lokalne samouprave.

U pismu je, pored želje, potrebno navesti ime i prezime deteta, uzrast, adresu stanovanja i broj telefona roditelja ili staratelja, kako bi poklon stigao u prave ruke.

raznica-bibli-1

U Galeriji Kulturnog centra Kikinde otvorena je izložba „Riznica biblioteke“, koja publici otkriva manje poznato lice Narodne biblioteke „Jovan Popović“ – ne samo kao mesta knjige, već i kao čuvara vredne umetničke zbirke. Izložba je deo obeležavanja velikog jubileja, 180 godina postojanja najstarije kikindske ustanove kulture, i biće otvorena do 30. novembra.

Među posetiocima otvaranja bio je i profesor u penziji Dragoljub Badrljica, dugogodišnji pratilac likovnih dešavanja u okrugu.

-Pratim sve što se dešava vezano za umetnost na teritoriji našeg okruga. Ovo je jedno bogatstvo koje treba staviti javnosti na uvid. Ovakva umetnička dela u našoj sredini zaslužuju poštovanje. Biću subjektivan i reći ću: sve mi se sviđa – rekao je Badrljica.

Stručnjaci za istoriju umetnosti ovu zbirku svrstavaju među najznačajnije u ovom delu Vojvodine – pre svega zahvaljujući motivima i imenima autora koji su zastupljeni. O tim delima biblioteka je pre nekoliko godina objavila monografiju i katalog, čime je po prvi put sistematski obrađena likovna zbirka i zabeleženi podaci o slikama i autorima.

-Fond broji 52 umetničke slike različitih stilova i motiva, od kraja 19. veka do savremenih autora. Zbirka nije sistematski pravljena sa namerom da bude kolekcija, već se skupljala godinama, decenijama – objasnila je Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktora Narodne biblioteke.

Za izložbu „Riznica biblioteke“ odabrane su slike koje inače nisu svakodnevno dostupne posetiocima ove ustanove.

-Želeli smo da publici pokažemo najzanimljivija dela, ali i ona koja se inače nalaze po kancelarijama i ne mogu da se vide svakog dana – izjavila je Brkin Trifunović.

Postavka otkriva bogatstvo tema i stilova: od portreta, žanr-scena i pejzaža do mrtve prirode. Zbirka svedoči o multikulturalnom karakteru Kikinde. Mnoge slike stare su više od jednog veka, pa je, kako naglašava Brkin Trifunović, prioritet njihova zaštita.

-Postoji plan da sve slike sredimo. Neke su u odličnom stanju, ali na pojedinima je zub vremena ostavio trag. Najpre želimo da ih restauriramo pa onda da ih učinimo još dostupnijim publici – istakla je v. d. direktorka biblioteke.

V. d. direktora Kulturnog centra Marko Markovljev rekao je da je izložba rezultat dobre saradnje kikindskih ustanova kulture.

-Ustanove kulture u Kikindi imaju lepu saradnju i ovo je samo još jedan vid našeg zajedničkog rada. Mi rado ustupamo prostor i programe kada je to potrebno, kao što i druge ustanove izlaze nama u susret. Važno je da delimo resurse i da smo jedni drugima podrška – podsetio je Markovljev.

Da izložba prevazilazi okvire jedne ustanove smatra i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

-Ova izložba je primer kako se u jednoj ustanovi čuva umetnosti, bilo da su u pitanju slike ili knjige. Važno je da negujemo kult čuvanja umetničkog bogatstva. Kultura je nasleđe našeg naroda i nešto što treba da nosimo u sebi i čuvamo – naglasila je Mirkov.

Izložba „Riznica biblioteke“ pokazuje da se u tišini prostorija, među knjigama i policama, kriju i dragocena dela likovne umetnosti. Njihovo iznošenje „na svetlo“ nije samo omaž prošlosti, već i poziv da Kikinda nastavi da gradi svoju kulturnu budućnost na temeljima očuvane baštine.

error: Content is protected !!