Град

Untitled-design

Proslavljena kostimografkinja, rođena Kikinđanka, Tatjana Radišić, u Kulturnom centru Kikinda uskoro otvara vrata nove škole crtanja i slikanja. Umetnica koja je reputaciju vrhunskog kostimografa stekla u SAD, a danas uspešnu karijeru nastavlja po mnogim prestižnim pozorištima u regionu, odlučila je da deo svog dragocenog iskustva prenese i na naše sugrađane.

– Ova škola crtanja i slikanja donosi profesionalan, ali i otvoren i podsticajan pristup umetničkom obrazovanju i namenjena je svima koji žele da se izraze kroz umetnost, bilo da se ozbiljno pripremaju za upis na umetničke škole i akademije, ili jednostavno žele da pronađu prostor za kreativnost, unutrašnji mir i lični razvoj- kaže Tatjana.

Foto Sretenović

Program škole obuhvatiće rad sa različitim tehnikama – olovka, ugalj, tuš, akvarel ili akril, ali sa temeljnim veštinama poput crtanja po posmatranju, zatim problemom kompozicije, građenja forme, rada sa bojom i razumevanjem prostora.

– Umetnost nije samo zanatska veština, ona je pre svega radost, razigranost i sloboda izražavanja. U njoj se razvija mašta, ali i uči hrabrost, smelost i autentičnost. Svaki rad na belom papiru je i suočavanje sa sobom, jer kako učimo da savladamo kompoziciju i prostor, tako učimo i kako da savladamo izazove, prepreke i neizvesnosti u svakodnevnom životu- dodaje ova umetnica, napominjući da će škola raditi u okviru Kulturnog centra Kikinda, u, kako kaže, vrlo inspirativnom i kreativnom ambijentu.

Nastava će se odvijati u malim grupama vikendom, sa individualnim pristupom, a, kako se navodi, u školu su dobrodošli polaznici od 7 do 77 godina. Pored redovnih časova, vremenom, planirane su i tematske radionice, gostujuća predavanja i izložbe radova polaznika.

Kako ističe Tatjana Radišić, poseban fokus biće na likovnom obrazovanju kao sastavnom delu opšte kulture, jer razvijanje likovne pismenosti nije važno samo za buduće umetnike, nego je to način da bolje razumemo svet oko sebe, razvijemo osetljivost za lepotu, odnos prema prostoru, formi, izrazu i poruci koju nosimo.

Bez obzira na godine, iskustvo ili ciljeve, ova škola poziva sve koji veruju da umetnost nije privilegija, već unutrašnja potreba da nešto kažemo, izrazimo ili stvorimo, dodaje poznata kostimografkinja.

N. S.

 

skring

Na teritoriji Grada Kikinde počeo je organizovani skrining karcinoma dojke kojim su obuhvaćene žene  starosti od 50 do 69 godina. Ovu akciju sprovodi kikindski Dom zdravlja zajedno sa Opštom bolnicom Kikinda, a pozivanje sugrađanki započeto je u ponedeljak 29. septembra.

Iz Dispanzera za žene pozivaju sugrađanke telefonom, a mamografsko snimanje se obavlja u Opštoj bolnici Kikinda, na službi radiologije, objasnila je dr Dragana Miladinov, načelnica Dispenzera za zdravstvenu zaštitu žena.

– Služba radiologije ima novi mamograf koji je komforan, snimanje je bezbolno, aparat je prilagodljiv fizionomiji svake žene, tako da ne treba da imaju strah od snimanja. Snimanje i pozivanje određene skupine žena obavlja se svake druge godine tako da žene koje su snimale dojke u protekle dve godine su izuzete iz ovog skrininga i biće pozvane u narednom ciklusu. Takođe, izuzete su i žene koje, nažalost, već imaju dijagnostikovan karcinom dojke. S obzirom na učestalost ove bolesti kod nas i u svetu, pozivam dame da se odazovu skriningu, kao i da ih naši sugrađani ohrabre da dođu na snimanja. Žene treba da vrše i samopreglede dojki i ukoliko napipaju bilo šta sumnjivo, da se jave nama ili lekarima opšte prakse kako bismo ih uputili na ultrazvučni odnosno mamografski pregled, i van skrininga- istakla je dr Miladinov.

Miroslava Popadić, glavna sestra Dispanzera za žene, ukazuje da se svake godine pozivaju žene određenih godišta.
– Ove godine to su godišta žena 1975, 1973, 1971, 1969, 1967, 1965, 1962, 1960, 1958 i 1956. Sugrađanke pozivamo od ponedeljka i do sada su veoma lepo prihvatile pozive, pogotovo žene koje dugo nisu bile kod lekara. Žene nemaju razloga za strah, snimanje kratko traje, biće im objašnjeno kako da pristupe pregledu, a uput podižu kod nas na pultu. Dobiće i uputstvo kako da se spreme za pregled. Žene mogu i same da se jave, ukoliko nekog izostavimo. Broj telefona je 063 424101.


.
Kako je ukazala dr Biljana Marković, direktorica Doma zdravlja, na osnovu uredbe i nacionalnog programa, sve zdravstvene ustanove u Srbiji dužne su da sprovode skrining karcinoma dojke, najčešćeg zloćudnog tumora kod žena.

– Ovo se radi u cilju što ranijeg otkrivanja oboljenja, jer je tada uspešnije lečenje. Skrining karcinoma dojke odnosi se na žene od 50 do 69 godina. Pacijentkinje se pozivaju na skrining, a dalje će se postupiti u zavisnosti od rezultata. Od 2022. godine u Srbiji je otkriveno oko 4.500 karcinoma dojke, a 1650 žena je umrlo- predočila je dr Marković.

U Severnobanatskom okrugu je u 2022. godini bilo 94 karcinoma dojki, a 37 žena je umrlo. Po podacima kikindskog ZZJZ, u 2023. godini u Kikindi su otkrivena 23 slučaja karcinoma dojke, a 15 žena je preminulo od ove maligne bolesti.

SNIMAK SE ČITA NAJMANJE DVA PUTA

– Svaki nalaz mamografije čita se najmanje dva puta. Opis mamografije najpre analizira radiolog iz Kikinde, a naredno čitanje snimka obavlja nezavistan radiolog. Ukoliko im se mišljenja razlikuju, sledi i treće radiološko čitanje nalaza- naglasila je dr Dragana Miladinov.

Covek-koji-razvrstava

Prvog oktobra u Kikindi započeta je podela kanti za mešani ambalažni otpad, u okviru velikog ekološkog projekta koji Grad Kikinda realizuje sa kompanijom FCC Kikinda i Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam i zaštitu životne sredine. Tokom narednih šest meseci biće podeljeno 19.000 crnih kanti sa plavim poklopcem, namenjenih razvrstavanju mešanog ambalažnog otpada (papir, plastika, limenke, folija, pet ambalaža).

Građani imaju ključnu ulogu u procesu razvrstavanja otpada jer pravilnim odvajanjem omogućavaju da se otpad kvalitetno reciklira i ponovo upotrebi, a samim tim i smanji povećanje otpada za deponovanje. Stanovnici grada će na vreme biti obaveštavani o terminima podele putem lokalnih medija i zvaničnih kanala informisanja grada i kompanije FCC Kikinda.

           

Šta je komunalni ambalažni otpad?

Otpad od primarne i sekundarne ambalaže koji nastaje kao otpad u domaćinstvima (kućni otpad) ili u industriji, zanatskim delatnostima, uslužnim ili drugim delatnostima (komercijalni otpad) a koji je sličan otpadu iz domaćinstva u pogledu njegove prirode ili sastava i sakuplja se sa određene teritorijalne celine, u skladu sa zakonom.

ŠTA ČINI AMBALAŽNI OTPAD?

Otpadni karton i papir kutije, papirne kese, novine

Otpadna PET ambalaža flaše, kese, kutije

Otpadni najlon limenke,konzerve, folije

Otpadna staklena ambalaža boce, tegle

 

Najčešće greške pri razvrstavanju ambalažnog otpada:

MEŠANJE AMBALAŽE I BIOOTPADA

ODLAGANJE AMBALAŽE S OSTACIMA HRANE

STAVLJANJE “POGREŠNOG” OTPADA U KANTU ZA MEŠANI AMBALAŽNI OTPAD

ODLAGANJE OTPADA U KANTE BEZ PRETHODNE PRIPREME (SABIJANJA ILI SAVIJANJA OTPADA)

 

dan-starih-ck-(2)

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, 1. oktobra u Crvenom krstu za korisnike programa „Briga o starijima“ organizovane su radionice i druženje.

Učesnice su istakle značaj programa, ali i ovakvih druženja.

-Sama sam kod kuće i znači mi to što izađem iz kuće, radim nešto korisno i naučim nešto – rekla je Ljubica Pomorišac, koja je zajedno sa desetak sugrađanki bila u Crvenom krstu. – Razgovaramo, delimo uspomene i razmenjujemo iskustva.

Program „Briga o starijima“ namenjen je osobama starijom od 65 godina i važan je radi pružanja psihosocijalne podrške.

-U okviru programa kontrolišemo zdravlje najstarijih sugrađana koji su pretežno u samačkim domaćinstvima – pojasnila je Ljiljana Bogosavljev, saradnica Crvenog krsta. – Na nama je da im pružimo podršku. Ovakve radionice značajne su za starije osobe jer im omogaćavaju da se druže, međusobno upoznaju, da se socijalizuju, ali im se u funkciji održava i fina motorika.

Ovogodišnji dan obeležava se pod sloganom „Starije osobe pokreću lokalne i globalne akcije: Naša prava, želje i blagostanje“, čime se podseća na značaj aktivnog učešća starijih u društvu.

beli-krst-basaid

Ovih dana kružni tok na ulazu u Bašaid, iz Zrenjanina, krasi Beli krst, nastao u znak sećanja
na bitku na Iljevu.

Podsetimo da se bitka odigrala na prostoru između Melenaca i Bašaida, kada je general pobunjene Košutove vojske Percel Mor napao je Melence nadmoćnijom vojskom. Srbi su pružili odlučan otpor, ali i pored velike hrabrosti u boju je stradalo 198 Srba. Uz oskudno oružje imali su i ono najdragocenije, svoje živote. Tako je među Srbima u Banatu ostala izreka „Iljevo – banatsko Kosovo“. Krst, podignut u njihovu čast, se nalazio na izlazu iz sela i nije bio uočljiv, a sada će spomenik biti prvo što se vidi na ulazu na teritoriju grada.

 

Spomenik je težak dve tone i za njega je izliveno novo betonsko postolje.

fcc-1

U Kikindi je pokrenut projekat primarne selekcije otpada pod nazivom „Razvrstajmo otpad“ koji će obuhvatiti 19.000 domaćinstava i predstavlja jedan od najznačajnijih ekoloških koraka preduzetih proteklih godina.

Projekat čiji je slogan “…jer čistija Kikinda počinje od tvoje kante” rezultat je saradnje lokalne samouprave, Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i kompanije FCC, a cilj je da se ambalažni otpad odvaja već u domaćinstvima, čime se smanjuje opterećenje deponije i podiže ekološka svest građana.

– Svako domaćinstvo dobiće novu crnu kantu sa plavim poklopcem, namenjenu za odvajanje mešanog ambalažnog otpada – kartona, papira, limenki, folije i PET ambalaže. U narednih šest meseci biće podeljeno 19.000 kanti- rekla je Nevena Nikolić, predstavnica kompanije FCC.

Kante će biti podeljene po etapa i reonima, podela je počela danas (1. oktobra), a sakupljanje ambalažnog otpada počeće 1. novembra i vršiće se jednom mesečno. Građani će uz kantu dobiti nalepnicu sa brojem i rasporedom odvoženja, a informacije će biti dostupne na sajtu grada, sajtu kompanije i putem medija.

-Građani neće imati nikakve dodatne troškove- naglasila je Nikolić. -Za uspeh projekta važno je da građani pravilno razvrstavaju otpad i ne mešaju komunalni sa ambalažnim. Vodimo se time da će svako želeti da doprinese svom gradu i učestvuje u stvaranju čistije Kikinde. Ukoliko u trenutku podele novih kanti, građani nisu kod kuće, moći će, sa našim kolegama, da dogovore novi termin- ukazala je Nikolić.

Miroslava Narančić iz gradskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine istakla je da je informisanje građana ključno za uspeh ove inicijative.

-Naš cilj je da dopremo do svih starosnih struktura – od najmlađih do najstarijih- rekla je Narančić. – Učićemo ih kako da pravilno razvrstavaju otpad jer ovaj projekat ima za cilj očuvanje životne sredine, smanjenje stvaranja divljih deponija i zaštitu prirodnih resursa.

Prema rečima Narančić, promena navika zahteva vreme, ali je neophodna ako Kikinda želi da postane grad sa održivim sistemom upravljanja otpadom.

-Ambalažni otpad će se sakupljati jednom mesečno, posebnim vozilom. Bez edukacije nema ni promene navika. Želimo da građani razumeju zašto je važno da otpad razvrstavaju već kod kuće. Ovo nije samo pitanje ekologije, već i kulture življenja- dodala je Narančić.

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da je ovo  još jedan, važan korak napred ka zaštiti životne sredine.

– Želimo da pokažemo da briga o ekologiji ne ostaje samo na rečima, već da se sprovodi na delu – u svakoj ulici, u svakom domaćinstvu. Ovaj projekat nije samo tehnički zadatak, već društveni poziv da zajedno menjamo navike jer ambalažni otpad se prerađuje i ponovo koristi. Bićemo jedna od malobrojnih lokalnih samouprava koja će na ovakav način brinuti o zaštiti životne sredine.

Projekat „Razvrstajmo otpad “ predstavlja važan korak ka održivom razvoju čime će i grad postaviti standard za ekološke inicijative, pokazujući da sistemska promena počinje upravo – od kućne kante.

BASAID-DAN-SELA-2025-(2)

Najvažniji datum u Bašaidu, u novijoj istoriji, je 1. oktobar  1944. godine, kada se obeležava Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Ovo je prvo mesto na teritoriji grada koje je Crvena armija oslobodila od okupatora. Na spomenik u centru sela predstavnici Saveta Mesne zajednice, grada  i boračkih organizacija položili su vence i poklonili se senima predaka.

Dan sela prati i svečana sednica Saveta Mesne zajednice na kojoj je Bojan Mikalački, predsednik Saveta naveo najvažnija ulaganja u selo od početka godine.

-Još prošle godine započeli smo kompletnu rekonstrukciju Doma kulture. Najpre su uređene unutrašnje prostorije na spratu koje koriste udruženja, đaci i KUD „Bašaid“. Nastavili smo sa adaptacijom prizemlja i sada su u toku završni radovi na fasadi. Konačno će objekat u centru sela dobiti izgled kakav zaslužuje. Pored toga adaptirana je i fasada Doma penzionera, a ovih dana spomenik Beli krst, simbol bitke na Iljevu, našao je svoje mesto u kružnom toku na ulazu u Bašaid iz pravca Zrenjanina – istakao je Bojan Miklački.

Obeležavanje 81. godine od oslobođenja bio je povod i za dodelu  plaketa i zahvalnica najzaslužnijim pojedincima, udruženjima i firmama, koje je uručio gradonačelnik Mladen Bogdan.

Plaketama Mesne zajednice Bašaid, za dugogodišnju uspešnu poslovnu saradnju, za angažovanje i doprinos selu, nagrađeni su: Radovan Balog, predsednik KK „Bašaid“, porodica Jerkov, koja je najzaslužnija za izradu i promociju bašaidskih krofni po kojima je selo prepoznatljivo i Savo Orelj, predsednik SUBNOR-a.

Pohvalnice su dobili: Lovačko udruženje „Fazan“, Konjički klub „Vranac“, Udruženje pčelara Bašaid, učiteljica Branka Vujadinov i Nebojša Andrejević. Posebo emotivna bila je učiteljica Branka.

-Već 38 godina radim u bašaidskoj školi. Izvela sam, do sada, mnogo generacija, među kojima je dosta uspešnih i dobrih ljudi. Počastvovana sam što su me se setili i što sam dobila nagradu. Doprinos škole za razvoj sela je važan i iako sam na samom kraju radnog veka, sa istom energijom koja je pojačana velikim iskustvom, radim sa mojim đacima i trudim se da ih osim školskog gradiva, učim i životu – napomenula je Branka Vujadinov.

Povodom Dana sela organizovana je „Krofnijada“ i izložba rukotvorina udruženja žena iz okoline.

A.Đ.

basaid-dan-skole-2025-(1)

Osnovna škola „1. oktobar“ u Bašaidu proslavila je značajan jubilej 80 godina postojanja. U obeležavanje su se uključili svi učenici i zaposleni, tako da su tokom čitavog dana u školi organizovane radionice i drugi sadržaji.

-U školu je u prethodnom periodu dosta ulagano, tako da su učionice, kabineti i prostor za rad u veoma dobrom stanju – kazao je Mirko Vlajkov, direktor OŠ „1. oktobar“. – Ono što je u ovom momentu najneophodnije je sanacija platoa u dvorištu. On je u lošem stanju i neophodno je betoniranje i popunjavanje rupa.

Dan škole čestitao je i Tihomir Farkaš, član Gradskog veća koji je posetu iskoristio da razgovara sa zaposlenima.

-Bašaidska škola primer je dobre prakse. Ustanova je dobro opremljena svim neophodnim učilima, prostor je uređen i prilagođen savremenoj nastavi. Učenicima pruža mogućnost da stiču znanja i dodatno se usavršavaju, a na lokalnoj samoupravi je da pomogne da se rad još više unapredi – istakao je Tihomir Farkaš.

U školi ima 250 učenika i ove godine upisana su dva odeljenja prvaka sa ukupno 42 đaka.

visoka-skola-prijem-studenata-(2)

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača povodom početka nove akademske godine organizovan je svečani prijem studenata prve godine. Ovom prilikom predstavljen je i novi smer, strukovni socijalni radnik, na koji je u prvoj generaciji ispunjen upisni plan. Među brucoša je i Teodora Caran iz Zrenjanina.

-Privukao me je novi smer socijalni radnik, tako da sam odlučila da nastavim školovanje u Kikindi. Smatram da je ovaj poziv važan jer pomaže pojedincima, porodicama i zajednicama da razvijaju svoje sposobnosti i tako nađu svoje mesto u društvu. O školi sam čula sve najbolje  – saznali smo od Teodore koja će tokom školovanja stanovati u Domu učenika i studenata „Nikola Vojvodić“.

Među predavačima će biti i pro profesorka Jovana Škorić sa odseka za socijalni rad Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

-U našoj zemlji nema dovoljno socijalnih radnika i ovaj smer učiniće da se smanji deficit za ovim kadrom. Školovanje traje tri godine i po završetku studija širok je dijapazon ustanova u kojima su oni neophodni. Pohvalila bih Visoku strukovnu školu koja je prepoznala značaj socijalnog rada – napomenula je Jovana Škorić.

Angela Mesaroš Živkov, direktorica VŠSSOV istakla je značaj novog studijskog programa koji će doprineti da ova ustanova bude atraktivnija budućim studentima.

-Na novom smeru upisano je svih 25 studenata, koliko nam je i odobreno od strane nadležnog Ministarstva i Nacionalne komisije za akreditaciju. Na programu vaspitač dece predškolskog uzrasta upisano je 44 brucoša, što je na istom nivou kao i prošle godine – rekla je  Angela Mesaroš Živkov.

Svečanom prijemu brucoša prisustvovao je i Tihomir Farkaš, član Gradskog veća.

-Želim srećan početak rada jedinoj visokoškolskoj ustanovi u našem gradu. Pokazalo se da je ova škola jedna od najagilnijih obrazovanih ustanova u Vojvodini i u narednom periodu trudićemo se da budućim studentima ponudimo još smerova – kazao je Farkaš.

trka-7

Pod motom „Imamo cilj, dođi na start” u subotu, 4. oktobra, biće održana 36. Trka za srećnije detinjstvo čiji je organizator Crveni krst Kikinde. Ovo je najveća i najmasovnija rekreativno-humanitarna manifestacija u našem gradu čiji je cilj promovisanje zdravih stilova života, humanosti i volonterizma.

-Po tradiciji program će otvoriti predškolci sa plesnim tačkama i hor „Čuperak”, a prva će biti šetnja roditelja sa bebama do godinu dana. U 26 trka očekujemo oko 4.000 učesnika, od predškolaca, osnovaca, srednjoškolca, do trke „Zdrav i sposoban“ i revijalne trke rolerima – rekla sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac. – Kikindska trka specifična je zbog velikog odziva učesnika koji je podržavaju.

I ove godine neizostavna je podrška lokalne samouprave koja je i generalni pokrovitelj, generalni sponzor je kompanija „Grindeks“ dok su prijatelji manifestacije firme „Jafa“ i „Kolačić sreće“.

U subotu, 4. oktobra od 7 do 14 časova, zbog trke, biće potpuno obustavljen saobraćaj u Svetosavskoj, od raskrsnice ulica Mihajla Pupina i Moravske do raskrsnice ulica Vuka Karadžića i Đoke Radaka.

Sva sredstva od startnih brojeva i donatora biće vraćena školama i vrtićima srazmerno broju učesnika.

A.Đ.