Град

PU nagrada 2

Osnovne škole “Petar Kočić” iz Nakova i “Mora Karolj” iz Sajana, i Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ nagrađene su na konkursu „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ Pokrajinske vlade. Priznanja su uručena na svečanosti u četvrtak.

Za zasluge u podizanju svesti i ličnoj odgovornosti za brigu o životnoj sredini, Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine sa partnerima nagradio je, za 2022/2023. školsku godinu, 54 vaspitno-obrazovne ustanove u 26 gradova, odnosno opština u Vojvodini.

Nagrade su: jednodnevni izlet za decu, nastavnike i vaspitače u zaštićenim područjima u Vojvodini – Nacionalni park „Fruška gora“ i Specijalni rezervat prirode „Koviljsko-petrovaradinski rit“, obilazak Stražilova i Sremskih Karlovaca, vožnja katamaranom po Dunavu, seminar i literatura za škole.

 

 

 

Film o samoubistvu 1

Učenici Tehničke škole snimili su film „Prevencija samoubistva kod mladih“. Članovi Učeničkog parlamenta, njih 16, autori su svakog segmenta u produkciji ovog ostvarenja.

– Mislim da je tema vrlo bitna, a da se malo priča o njoj. Hteli smo da pomognemo našim vršnjacima i svi smo se rado uključili u stvaranje filma. Najveći problem koji smo mi prepoznali jeste mentalno zdravlje, od toga sve potiče. Najvažnija je prevencija – kaže Anja Kovačev, učenica četvrtog razreda.

Učenici su radili pod mentorstvom psihologa Škole Radojke Francuski i profesora Dragana Odžića.

– Ideja je da informišemo učenike i mlade u gradu na temu samoubistva. Ova tema je teška i, kao i mentalno zdravlje uopšte, često je tabu. Malo se priča o tome i to, najčešće, kada je već kasno. Želeli smo da delujemo preventivno, da uključimo mlade, kako bi oni bili snažna karika koja može da pomogne – kaže Radojka Francuski.

Ona ističe da učenici imaju poverenja i da dolaze da razgovaraju, otvaraju se, što je, kako ocenjuje, veoma značajno u preventivnom radu i u intervencijama, kada je to potrebno. Roditelji su, nažalost preokupirani drugim problemima i zato bi bilo neophodno za njih organizovati tribine na temu mentalnog zdravlja.

Prvom prikazivanju filma prisustvovali su i gradonačelnik Nikola Lukač, predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Deca uočavaju probleme i to nam govori da su zreliji nego što mislimo. Ovim filmom pomažu da se otvoreno razgovara o svemu što ih tišti i u tome  treba svi da ih podržimo i da reagujemo na adekvatan način. Najvažnije je da imaju poverenja u nas i jedni u druge. Ovakvim aktivnostima i nas starije  podstiču na  razmišljanje o tome kako da priđemo ovom problemu – rekao je Lukač.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije samoubistvo je drugi uzrok smrtnosti kod mlađih od 24 godine. Poražavajuća statistika pokazuje da svake godine samoubistvo pokuša više od šest i po hiljada mladih, a 66 njih oduzme sebi život.

Srbija Rumunija zdravstvo 1

Služba Hitne pomoći dobiće nova vozila i medicinsku opremu zahvaljujući Intereg-IPA projektu prekogranične saradnje Srbija – Rumunija “Banat 112 – brz odgovor za zajednički izazov”. Kikinda je vodeći partner, a osim Opštine Žombolj u realizaciju je uključen i Crveni krst iz našeg grada.

Povodom „Evropskog Dana urgentne medicine“ koji se svakog 27. maja obeležava širom Evrope, Kikinda je bila domaćin medicinskom osoblju oba mesta radi razmenjivanja znanja i iskustva, istakao je načelnik Hitne službe, dr Miloš Bajić.

– Projekat u kojem učestvuju kikindski Dom zdravlja i Opšta bolnica iz Žombolja, podrazumeva značajna finansijska sredstva koja će se iskoristi za kupovinu opreme za obe ustanove, a mi ćemo dobiti i tri sanitetska vozila. Dva vozila biće kompletno opremljena, i predviđena je i kompletna oprema za ambulantu Hitne službe. Saniteti će se koristi za terenski rad – precizirao je dr Bajić.

Žomboljskoj bolnici “Dr Karl Diel” pripašće 300 hiljada evra, otkrila je direktorica, dr Danijela Krli.

– Pored ambulantnog vozila, opremićemo dve sobe na Urgentnom odeljenju. Drago mi je što ćemo sarađivati sa kolegama iz Kikinde. Naša zdravstvena ustanova manja je od kikindske, ali i jedni i drugi možemo puno da naučimo i stečena znanja primenimo u svakodnevnom radu – dodala je dr Danijela Krli.

Kikinda i Žombolj su bratski gradovi od 1982. Godine. Ovakvim aktivnostima saradnja se unapređuje i razvija, napomenuo je član Gradskog veća, Saša Tanackov. Opredeljenje lokalne samouprave je da se prekogranični projekti odnose na rešavanje problema i na unapređenje načina rada i opremljenosti vitalnih službi.

– Sa Rumunijom već skoro čitavu deceniju realizujemo projekte koji pomažu i jednoj i drugoj strani. Određne vanredne situacije ne poznaju granice,a sa susedima delimo zajednički prostor koji će, u nekom momentu, postati jedna celina. Projekat traje do kraja godine. Sledi odlazak u žomboljsku Bolnicu, ali i njihova poseta Hitnoj službi i Opštoj bolnici – rekao je Saša Tanackov.

Ukupna vrednost projekta je 768 hiljada evra, od čega je Kikindi pripalo 350 hiljada.

festival balona

Turistička organizacija Grada Kikinde priredila je sugrađanima proteklog vikenda pravo iznenađenje organizovanjem Prvog festivala balona na Starom Jezeru. Veoma brzo rezerisana su sva raspoloživa mesta za letenje međutim, zbog vremenskih uslova, mnogo zainteresovanih nije imalo priliku i da poleti.

– Mnogo ljudi je ovog puta ostalo uskraćeno za letenje, čak i neki koji su se prvi prijavili – kaže v. d. direktorica Turističke organizacije, Jasmina Milankov. – Vremenski uslovi nisu dovolili da se ostvare svi planirani letovi – od četiri predviđena poletanja balona, realizovana su dva što je, kako su nam rekli piloti, uobičajeni učinak i u proseku je za ovakve manifestacije. Upravo piloti su odlučivali o tome da li je bezbedno za poletanje, uzimajući u obzir i podatke Republičkog hidrometeorološkog zavoda i Kontrole letenja u Beogradu.

Ipak, i oni koji su leteli, i publika koja je sa zemlje posmatrali balone, zadovoljni su prilikom da učestvuju u prvoj ovakvoj manifestacji u našem gradu. Da je naklonost obostrana, potvrđuju utisci pilota.

– Balonari su oduševljeni Kikinđanima, kažu da su ljudi divni, veoma neposredni i da im je bilo veoma lepo u našem gradu. Oni stalno učestvuju na festivalima širom Evrope i tvrde da nigde nisu naišli na tako topao prijem. Kažu da im je boravak u Kikindi bio pravo uživanje i da jedva čekaju da ih ponovo pozovemo – kaže Jasmina Milankov.

U drugom planu, bar za one koji su leteli ili se nadali letenju, ostao je takmičarski deo, odnosno Otvoreno prvenstvo za toplovazdušne balone. Pobedila je ekipa iz Slovenije, drugoplasirani su bili balonari iz Mađarske, dok je rumunska ekipa zauzela treće mesto.

U Turističkoj organizaciji imaju u planu da Festival preraste u tradicionalnu manifestaciju. Uz podršku Grada i dobar vetar, već se radujemo novim šarenim balonima na nebu iznad grada.

malbasić sajam

Vinar i vinogradar iz Novih Kozaraca Zoran Malbašić dobitnik je velike srebrne medalje 90. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu koji traje do 26. maja. Priznanje je stiglo za vino kaberne sovinjon iz 2015. godine. Sve ove godine vino je čuvano u starom podrumu, na odgovarajućoj temperaturi i u ambalaži i, kada je dovoljno odležalo, dato je na ocenjivanje.

-Vino kaberne sovinjon jedno je od prvih koje sam napravio godinu dana pošto sam počeo da se bavim vinogradarstvom. Zato je ova medalja među najvrednijima koje sam dobio. Vino sam dao na ocenjivanje kako bih se uverio da idem pravim putem i da bih video gde sam u odnosu na slične vinarije. Srebro za mene sija kao zlato – rekao je Malbašić.

Podrum Malbašić nastao je 2014. godine i u proizvodnju su uključeni svi članovi porodice. Uzgaja tri sorte grožđa, od kojih dve crvene kaberne sovinjon i merlo, dok je od belih zastupljen rajnski rizling. Vinograd je Malbašić zasadio 2009. godine, što je zahtevalo prilično ulaganje, ali je preovladala želja da stigne do cilja.

-Sada smo konačno i dokazali da francuska sorta grožđa može itekako dobro da rađa na banatskom tlu. U planu nam je da registrujemo i vinariju do kraja godine i da u budućnosti proizvodimo još bolja vina – otkrio je Malbašić.

Godišnje proizvede oko 3.000 boca vina, a uz vino peče i rakiju.

346139216_630331955684557_7536653613441272191_n

Za odeljenje Oftalmologije Opšte bolnice, firma „Tisa Automotive” kupila je uređaj optotip projektor, neophodan za svakodnevni rad oftalmološke ambulante. Ovom događaju osim predstavnika Bolnice i kompanije, prisustvovali su i gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Saša Tanackov.

Dr Dragana Radin, načelnica Odeljenja oftalmologije zahvaljujući se na donaciji, istakla je da je reč o automatskom projektoru grafikona.

-Aparat sadrži 41 grafikon i osim optotipa ima niz testova u strabologiji. On nam je neophodan za uzimanje vidne oštrine pacijenta i ovaj test sprovodi se na samom početku pregleda. Upravljanje aparatom je lako, preko daljinskog upravljača. Stari projektor ima više od 40 godina i ovaj će doprineti da budemo efikasniji u radu – kazala je dr Dragana Radin.

Donatori, kompanija „Tisa Automotive“ i u ranijem periodu iskazala je da je društveno odgovorna i da želi da pomogne lokalnu samoupravu u kojoj posluje. Akoš Barna, generalni direktor zahvalio se predstavnicima Bolnice i grada na plodonosnoj saradnji.

-Prihvatili ste našu kompaniju i na nama je da učinimo sve da imamo odličnu međusobnu saradnju. I u narednom periodu potrudićemo se da poboljšamo uslove rada Bolnice i već sada mogu da obećam da ćemo do kraja godine odvojite sredstva za još jednu donaciju – rekao je Barna i napomenuo da su zdravstveni radnici svu svoju snagu pokazali tokom pandemije korona virusom.

Zahvaljujući se kompaniji Nikola Lukač podsetio je da je „Tisa Automotiv“ i ranije dodeljivala donacije poput EKG aparata, dok su za vreme korone među prvim obezbedili određenu količinu zaštitnih maski.

-Tu su bili da pomognu i kada je rekonstruisana pedijatrija. Za Opštu bolnici i Dom zdravlja imati ovakvu firmu puno znači. Oni su jedna od društveno najodgovornijih firmi, naročito što se trude da unaprede zdravstvenu zaštitu svih sugrađana, među kojima su i radnici kompanije. Uvek su dostupni za donacije i pravi su primer kako se ponašati prema sredini u kojoj posluju – rekao je gradonačelnik Lukač.

Aparat je vredan 240.000 dinara i biće vrlo brzo u funkciji.

nemačko udruženje

Nemačko udruženje Kikinda je 19. maja u Kulturnom centru održalo izbornu skupštinu i izabralo novi upravni odbor. Umesto Aleksandra Konečnija, dugogodišnjeg predsednika, izabrana je Erika Banski, urednica veb-stranice Udruženja.

Na mesto Hilde Banski, potpredsednika i člana prvog Nacionalnog saveta Nemaca u Srbiji, izabran je Jovan Buter, dugogodišnji član Udruženja. Ostali članovi upravnog odbora su: Jovan Blat, Ksenija Bokanić Kovrlija, Vincenzo Marano, Smiljana Ratko i Milena Vukašinović.

U ime starog Upravnog odbora – zbog bolesti predsednika – govorila je Hilda Banski. Istakla je da su prvenstveni ciljevi Udruženja bili: ostvarenje pozitivne slike o Nemcima koji žive u ovim krajevima, negovanje nacionalnog identiteta kroz jezik, kulturu, i običaje Nemaca, kao i negovanje dobrosusedskih odnosa. Ovi ciljevi su i ostvareni.

U ime novizabranog Upravnog odbora na ukazanom poverenju zahvalila se Erika Banski. Istakla je izuzetan rad i dostignute rezultate prethodnog rukovodstva, sa željom da se taj rad nastavi uvođenjem novih sadržaja i korišćenjem novih tehnologija i medija za komunikaciju.

Sekretarijat i veliki park 7

Đaci iz OŠ „Vuk Karadžić“ danas su učestovali u ekološkoj radionici pod nazivom „Upoznaj Veliki park“. Povodom Evropskog dana parkova za njih je ovu aktivnost organizovao Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave.

Zaposleni u Sekretarijatu decu su upoznali sa lepotama i prirodnim vrednostima gradskog parka koji postoji 127 godina.

– Deca izrađuju jednistvene razglednice od plodova i listića. Pričamo im o vrstama koje imamo u parku, a to je ukupno 40 vrsta drveća sa oko 700 stabala – 29 vrsta lišćara i 11 vrsta četinara  – rekla je sekretarka Sekretarijata, Miroslava Narančić.

Učenici drugog razreda sa nama su podelili svoje utiske o Velikom parku.

– Vrlo često dolazim ovde da se nadišem čistog vazduha – kaže Luka Bubulj.

Njegovoj drugarici Lari Stijak takođe se svideo današnji izlet.

– Dopada mi se što ima puno drveća i čist je vazduh.

Manja Iličić i Duško Žigić naučili su kako kako se brine o okolini.

– Životna sredina se čuva tako što bacamo smeće u kantu, a ne gde stignemo – kaže Manja.

– Ovde dobijamo najviše kiseonika dok šetamo i zato treba da čuvamo prirodu i da ne bacamo smeće – objasnio nam je Duško.

Aleksi Kneževiću dopada se priroda u Blandašu.

– Lepo mi je što ima mnogo lepih biljaka, ima mnogo ljudi i jako je lep vazduh ovde.

Akcija se nastavlja sutra, prikupljanjem električnog i elektronskog otpada iz škola „Feješ Klara“ i „Miloš Crnjanski“ i iz kikindske biblioteke. Ovo je, inače, redovna aktivnost Sekretarijata u kojoj specijalizovane firme otkupljuju električni i elektronski otpad i, zauzvrat, školama uplaćuju donacije za kupovinu novih uređaja.

Okrug bezbednost

Savet Severnobanatskog upravnog okruga kojim je predsedavao načelnik Miroslav Dučić, razmatrao je novonastalu bezbednosnu situaciju, sa posebnim osvrtom na obrazovne institucije na teritoriji Okruga.

Sednici su prisustvovali Pavle Rajkov, načelnik Policijske uprave Kikinda, Nikola Lukač gradonačelnik Kikinde i Radovan Uverić, predsednik opštine Novi Kneževac sa saradnicima, kao i predstavnici opština Ada, Senta, Čoka i Kanjiža.

Konstatovano je da je bezbednosna situacija u obrazovnim institucijama zadovoljavajuća i da Policijska uprava postupa u skladu sa uputstvima Ministarstva unutrašnjih poslova. Upućen je apel jedinicama lokalnih samouprava da, u obrazovnim institucijama, podstiču na još veću borbu protiv nasilja, osnaživanje uloge nastavnog kadra, kao i da, uz pomoć medija, i dalje pozivaju građane da predaju neregistrovano oružje i municiju.

Prema evidenciji Policijske uprave Kikinda, do 18. maja predato je 89 komada neregistrovananog oružja, 15.986 komada municije i 17 minsko eksplozivnih sredstava. Preuzet je i 91 komad registrovanog oružja i 1.064 komada municije, kao i 27 oružja i 1.302 komada municije čiji su vlasnici preminuli.

sead fatahi 2

Rođen u Prištini pre 49 godina, Sead Fatahi sa 19 godina otisnuo se u svet. Naoružan zvanjem kuvar dvadeset godina proveo je u Italiji, gde je sa ženom Tatjanom iz Ukrajine imao dva restorana. Život u Italiji zamenio je Švedskom gde je u američkom restoranu pekao bifteke, a pre dve godine oprostio se od Evropske unije, doselio u Sajan i postao poljoprivrednik.

-Tatjana je obilazila mesta u Srbiji i ona je „presudila“ da to bude Sajan. Od svih domaćinstava koje smo videli ovo nam se najviše dopalo. Tražili smo kuću sa velikom okućnicom, a ovde smo uz stambeni objekat kupili i četiri hektara zemlje. Selo je mirno i grad je blizu tako da izbor nije bio težak – otkrio nam je Sead.

Sead i Tatjana bave se stočarstvom, povrtarstvom i voćarstvom. Pomoć u vođenju posla imali su i od gradske uprave jer su po konkursu za pomoć poljoprivrednicima dobili sredstva za banatske gološijane i izgradnju plastenika.

-Hvala gradu što ima sluha za poljoprivrednike, posebno za nas koji smo tek na početku. Imamo 20 koza, 30 ovaca, kuniće, guske, banatske gološijane. Želja nam je da proizvodimo mesne i mlečne proizvode koji će biti bez ikakvih dodataka. Cilj nam je zdrava hrana i to koziji sirevi stari i polustari izrađeni po italijanskim receptima. Kako se u ovom kraju malo proizvode ovčiji sirevi, rešeni smo da to promenimo. Nadam se da ćemo do naredne godine izgraditi mlekaru u kojoj ćemo sve i proizvoditi, ali i povećati stado koza i ovaca – saznajemo od Fatahija.

Od koza uzgajaju alpine, a ovce su mešavina il de fransa i virtemberga. Uz kuću je i veliki voćnjak u kom su kajsije, kruške i šljive od kojih će praviti pekmeze, ali i slane soseve po italijanskoj recepturi.

error: Content is protected !!