јануар 31, 2026

Град

grad kikinda

Socijalno ugrožena domaćinstva na teritoriji Grada Kikinde u prilici su da ostvare pravo na energetske vaučere za plaćanje dela potrošnje energenata- struje, prirodnog gasa ili daljinskog grejanja. Javni poziv otvoren je od 18. do 31. januara. Za ovu meru lokalna samouprava opredelila je 10 miliona dinara.

-Reč je o novoj meri Grada kojom želimo da pomognemo sugrađanima da prevaziđu aktuelnu energetsku krizu. Želeli smo da izađemo u susret i pružimo pomoć i onima koji nisu obuhvaćeni dosadašnjim merama kao što je podela ogreva i popusti za energetski zaštićene kupce. Energetskim vaučerima smatra se subvencija za utrošenu električnu energiju, prirodni gas i isporučenu toplotnu energiju putem sistema daljinskog grejanja- objašnjava Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

Grad će sredstva prenositi isključivo snabdevačima energenata. Pravo da učestvuje na javnom pozivu ima podnosilac prijave za domaćinstvo na teritoriji Grada Kikinde koji ispunjava uslove: da ima prebivalište na teritoriji Grada Kikinde najmanje šest meseci, da ukupan mesečni prihod ostvaren u protekla tri meseca umanjen za poreze i doprinose po članu domaćinstva ne prelazi 21.000 dinara, da lica odnosno domaćinstvo nije u ovoj godini koristilo pomoć u ogrevu ili popuste za energetski ugroženog kupca.

Zahtev se podnosi na propisanom obrascu koji se nalazi na internet stranici grada, a može se dobiti i u uslužnom centru Gradske uprave. U tekstu javnog poziva na sajtu Grada naveden je i spisak obavezne dokumentacije.

Za pregled i ocenjivanje prijava nadležna je Komisija koja će, na osnovu bodovanja podnetih zahteva, sačiniti rang listu korisnika energetskih vaučera.

 

 

 

 

policija (2)

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, u subotu su, na teritoriji Kikinde, na putu ka Zrenjaninu, isključili iz saobraćaja vozača zbog nasilničke vožnje.

Presretačem su zaustavili šezdesetosmogodišnjeg muškarca koji je upravljao vozilom „reno“ brzinom od 160,6 kilometara na čas, na delu puta gde je ograničenje 60.

Dragana Malešević

Interaktivne knjige za decu edicije „Knjige sa kojima se raste“ autorke profesorke Dragane Malešević rezultat su njenog dugogodišnjeg posvećenog pedagoškog i istraživačkog rada, kao i želje da današnjoj deci pruži medij koji je u skladu sa njihovim potrebama i interesovanjima. Tako su nastale knjige koje donose izdavačku novinu jer pored teksta i ilustracija, imaju QR kodove sa zvučnim i video zapisima. Knjige „Biljke“, „Oblici i brojevi“, „Životinje naših krajeva“ i „Otkrivamo čudesni svet“ su edukativne, zabavne i deca ih obožavaju. Ova inovativna i autentična izdanja mogu se koristiti sa i bez mobilnog telefona.

– QR kodovi omogućuju deci stvaranje jasnih predstava i sagledavanje pojava koje nisu u njihovom neposrednom okruženju. Neki QR kodovi imaju samo zvuk, neki samo video, a neki i zvuk i video zapis. Knjige se mogu koristiti uz pomoć odraslih dok deca ne znaju da čitaju, a i deca ih mogu koristiti individualno, kao slikovnicu. Knjiga može služiti i za učenje čitanja jer je tekst s tom namerom i štampan većim slovima i fontom za početno čitanje. Ove knjige vraćaju decu knjizi u novoj formi objedinjujući njihova interesovanja i digitalne medije- kaže u razgovoru za Kikindski portal dr Dragana Malešević, profesor na Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi.

Interesovanje dece za upotrebu mobilnih telefona autorka stavlja u funkciju učenja i razvoja deteta. Ukoliko deca već žele da koriste mobilne telefone, knjige to omogućuju ali na edukativnom sadržaju koji je u funkciji njihovog učenja i razvoja. Sa druge strane, razvoj digitalne kompetencije dece upravo je jedan od ciljeva novih osnova predškolskog obrazovanja i vaspitanja.

-Interaktivnost deteta i knjige je u više domena – u domenu teksta, ilustracije, zvučnih zapisa, video zapisa i upotrebe matrice za samokontrolu tačnosti odgovora. Tekst komunicira sa detetom i podstiče ga da aktivno istražuje i otkriva, kao i da govori o svojim opažajima i izražava svoje mišljenje. Knjige u intelektualnom domenu utiču na razvoj sposobnosti za učenje, pamćenje, opažanje, pažnju i mišljenje; u voljnom domenu podstiču decu da uče, otkrivaju, zaključuju; u emocionalnom grade pozitivan odnos prema drugima i prema okruženju; u socijalnom domenu razvijaju odgovoran odnos prema drugim bićima i zajednici, razvijaju ekološku svest i podstiču decu na očuvanje sredine; a u fizičkom domenu podstiču decu na fizičku aktivnost. Kod dece se naročito razvija sposobnost za opažanje i utiče se na dužinu trajanja njegove slušne i vizuelne pažnje- napominje autorka.

Ne manje značajno je to što se kod dece razvija i sposobnost za učenje otkrivanjem i, naročito, divergentno mišljenje kao osnova kreativnosti i razmatranja različitih mogućnost. Od deteta se ne traži samo jedan tačan odgovor.

-Tačnih odgovora u matrici je pet od osam. Kada se kod deteta na ovakav način razvija mišljenje ono će kao odrastao biti sposoban da sagledava više rešenja na postavljeni problem i da kreira nešto novo i drugačije. Knjiga „Otkrivamo čudesni svet” sadrži eksperimente sa vodom, vazduhom, toplotom i svetlosti Sunca, prave svoj vulkan i drugo čime podstiče decu da aktivno uče i zaključuju o pojavama koje ih okružuju. Podstiče ih i da saznaju o naučnicima: Milankoviću, Tesli, Pančiću, kao i o Keopsu i piramidama. Sadržaj ovih knjiga je savremen jer uči decu i o alternativnim izvorima energije vetra i Sunca i primereno uzrastu gradi osnove za zakone fizike. Specifična karakteristika ovih knjiga je što od dece traži da stvaraju pretpostavke, koje potom potvrđuju ili odbacuju što ih uči da istraživački misle. Ove knjige su bogat resurs za zajedničko i individualno istraživanje i učenje- ističe profesorka Malešević.

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača je, zahvaljujući podršci Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost odštampala ove knjige i besplatno ih podelila studentima da se koriste kao udžbenik.

Bogato stručno iskustvo autorke

Profesorka Dragana Malešević je doktor didaktičko-metodičkih i doktor pedagoških nauka. Autorka je popularnih i citiranih knjiga u štampanom i elektronskom formatu na srpskom i engleskom jeziku. Edukovala se od srednje pedagoške škole do doktorata u Srbiji, Škotskoj i Rusiji. Ima bogato iskustvo u praksi kao učitelj, prosvetni savetnik i profesor u školi za obrazovanje vaspitača. Ove knjige ona zasniva na naučnoj osnovi savremenih pedagoških koncepcija i ispitivanjima efekata praktične primene prototipa ovih knjiga u praksi rada sa predškolskom i mlađom osnovnoškolskom decom.

Svaka knjiga može se čitati pojedinačno i čini celinu za sebe, ali je u ediciji povezana sa drugim knjigama, a sadržaji svih knjiga su međusobno integrisani. Integracija sadržaja omogućava da dete povezuje i gradi uzročno-posledične veze. Recenzenti ovih izdanja su poznati i priznati stručnjaci u svojim oblastima.

 

 

 

Kineska nova godina 6

Nova godina je najvažniji, najveći i najduži praznik za Kineze – takođe i najrasprotranjeniji. Kako Kinezi vreme za ulazak u novu godinu računaju prema lunarnom kalendaru i obeležavaju za vreme drugog mladog Meseca posle zimske kratkodnevnice, praznik je pokretan i ove godine dočekuje se večeras, 21. januara.

Centralna figura u proslavi je zmaj, nacionalna maskota i božanski simbol koji donosi sreću. Deo proslave svake kineske Nove godine je Zmajev ples, u kojem učestvuje mnogo ljudi, formirajući ogromnu pokretnu figuru zmaja.

Crvena boja i lampioni zastupljeni su u svim delovima Kine, a jedinstvena simbolika ogleda se i u izobilju najraznovrsnije hrane za novogodišnju večeru i tokom čitave proslave. Ovo je porodični praznik, ali i svetkovina koja živi na ulicama i trgovima.

Kineskinja koja već 15 godina živi u Srbiji, od toga osam u našem gradu, pričala nam je o tome kako bi proslavila Novu godinu da je sada u svojoj domovini.

– Pravimo tradicionalna jela, pevamo i veselimo se, kao i vi. Okupi se cela porodica i priprema se mnogo različitih specijaliteta. Ovde to ne mogu jer nemam potrebne namirnice. U ponoć se pale vatrometi. Sve je u crvenoj boji, crvena donosi sreću.

Sam praznik, Nova godina, slavi se pet dana, kaže naša sagovornica, ali sve do 15. januara, po lunarnom kalendaru, traje proslava.

– U ovom periodu posebno, posećujemo rodbinu i razmenjujemo poklone, upakovane u crveni papir. Pravimo slatka jela, najviše slatke kuglice od pirinča, koje nosimo jedni drugima. Mnogo se radujemo i u veselom raspoloženju pozdravljamo Novu godinu. Ovde, u Kikindi, nema nas mnogo, pa nema ni veće proslave. Napraviću lepu večeru i proslavićemo u krugu porodice.

Zanimalo nas je i da li „godina zeca“, u koju se, po kineskom horoskopu, ulazi, ima određenu simboliku u proslavi.

– To nema nikakve veze. Mi slavimo uvek isto, i nije nam to važno. Mislim da se ovim simbolima više pridaje značaj van Kine nego kod nas.

Da je u Kini, naša sugrađanka bi slavila dve nedelje, posle kojih se praznik završava Festivalom lampiona, kada se u vazduh puštaju papirne crvene svetiljke, simboli radosti i blagostanja.

U našoj zemlji će, u saradnji Vlade Srbije i Ambasade Kine, proslave biti  organizovane u Beogradu, Novom Sadu, Smederevu, Boru i Nišu.

Našoj sagovornici i svim Kinezima, želimo sve najlepše u novoj godini. Ukoliko želite da im čestitate, možete to učiniti na tradicionalnom kineskom – izgovara se: „Cinian kuai l“ – Srećna vam nova godina!

planinari kinđe

Božićni uspon na Rtanj je tradicionalna planinarska akcija u kojoj je 14. januara učestvovalo oko 1000 najspremnijih planinara među kojima i osamnaest članova Planinarskog društva „Kinđa” iz Kikinde. Nezaboravnu avanturu do vrha Šiljak na visini od 1565 metara organizovalo je Planinarsko društvo „Dragan Radosavljević” iz Zaječara koje je celom dužinom rute obezbedilo nadzor Gorske službe spasavanja.

PD Kinđa

-Zahtevan uspon po maglovitom i vetrovitom vremenu i izuzetno klizavom terenu planinari „Kinđe” prešli su za šest do devet sati. Na uspon južnom stranom krenuli smo iz naselja Rtanj, staza je duga 14 kilometara, uz savladavanje 1000 metara nadmorske visine. Uz sve izazove, uspešno smo savladali test izdržljivosti i spremnosti na putu do cilja gde nas je sačekao skoro pola metra dubok sneg- prenosi nam utiske predsednica Planinarskog društva „Kinđa” Olivera Makitan.

Tradicionalan Božićni uspon na Rtanj održan je 40. put. Ova planina je omiljena destinacija ljubitelja prirode i planinarenja. Na vrhu se nalaze ostaci kapele koju je podigla Greta Minh, u čast svoga supruga Juliusa, nekadašnjeg vlasnika rudnika „Rtanj“. Kapela je minirana tridesetih godina prošlog veka tokom jedne od potraga za zlatom za koje se verovalo da je tu bilo skriveno.

Naredni izazov za članove „Kinđe” biće daleko „pitomiji”. Sledeće nedelje očekuje ih Svetosavski uspon na Gudurički vrh na Vršačkom bregu, najvišu tačku Vojvodine.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IMG_4850 Elios

Poliklinika „Elios“, nova privatna zdravstvena ustanova, sa najsavremenijom opremom, iskusnim timom lekara i ljubaznim i posvećenim osobljem otvara se u Kikindi u ponedeljak. U reprezentativnom ambijentu u samom centru grada, na adresi Braće Tatića broj 3, medicinske usluge pružaće lekari specijalisti, medicinske sestre, tehničari i konsultativno angažovani eminentni stručnjaci, dok će najsavremenija laboratorija sugrađanima pružiti široku paletu biohemijske dijagnostike.

Stručan i predan tim Poliklinike „Elios“ predvode dokazani stručnjaci- mr Živodarka Dacin, direktorica i osnivač ove zdravstvene ustanove i lekari: dr Gojko Ljuboja, hirurg, dr Mirko Stojisavljević, gastroenterolog, kao i dr Dragan Grubor, hirurg. Na usluzi pacijentima biće i dr Miša Grujin, urolog, dr Vladimir Perić, anestezilog, dr Vukosav Trkulja, radiolog i drugi uvaženi specijalisti. Zadovoljstvo pacijenata koji će biti u prilici da, bez čekanja i odlaska u veće zdravstvene centre, dobiju kvalitetnu zdravstvenu uslugu apsolutni su prioritet Poliklinike „Elios“. Celokupna oprema je nova i odgovara najsavremenijim medicinskim standardima. Vodi se računa o svakom detalju kako bi nivo pružene medicinske usluge bio na visokom nivou.

-Zastupljene su internističke i hirurške grane, urologija, kardiologija, gastroenterologija, endokrinologija i pulmologija kao i kompletna ultrazvučna i laboratorijska dijagnostika. Radićemo manje hirurške intervencije, imamo moderno opremljenu operacionu salu i sobu za dnevni boravak pacijenata nakon intervencija. U planu je i pružanje usluga iz domena plastične hirurgije, vaskularne i neurohirurgije – saznajemo od dr Ljuboje.

Moderna laboratorija koja odgovara najvišim standardima pruža precizan i pouzdan rezultat analiza iz oblasti biohemije, hematologije, imunologije, endokrinologije, određivanje tumor markera, analizu urina i fecesa…

-Laboratorija je otvorenog tipa, ne samo za korisnike usluga poliklinike- navodi mr Živodarka Dacin, specijalista medicinske biohemije i direktorica Poliklinike „Elios“.

– Analize se rade na novoj i apsolutno najsavremenijoj opremi. Putem posebnog broja telefona, pacijenti će moći da dobiju kompletnu informaciju o načinu ponašanja pred određenu analizu, što je veoma važno, jer postoje različiti protokoli. Kompletna krvna slika i biohemija, urin sa sedimentom, određivanje hormona i tumor markeri, D- dimer koji je naročito aktuelan zbog korone, radimo sve iz oblasti kliničke biohemije u zavisnosti od potrebe pacijenata- kaže mr Živodarka Dacin.

U želji da stanovnicima Kikinde i okoline pruže sveobuhvatnu zdravstvenu uslugu, naredni korak biće razvoj rentgenološke službe sa skenerom i magnetnom rezonancom. Poliklinika „Elios“ ima saradnju sa renomiranom ustanovom New Hospital u Novom Sadu, najsavremenije opremljenom opštom bolnicom u regionu, gde se, u zavisnosti od potreba pacijenata, mogu obaviti veće hirurške intervencije.

Poliklinika „Elios“ počeće sa radom u ponedeljak 23. januara. Radno vreme je od 7 do 19 časova radnim danima i subotom od 7 do 14 sati. Za sve informacije, biće dostupni brojevi telefona 0230 40 10 20 i 066 800 7988.

 

Ulica sneg 5 (Medium)

Iako ih nije bilo za praznike, kada se očekuju, pahulje danas nikoga nisu iznenadile. U Kikindi sneg umerenog intenziteta pada od jutros, ali se ne zadržava na tlu, tako da, u sedam sati, kada se rade merenja u Meteorološkoj stanici, snežnog pokrivača nije bilo. Pahulje je zamenila susnežica koje će, uz kišu, biti i tokom dana.

U očekivanju nižih temperatura, u Zimskoj službi planiraju da pripravnost započnu večeras.

– Tri kamiona „Eko-gradnje“ biće, od 20 sati, u prvom stepenu pripravnosti. Posipaćemo so po saobraćajnicama prvog prioriteta i raščišćavati ih ukoliko napada desetak centimetara snega – kaže Đorđe Klenanc, rukovodilac Zimske službe u JP „Kikinda“.

U prvom prioritetu je 97 kilometara puteva: do domova zdravlja, bolnice, policije i drugih važnih ustanova, prsten oko Kikinde i putevi do seoskih mesnih zajednica.

Temperatura vazduha u deset sati bila je blizu nule, tačnije 0.1 stepen. Pravom zimskom ugođaju doprinosi i vetar koji, sa severozapada, duva brzinom od tri metra u sekundi. Subjektivni osećaj tako je minus četiri stepena uz, razume se, stopostotnu vlažnost vazduha. Vazdušni pritisak je ispod normale za uslove grada, i iznosi 997 milibara.

Od jutros su se zabeleli mnogi gradovi u Srbiji. Sneg od juče pada na planinama. Ovog jutra najviše ga ima na Kopaoniku, 44 centimetra, na Zlatiboru – 10 centimetra, samo dva centimetra visina je snežnog pokrivača u Novom Sadu i Zrenjaninu.

Za naš grad i okolinu, prema prognozi, moguće je formiranje snežnog pokrivača do tri centimetra. Najviša temperatura danas će biti samo tri stepena.

U toku vikenda smenjivaće se kiša, susnežica i sneg. Padavine se očekuju i početkom naredne sedmice, uz nešto višu dnevnu temperaturu – u najtoplijem delu dana biće do pet stepeni.

Biometeorološka prognoza za petak, 20. januar

Nastavlja se period sa relativno nepovoljnim uticajem biometeoroloških prilika na hronične bolesnike. Naročit oprez se savetuje osobama sa bronhijalnom astmom i srčanim tegobama. Meteoropatske reakcije mogu biti izražene u vidu glavobolje, razdražljivosti i bolova u kostima i zglobovima. Povećana pažnja u saobraćaju je preporuka svim učesnicima.

kabinet

Pokrajinska sekretarka za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama Dragana Milošević boravila je danas u poseti Kikindi gde je, posle sastanka sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem i pokrajinskom poslanicom Stanislavom Hrnjak u Gradskoj kući, obišla Narodni muzej i ADZNM „Gusle“. Da institucije kulture u Kikindi i ove godine mogu da računaju na značajnu podršku pokrajine, izvesno je posebno imajući u vidu da je u ovoj godini budžet resornog sekretarijata udvostručen. Jedna od tema razgovora bila je inicijativa grada da „Gusle“ pređu u osnivački status pokrajine.

– U prethodnom mandatu Pokrajinske vlade mi smo kroz različite vrste finansiranja pre svega putem javnih konkursa, pomogli ne samo institucije kulture čiji je osnivač Grad Kikinda već i udruženja građana sa ukupnim iznosom od oko 35 miliona dinara. To su bili konkursi i podrška za savremeno stvaralaštvo, kulturno nasleđe, javno informisanje i nacionalne manjine. U razgovoru o budućim projektima, razmatrali smo inicijativu grada da „Gusle“ koje su ponos svih nas, pređu u osnivački status pokrajine i da na taj način pokažemo da kultura, tradicija i istorija jesu našu iskreno i trajno opredeljenje i da o njima vodimo računa suštinski, u formalnopravnom i budžetskom smislu što je neophodno za njihov dalji rad i opstanak. Grad Kikinda je jedan od retkih koji ima vrlo ambiciozne projekte, prepoznaje potrebe svih poslenika kulture, i ulaže značajna sredstva u infrastrukturu – rekla je pokrajinska sekretarka Dragana Milošević.

Gradonačelnik Nikola Lukač uverava da su pokrajinskoj sekretarki Dragani Milošević izneli snažne argumente da „Gusle“ dobiju drugačiji status i napominje da su tema sastanka bili i projekti drugih ustanova kulture.

-Razgovorali smo o budućim projektima i statusu ADZNM „Gusle“, kao i o „Teri“. Izneli smo naše argumente o značaju institucija kulture u Kikindi. Siguran sa da ćemo pronaći način da na viši nivo podignemo rad „Gusala“, „Tere“, kao i kvalitet projekata Narodnog muzeja, Narodnog pozorišta, Kulturnog centra. Na predstojećim konkursima, očekujemo realizaciju još kvalitetnijih projekata-rekao je Lukač.

Da Kikinda ima ne samo značajne potencijale i programe u oblasti kulture, već i jedinstvene sadržaje, istakla je pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.

-Moj zadatak kao poslanika je da napravim dobre kontakte i pokrenem pitanja koja su važna za ovaj grad. „Gusle“ su jedno od najstarijih društva u Srba, osnovano 1876. godine i imaju poseban značaj. Smatramo da je važno da programski deo njihovog rada bude na višem nivou jer kvalitetom i kapacitetom to zaslužuju. Uvek insistiram na rezultatima, a to je vidljivo i u oblasti kulture- Muzej skulptura velikog formata Tera je jedinstven u ovom delu sveta, Suvača takođe, kao i Mamutica Kika. Kikinda jeste grad koji je u žiži i  naš zadatak je da budućim pokolenjima ostavimo potencijal kojim će se oni ponositi i dalje ga razvijati, poručila je Hrnjak.

Časni krst 15

Viteški i hrabro, sa verom u srcu, plivalo se na Bogojavljenje, za Časni krst, u Novim Kozarcima i u Kikindi. U vodu je ušlo ukupno četrdesetak ljudi, od kojih su tri bile devojke. Događajima je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Na jezeru u Novim Kozarcima, ovog praznika plivanje je organizovano jubilarni, deseti put. Takmičilo se jedanaest mladića i jedna devojka iz: Novih Kozaraca, Ruskog Sela, Nakova i Kikinde, a učesnike je bodrilo stotinak ljudi. Takmičare i prisutne pozdravio je starešina Hrama Svetog Proroka Ilije, Nikola Momirov.

Prvi je do Časnog krsta doplivao Nemanja Travar, dvadesetčetvorogodišnji programer iz Kikinde, bivši vaterpolista.

– Prvi put učestvujem. Nije bila hladna voda, navikao sam na to – kaže Nemanja. – Pre takmičenja smo se dogovorili da pobednik Časni krst prepusti jedinoj devojci među nama.

Dragana Golić je tridesettrogodišnja bokserka. Ovim gestom bila je posebno dirnuta.

– Ovo je prelepo iskustvo, treći put već učestvujem. Osetila sam potrebu da plivam danas, sinoć sam se prijavila – rekla je Dragana. Na Starom jezeru u Kikindi plivalo je 26 učesnika, među kojima su bile dve devojke. Bogojavljensku molitvu održao je protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana, sa sveštenstvom kikindske Crkvene opštine.

– Staro jezero danas je sveto mesto. Okupili su nas hrabri ljudi, junaci koji će ulepšati veliki praznik i učiniti da ovaj lep običaj opstane i nastavi se – rekao je protojerej Petrović, pozdravljajući učesnike i prisutne prazničnim pozdravom „Bog se javi“.

Do Časnog krsta u Kikindi prvi je doplivao dvadesetpetogodišnji Dušan Jarić iz Kikinde koji je na master studijama na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu i takođe je trenirao vaterpolo.

– Treći put učestvujem. Bogojavljenje je za mene veliki praznik i trudim se da ga ispoštujem kad god sam u prilici. Nije važno ko je pobednik, divan je osećaj i samo prisustvovati – rekao je Dušan.

Čestitke je učesnicima uputio gradonačelnik Nikola Lukač.

– Čestitam svima na hrabrosti i odvažnosti. Važno je da jedinstveno poštujemo sve praznike, da čuvamo tradiciju i da zajedno provedemo ovaj veliki praznik – rekao je Lukač.

U Kikindi je manifestacija održana deveti put. Stojan Bogosavljev, predsednik Ronilačkog kluba „Orka“, organizator plivanja za Časni krst u Kikindi, i sam se danas takmičio.

– Prvi put ove godine nismo morali da razbijamo led, temperatura vode je pet stepeni. Svake godine imamo sve više učesnika. Nikada se niko nije ni zakašljao posle bogojavljenskog plivanja – rekao je Bogosavljev.

Za pravoslavce, običaj kupanja-plivanja u reci na Bogojavljenje veoma je star. Ovaj praznik je jedan od petnaest najznačajnijih u pravoslavlju i proslavlja događaj neposredno nakon što je Sveti Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista u reci Jordan – objavljivanje Bogočoveka.

Ranije se izvodio pred samo svanuće, a poslednjih decenija, širom Srbije, održavaju se plivanja za Časni krst u mnogim gradovima, na rekama i jezerima. Veruje se da i sam ulazak u vodu donosi zdravlje, a onoga ko prvi dopliva do Časnog krsta sreća će pratiti tokom čitave godine.

preduzetnici

Opšte udruženje preduzetnika Kikinda je, u prisustvu svojih članova i gostiju, crkvenim obredom i rezanjem slavskog kolača obeležilo svoju slavu Bogojavljenje. Kum slave bio je Stefan Felbab.

-Svima bih poželeo najpre zdravlja, a zatim i uspeha i još više posla nego prethodne godine. Za preduzetnika je važno da bude odgovoran, pošten i da se trudi da što bolje radi posao koji je izabrao- navodi Felbab.

Predsednik OUP Kikinda Siniša Pašić poželeo je da članstvo ostane složno i da se udruženje uveća.

-Jedno smo od najjačih udruženja preduzetnika u Srbiji po broju članova i aktivnostima. Imamo oko 80 članova. Mini sajam preduzetnika je jedna od naših najvažnijih manifestacija, svake godine održava se tokom Dana ludaje. To je odlična prilika za preduzetnike da se predstave sa svojim proizvodima. Želim i da dođu mlađi naraštaji i da uspešno stvaraju u ovim kriznim vremenima, doći će i bolja. Trudimo se i da animiramo mlade preduzetnike koji nisu naši članovi, da to postanu- ukazuje Pašić.

Na teritoriji Grada Kikinde ima više od 1.300 registrovanih preduzetničkih radnji što je značajan privredni potencijal, napominje član Gradskog veća Saša Tanackov.

-Ne možemo da se oslanjamo samo na veliku privredu. Jako nam je važno da postoji snažan i razvijen sektor preduzetništva i male privrede jer su oni kompatibilni. Šo je jača velika privreda, ima veću potrebu za uslugama i podrškom male privrede i preduzetnika. U ovoj godini, u gradskoj kasi opredeljeno je tri miliona dinara kao podrška granta za nabavku mašina i opreme, podsetiću da je to do sada bilo dva miliona. Rad OUP Kikinda finansiran je kroz konkurse grada, a grad takođe finansijski podržava manifestaciju Mini sajam preduzetnika. Važno je da preduzetnici budu organizovanisaša tanacko, kao udruženje, ali i u smislu sektorskog udruživanja zato što će na taj način biti sposobni da uzimaju veće poslove i da zajednički rade, što pojedinačno ne bi mogli. To je i najvažnija poruka našim preduzetnicima, da jedni druge ne doživljavaju uvek kao konkurenciju, nego kao partnere u osvajanju novih tržišta i većih poslova, poručio je Tanackov.

Don`t copy text!