Град

BEDEF (1)

Polaznici Male škole rokenrola kikindskog Studija „Maus“ osvojili su čak šest medalja na četvrtom BEDEF-u, Bečejskom dečijem festivalu, održanom proteklog vikenda.

“Fenix”

Prvi nastup mladih talentovanih rokera bio je u ozbiljnoj konkurenciji oko stotinu dece i mladih. Odlukom stručnog žirija, za najboljeg bubnjara na takmičenju proglašen je Nikola Linjački. Grupa „Metalic Gate“ osvojila je prvo mesto u kategoriji od 9 do 12 godina i bronzu među autorski bendovima istog uzrasta. Titulu najboljeg bas gitariste na takmičenju ponela je Iva Plemić.

Iva Plemić

Bend „Fenix“ osvojio je drugo mesto u kategoriji mladih od 15 do 18 godina, dok je bendu „Dogma“ pripala treća pozicija u uzrasnoj kategoriji od 12 do 15 godina.

“Dogma”

– Bila je ozbiljna konkurencija, tim je veći uspeh naših članova. Žiri je bio oduševljen, i mi smo svi presrećni. To nam je podstreh za dalji rad i trud – rekao je Dušan Linjački, vlasnik i mentor u Studiju „Maus“.

Dvodnevni Bečejski dečiji festival održan je u Mađarskom kulturnom društvu „Petefi Šandor“ u Bečeju, u organizaciji Muzičkog centra „Bubamara“, uz podršku Opštine Bečej i mađarska Fondacija „Betlen Gabor“.

osmeh_vojvodine_230423_tw1024

Izgradnja brze saobraćajnice od Bačkog Brega do Nakova i Srpske Crnje, pod nazivom “Osmeh Vojvodine” počeće 13. decembra, najavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić. Reč je o putu dužine 186 kilometara koji će povezati Bački Breg, odnosno granični prelaz sa Mađarskom, Sombor, Kulu, Srbobran, Novi i Stari Bečej, Kikindu i Srpsku Crnju, odnosno granicu sa Rumunijom.

-Svoj deo do granice rade i rumunski i mađarski partneri, na severu sa mostom preko Dunava kod Mohača. Po završetku ovog projekta, Bački Breg će postati veliki granični prelaz, veći i od Horgoša –  rekao je Vesić.

Izvođač  je već počeo sa raščišćavanjem terena kako bi započeo sa radovima na izgradnji brze saobraćajnice, u skladu sa dozvolom. Vesić je naveo i da je ova saobraćajnica deo vizije predsednika Srbije Aleksandra Vučića o infrastrukturnom i saobraćajnom povezivanju svih delova Srbije.

dr Milos Bajic

Prolećno vreme na početku decembra, naglo otopljenje a zatim zahlađenje za samo tri dana, nije prijalo nikome, ali je, očekivano, posebno loš uticaj imala na hronične bolesnike.

– Promenu su naročito osetili hronični plućni i bolesnici sa povišenim krvnim pritiskom, tako da smo imali više javljanja u ambulanti i poseta na terenu – rekao je za Kikindski portal doktor Miloš Bajić, specijalista urgentne medicine, načelnik Službe hitne medicinske pomoći. – U proseku imamo dvadesetak pregleda u toku 24 sata, a za dane vikenda zabeležili smo porast od 30 odsto.

Doktor Bajić ističe da je period nagle promene vremenskih prilika kratko trajao, pa se i broj pregleda već vraća na uobičajen nivo. On dodaje da lekari u Hitnoj pomoći i dalje beleže povećan broj pacijenata sa povišenom temperaturom.

– Primetili smo porast broja febrilnih stanja kod pacijenata koji su imali i respiratorne i digestivne tegobe. Preporuka je da se, u takvim slučajevima, spušta temperatura, rashlađuje, pije dovoljno tečnosti i da se ne uzimaju antibiotici na svoju ruku. Ukoliko temperatura potraje duže od tri dana, treba otići u ambulantu za febrilna stanja ili kod izabranog lekara i dalje postupati po uputstvima – kaže dr Bajić.

Iz Hitne pomoći podsećaju hronične bolesnike da redovno uzimaju svoju terapiju, piju dovoljno tečnosti i prilagode oblačenje vremenskim prilikama. Takođe, ukoliko osete tegobe, da nikako sami ne koriguju terapiju, nego da se jave na konsultacije izabranom lekaru ili doktoru koji im je prepisao lekove, kako bi se terapija, eventualno, korigovala.

403611494_1347976472745696_848771569141876454_n

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembar u Kikindi je obeležen sportskim igrama. Na inicijativu udruženja Multipla skleroza, a pozivu da se u SC „Jezero“ druže, na kvalitetan način provedu vreme, bolje upoznaju i razmene iskustva, odazvalo se 10 invalidnih udruženja.

-Ideju da organizujemo sportski dan, pored organizacija,  podržala je i lokalna samouprava. Osnovni cilj je da se upoznamo i bolje sarađujemo. Sportske igre su pikado, šah, bacanje pločica i domine. I ovo je jedan od načina da ukažemo na naše potrebe i činjenicu da smo ravnopravni članovi društva. Koliko nas građani ne razumeju, toliko ima nerazumevanja između nas i na nama je da to promenimo – istakla je Brankica Miškov.

I organizacija invalida rada Kikinde prihvatilo je ovu inicijativu, saznajemo od predsednice Dušanke Stanišić.

-Potrebe penzionera invalida rada su višestruke i uglavnom su osobe sa invaliditetom na margini društva. Svakodnevno imamo problem pristupa pojedinim objektima, sa parkiranjem, zapošljavanjem. Imamo više od hiljadu članova, ali mnogi su neaktivni i mi želimo to da promenimo. Organizujemo umetničke i kreativne radionice, predavanja, edukativne sastanke kako bi sve one koji su kod kuća podstakli da se aktivno uključe u društvene tokove. U tome nam pomaže Grad Kikinda, ali i nadležno Ministarstvo – kazala je Dušanka Stanišić.

Korisnici Centra za pružanje socijalne zaštite rado su se odazvali sportskim aktivnostima, a Nikoleta Pavlov, v.d. direktorka napominje da je ova ustanova tu da zagovara prava osoba sa invaliditetom.

-Tu smo da se izborima za njihova prava, ali i da pokažemo šta sve naši korisnici mogu. Ponosni smo što smo deo ove manifestacije i nadam se da će ovakav skup postati tradicija. Na ovaj način pokazujemo da smo ravnopravni članovi društva i da invalidnost nije nešto što sprečava i ometa. U okviru usluge Dnevni boravak imamo 26 korisnika, a osim toga pružamo i uslugu lični pratilac gde imamo 41 dete, dok ih je osam uključeno u Rehabilitacioni centar – napomenula je Nikoleta Pavlov.

Sportske igre otvorio je predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan koji je ovom prilikom napomenuo da lokalna samouprava podržava i pomaže sva udruženja osoba sa invaliditetom.

-Na nama je da im pomognemo da imaju sve što im je potrebno. Želimo da im omogućimo što kvalitetniji život, tako da im na sve moguće načine izlazimo u susret. Osobe sa invaliditetom susreću se svakodnevno sa problemima i njihove potrebu su drugačije. Svakodnevno nam se obraćaju, a nekada im je samo važno da ih saslušamo. Na nama je da se potrudimo da omogućimo da udruženja koja ih okupljaju funkcionišu i da imaju što bolji život. Kikinda je prepoznata kao grad koja pomaže osobe sa invaliditetom i potrudićemo da u narednim godinama budemo još bolji partneri – rekao je Bogdan.

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obeležava se od 1992. godine kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju čiji je cilj da se osobama sa invaliditetom omogući jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravno učestvovanje u društvenom životu.

kele nagrada

Na 13. Festivalu mladih vina „Sveti Martin“  održanom u Mužlji podrum „Miladinski“ osvojio je zlatnu medalju za crveno vino „Granit“. Kako ističe Nenad Miladinski prema predanju na dan Svetog Martina probala su prva mlada vina, a takmičenje je organizovano u kategorijama crveno, belo i roze.

-Mlada vina imaju vremena da odleže i postanu još bolja i ovo je ocena da smo na dobrom putu i da ćemo imati konkurentna vina na takmičenjima u januaru i februaru na kojima se ocenjuje kvalitet vina – rekao je Miladinski.

 

Grožđe od kog je vino napravljeno uzgaja  se u porodičnom vinogradu. Naš sagovornik napominje da ima pet sorti grožđa i da je od svih izrađeno grožđe.

-Reč je o kupaži pet sorti odnosno kuve. Moj vinograd je prilično mali. Prostire se na pet ari i ima 500 čokota grožđa. Ove godine raskrčio sam deo parcele tako da će od naredne godine grožđe biti zasnovano na većoj površini. Uzgajam kaberne sovinjon, kaberne fran, merlo, frankovku  i širaz. Ono što radim je kupaža u vinogradu koja podrazumeva da se sve sorte oberu i od njih se pravi vino – pojašnjava Nenad Miladinski.

Grožđe je brano 30. septembra i naš sagovornik napominje da je za njega godina bila ekstremno teška. Na početku je bilo puno padavina, a tokom leta vreme je bilo sušno.

-Imao sam i grad u vinogradu , ali sam i pored toga uspeo da oberem 600 kilograma grožđa, što je više u odnosu na ranije godine kada je prosek bio 400 kilograma. I pored svih nedaća imao sam rekordan prinos  – saznajemo od Miladinskog.

Novina koju je uveo u proizvodnju ovaj vinar hobista je ta što je  ove godine  kupio hrastovo paljeno bure.

-Sledeće godine u ovo vreme imaću vino iz hrastovog paljenog drveta. To su vrhunska vina i kvalitet proizvodnje podižem za još jednu lestvicu  – pohvalio se Nenad Miladinski.

Na istom festivalu nagrarađeno je i maldo vino burgundac vinarije „Kepul“ iz Iđoša.

MCPA-Amine-600-Herbicide-Agriculture-Crop-Protection

Pšenica u kikindskom ataru je nikla i u dobroj je kondiciji. Kasna setva, ali i solidne količine padavina doprinele su da „hlebno zrno“ uđe u fazu tri lista.

-Problem predstavljaju glodari kojih ima jako puno i koji uništavaju usev. Dok je moglo da se uđe u njive poljoprivrednici su postavljala mamke da ih suzbiju. Sada ne može da se uđe u atar zbog blata i glodare ne možemo ni da pratimo – istakao je Aleksandar Pap, savetodavac PSS.

Tractor agricultural machine cultivating field.

Setva je počela u optimalnom roku, ali se završila kasnije u odnosu na ranije godine.

-Na početku radova imali smo topolo vreme i savetovali smo poljoprivrednike da ne žure sa ovim poslom. Pored toplog vremena suša je doprinela da zemljište bude izuzetno suvo. Poslušali su nas tako da je većina setvenih radova obavljena u kasnim rokovima – napomenuo je Pap.

Pod pšenicom, kao najdominantnijom ozimom kulturom, zasnovano je oko 18.000 hektara.

-Značajno je istaći da je setva na najvećem delu parcela završena uglavnom bez upotrebe mineralnih đubriva. Niske otkupne cene poljoprivrednih proizvoda, nepovoljni pariteti, ali i visoka cena mineralnih đubriva opredelili su proizvođače na ovaj potez. Isto tako seme koje je zasnovano je uglavnom nedeklarisano odnosno „seme sa tavana“.  Zbog toga će prinosi biti smanjeni, a koliko, zavisiće od godine koja je pred nama  – dodao je naš sagovornik.

U punom jeku je i jesenje oranje i ono se polako privodi kraju.

kovid pregled

U ambulanti za febrilna stanja Doma zdravlja dnevno se otkrije, u proseku, desetak kovid pozitivnih pacijenata. Klinička slika je blaga i nije uvek praćena povišenom telesnom temperaturom, saznajemo od dr Ivice Stamenkovića.

-Klinička slika obolelih od korona virusa je poput prehlade. Praćena je bolom u mišićima i zglobovima. Deo pacijenata dolazi nam sa povišenom temperaturom i sa stomačnim tegobama, međutim oni su negativni na testu, tako da smo sigurni da  vlada i stomačni virus. Najviše je pacijenata koji nam se obraćaju zbog respiratornih infekcija gornjih i donjih disajnih puteva – ističe dr Stamenković.

I dalje je na snazi pravilo da svi koji imaju bilo kakav oblik respiratorne infekcije idu u kovid ambulantu u Mikronaselju.

-Ambulanta radi od 8 do 16 časova. Nakon tog vremena svi koji imaju tegobe koje podsećaju na kovid mogu da se jave kod svojih izabranih lekara. Oni će ih pregledati i odrediti da li je potrebno testiranje ili ne, nakon čega će narednog dana doći u kovid ambulantu. Izabrani lekar prepisaće im i terapiju – pojašnjava naš sagovornik.

U Opštoj bolnici na Infektivnom odeljenju na lečenju su bila četiri pacijenta obolela od korona virusa. Reč je o starijim osobama sa pridruženim bolestima i sa blagom kliničkom slikom.

 

403620002_190992397414950_8529684357739580985_n

Na inicijativu Pododbora za sport Narodne skupštine Republike Srbije ministarstva prosvete, zdravlja i sporta potpisala su Memorandum o saradnji u cilju realizacije pilot projekta ,,Svako dete ima pravo da odrasta zdravo!”, počev od školske 2023/2024. godine. Ovim povodom u Svečanoj sali gradske Skupštine održan je Javni roditeljski sastanak kojem su prisustvovali roditelji iz osnovnih i srednjih škola, direktori, učitelji, ali i nastavnici i profesori fizičkog vaspitanja. Javnom roditeljskom sastanku odazvala su se 142 roditelja što pokazuje koliko je projekat značajan, istakao je  državni sekretar u Ministarstvu prosvete Zoran Kasalović.

-Strategijom razvoja obrazovanja i vaspitanja do 2030. i Akcionim planom od 2023. do 2026. godine prepoznat značaj fizičkog vaspitanja i obrazovanja naše dece u okviru redovne nastave i vannastavnih aktivnosti. Pilot projekat realizuje se u 95 škola koje nastavu realizuju u jednoj smeni od čega su 73 osnovne i 22 srednje škole. Dodatni časovi fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, za oko 3.500 učenika za koje su roditelji ili drugi zakonski zastupnici dali saglasnost, odvijaju se u 172 odeljenja osnovnih škola i 22 odeljenja srednjih škola. Memorandum koji su potpisala tri ministarstva dao su nam mogućnost da zajedno, sa istim zadatkom radimo na pilot projektu čiji je cilj da naša deca odrastaju zdravo, da steknu sportski i takmičarski duh i da kroz sportske aktivnosti odrastaju i psihički  i u fizički zdravi. Projekat se sprovodi na časovima fizičkog vaspitanja, a važno je prepoznati specifična interesovanje dece i posebni zahtevi. Ključ uspeha biće na relaciji nastavnika, roditelja i dece što je odličan pristup i u narednom periodu očekujemo velike rezultate – obrazložio je Zoran Kasalović.

Okupljene je pozdravio gradonačelnik Nikola Lukač koji je istakao da je Grad počastvovan što je domaćin ovakvog skupa.

-Značaj časova fizičkog obrazovanja važan je za razvoj dece počev od one u vrtićima do one u osnovnim i srednjim školama. Uska saradnja tri ministarstva prosvete doneće prave rezultate. Cilj nam je da se svako dete bavi sportom, da dopremo do roditelja da shvate da se u okviru bavljenja sportom deca vaspitaju, uče obavezama i fer pleju, ali da vode zdrav način života. Na nama je da omogućimo deci da se igraju sporta, da im sport bude dostupan i  po mogućstvu da bude besplatan. Grad, uz podršku roditelja, relevantnih institucija i škola, može da utiče na mališane da se bave sportom i neguju zdrave stilove živote i da im bude svima dostupan – precizirao je Lukač.

Razgovarano je  i o značaju sportskih lekarskih pregleda, bavljenju sportom i unapređivanju časova fizičkog i zdravstvenog vaspitanja. Dr Jelena Janković, pomoćnica ministra zdravlja napomenula je da najvažnije da se roditeljima objasni šta je dobrobit dece u ovom projektu.

-Naš zdravstveni  sistem spreman je da odgovori na sve zahteve iz projekte pred kojim će se naći. Svi lekari prepoznali su značaj pregleda dece koji će biti uvedeni kao obavezni. Reč je o sistematskim pregledima dece koja se bave sportom koji su propisani i potrebni. Lekarski pregled podrazumeva merenje visine i težine, opšteg stanja deteta, motorike, krvne slike, EKG-a i faktora gojaznosti koji predstavlja veliki rizik. Kako je gojaznost sve izraženija radićemo na njenoj prevenciji – napomenula je dr Janković.

Opšti cilj projekta je da doprinese stvaranju jačeg razvojnog sistema fizičkog i zdravstvenog vaspitanja i sporta u Republici Srbiji, da obezbedi razvijanje i negovanje navika koje doprinose kvalitetnom odrastanju, kao i razvijanje psihofizičkih sposobnosti i negovanje zdravih stilova života, prvenstveno kod učenika osnovnih i srednjih škola, kao i razvijanje i praktikovanje zdravih životnih stilova, svesti o važnosti sopstvenog zdravlja potrebe negovanja i razvoja fizičkih sposobnosti.

Javnom roditeljskom sastanku prisustvovali su članovi Gradskog veća Dragan Pecarski i Valentina Mickovski, predsednica Sportskog saveza Grada Jelena Čudanov, a prisutnima se pored gostiju, obratio i proslavljeni strelac Duško Petrov.

Javni roditeljski sastanci, na kojima se roditelji i zaposleni u obrazovanju, kroz izlaganja stručnjaka na raznovrsne teme: o organizaciji fizičkog vaspitanja i školskog sporta, o sportskim lekarskim pregledima, zdravstvenim aspektima i mogućnostima bavljenja sportom, kao i o narednim aktivnostima koji su predviđeni strateškim dokumentima održani su do sada u Novom Sadu,  u Ubu i Nišu.

 

 

 

bolnica ns2

Opšta bolnica u Kikindi dobiće u ponedeljak dva inkubatora – stacionarni i pokretni, i dva pacijent-monitora za praćenje pacijenata. Poklon vredan 3,8 miliona dinara deo je donacije Vlade Republike Koreje ukupne vrednosti 160 hiljada dolara koja se, osim našoj bolnici, dodeljuje i bolnicama u Paraćinu i Gornjem Milanovcu, Domu zdravlja u Topoli i Fondaciji princeze Katarine.

Poklone će predstavnicima ustanova u ponedeljak dodeliti ambasador Republike Koreje u Srbiji Li Đeung na svečanosti u Belom dvoru, kojoj će prisustvovati i prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević i njegova supruga Katarina. Donaciju kikindskoj bolnici primiće direktorica, dr Vesna Tomin.

HIV (5)

O HIV-u i AIDS-u, merama prevencije i zaštite, na Međunarodni dan borbe protiv ove bolesti, danas su slušali osnovci u Školi u Bašaidu i učenici Tehničke škole. Pored tribina, kikindski Crveni krst organizovao je i kviz znanja i himanitarnu žurku.

– Ideja je potekla od našeg učeničkog parlamenta. Hteli smo da obeležimo ovaj dan na nivou cele škole i svi učenici su, na neki način, uključeni. Smatramo da je važno da, u saradnji zdravstvenih i obrazovnih ustanova i medija, značajne informacije dođu do mladih koje su nam ciljna i najosetljivija grupa kada je ova tema u pitanju. Učenici su veoma zainteresovani za ovakav vid edukacije i to je dobro jer kada informacije dobijaju od vršnjaka, lakše ih primaju i usvajaju – kaže psiholog Tehničke škole, Radojka Francuski.

Učenike je, sa prevencijom HIV infekcije, upoznala doktorka Dragana Grujić, dok je dr Goran Abraham đacima govorio o štetnim navikama modernog doba, kao uzročnicima simptoma i nastanka bolesti, i o polno prenosivim bolestima.

– Srednjoškolci su najrizičnija grupa, mada se, nažalost, starosna granica pomera na niže – ističe dr Abraham. – Nemaju dovoljno znanja o polno prenosivim bolestima, nisu ni dovoljno ni pravilno obavešteni. Danas svako može da daje informacije i izjave koje su javne i nisu proverene i većina ih prihvata ne proveravajući ko priča, što je važnije od toga šta se priča.

Posle predavanja je održan kviz znanja u kojem su učestvovali volonteri Crvenog krsta i učenici Tehničke škole.

– Kviz je o svemu što bi mladi trebalo da znaju o virusu i bolesti. Dostavili smo i promo-materijal sa informacijama o merama prevencije, prvim simptomima i kome da se obrate ukoliko su imali nezaštićen polni odnos – kaže stručni saradnik Crvenog krsta, Bela Šamu.

Podršku akciji dali su picerija „Libero“ i restorani „Ujnina kujna“, „Banat bar“ i „Frida“, koji će nagraditi sve učesnike kviza. U akciju se, i ove godine, uključio Klub „Pazzia“, gde će večeras biti održana humanitarna žurka. Ulaznica će biti slatkiš za decu-korisnike Narodne kuhinje.

Svetski dan borbe protiv AIDS-a, 1. decembar, ove godine UNAIDS (Zajednički program Ujedinjenih nacija za HIV i AIDS) obeležava pod sloganom „Neka vode zajednice“, čime se poziva na akciju da se podrže zajednice osoba koje žive sa HIV-om i zajednice osoba u povećanom riziku od HIV-a.