Град

Nenaslovljeni dizajn (21)

Korisnici daljinskog grejanja u centru grada dobili su letke koje potpisuje Opozicija Kikinde, i u kojima optužuje JP Toplana za, navodno, najskuplje grejanje u Vojvodini.

Kikindskoj Toplani spočitavaju „loše rukovođenje i nestručan kadar”. te da je „u oktobru grejanje radilo tri dana, a naplaćena je puna cena”. Letkom se građani pozivaju da 17. decembra „kazne naprednjake” na izborima.

Međutim, sugrađani koji su pročitali letak, teško mogu da se ne sete kako je to današnja opozicija, a nekadašnja vlast vodila ovo gradsko javno preduzeće. Pravo i direktno u poslovni sunovrat.

Na to podseća i direktor Toplane Dušan Marjanović.

– Tadašnja vlast, sada opozicija, tu „Toplanu“ je do 2012. godine dovela na korak do propasti, napravivši dug u iznosu od preko 300.000.000,00 dinara kada je bila i blokirana (od strane JP “SRBIJAGAS“), dok je u toku gotovo svake grejne sezone, za vreme rukovođenja od strane „stručnih ljudi”, broj havarija bio preko 40.

Prošle godine, u toku cele grejne sezone, bilo je svega 4 havarije, dok od početka ove grejne sezone, nije bila NIJEDNA. Za istih tih jedanaest godina, od kada je vodi naprednjačko rukovodstvo, JP „TOPLANA“ Kikinda je izmirila milionske dugove, nasleđene od rukovodstva iz redova prethodne vlasti. Pored toga, samo u poslednjih šest godina investirano je iz sopstvenih sredstava i uz podršku grada Kikinde 150.000.000,00 dinara što je skoro 50 % vrelovodne mreže, stare preko 40 godina, koja je bila gotovo neupotrebljiva- podseća Marjanović i dodaje:

– Rukovodstvo sada, uspeva redovno da plaća svoje obaveze prema JP“SRBIJAGAS“ i EPS AD od kojih nabavlja energente.

Zaboravljena je činjenica da je kikindska Toplana jedina pre dve godine smanjila cenu grejanja za u proseku 10 % , usklađivanje cena vrši se po metodologiji koju je propisalo ministarstvo, a usklađuje se sa tržišnom cenom gasa i struje koje su znatno niže od cena na svetskoj berzi, zbog subvencionisanja cene od strane DRŽAVE REPUBLIKE SRBIJE! Oktobra meseca bilo je 17 grejnih dana, shodno usklađivanju sa spoljašnjim temperaturama, kako je propisano gradskom Odlukom, a što je kroz analitiku lako proverljivo i dokazivo, te je i samo fakturisanje bilo u skladu sa istim.

Došli smo u situaciju da nam pridike drže „ONI“ koji su bili „EKSPERTI“ za blokirane račune i više milionske dugove, oni koji su sebi spomenik „USPEŠNOG“ rukovođenja podigli u samom centru Kikinde-Hotel „NARVIK“ SVI VIDE!- zaključio je direktor „Toplane”. 

 

405963181_363598302829033_3093757177110573266_n

Pobednici kviza „Moja Kikinda, otkrijmo gde živimo“ su učenici Ekonomsko trgovinske škole. Ekipu u sastavu Anđela Škorić, kapiten, Sreten Rakin, Nemanja Jezdimirović i Sanja Mileusnić za takmičenje je pripremala profesorica geografije Marija Mišković.

-Srećni smo što smo pobedili, ponosni smo što predstavljamo školu i sigurna sam da ćemo i narednih godina biti učesnici. Za kviz smo se pripremali dva meseca i svi smo se, pre svega, dobro zabavili, a potom i naučili puno toga o našem gradu – rekla je Anđela Škorić.

Drugo mesto zauzeli su osnovci škole „Sveti Sava“, treći su bili đaci iz „Žarka Zrenjanina“, a četvrti učenici OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

Ekipe, ali i sam kviz, podržao je gradonačelnik Nikola Lukač koji im je čestitao na osvojenom plasmanu i uručio vredne nagrade.

 

-Najviše treba da volite svoj grad i svoju državu, kao i da poštujete  i volite svoju porodicu, učitelje, nastavnike i profesore koji vam pomažu da stičete nova znanja sa kojim ćete jednog dana zameniti nas u odlučivanju i rukovođenju. Važno je upoznati se sa sredinom u kojoj živimo jer ćemo je više voleti i ceniti. Kikinda je grad dobrih ljudi, multinacionalna i multikulturalna sredina u kom svi živimo u miru i za mene je najlepši grad na svetu – istakao je gradonačelnik Lukač.

Kviz i knjigu osmislio je profesor geografije Miroslav Grujić.

-Pohvalio bih sve ekipe koje su učestvovale u ovogodišnjem serijalu jer su pokazali izuzetno znanje. Ovo je drugi put da je ekipa iz srednje škole pobednik što pokazuje i da su osnovci pokazali da poznaju svoj grad. Pobednici iz Ekonomsko-trgovinske škole zasluženo su osvojili prvo mesto – rekao je Grujić.

Organizator devetog ciklusa kviza je Kancelarije za mlade, a ove godine učestvovali su učenici 15 osnovnih i srednjih škola, napomenula je Dunja Češić, koordinatorka Kancelarije za mlade.

– Kviz je zabavni način da deca i mladi steknu znanja o svom gradu, o istoriji, znamenitostima, kulturi, tradiciji, manifestacijama i svemu što Kikindu čini posebnom – dodala je Dunja Ćešić.

Svaka škola koja je učestvovala osvojila je klimu. Svi učesnici finala dobili su vaučere u iznosu od 10.000, 5.000 i 2.000 dinara.

Postoji mnogo priča, mitova i legendi o tome zašto su Banaćane Lale? U kakvoj su vezi cvet lala i stanovnici Banata?

Ili je, ipak, u pitanju nešto drugo pošto je lala i reč turskog porekla i znači domaćin, gazda?

Zanimljivu priču otkriva nam Slavica Gajić, kustos- etnolog Narodnog muzeja Kikinda. 

Pogledajte.

Ovaj projekat je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

406240083_1362234734393702_3190876075747967575_n

Članovi udruženja vinara i vinogradara „Šasla“ iz Iđoša učestvovali su na takmičenju mladih vina  „Čuruška noć mladog vina“. Ukupno 45 vinara prijavilo je 77 uzoraka u kategorijama crvenih, belih i roze vina. Od osam uzoraka koje su dostavili Iđošani dobili su isto toliko medalja.

-Osim medalja pripao nam je i pehar za crveno vino našeg člana Đure Martinova koji je osvojio i zlatnu medalju, a drugo zlato pripalo je Ivanu Đorđevu. Dva srebra dodeljena su vinu udruženja, a jedno Robertu Bodo čije vino je dobilo i bronzanu medalju. Sa preostale dve bronze nagrađeni su vinarija „Radivojac“ i Milosav Nikolin – saznajemo od Branislava Brojčina iz „Šasle“.

Nedavno je u udruženju organizovana degustacija mladih vina kojoj je prisustvovao enolog Goran Adžić. Ovo je bila prilika da se mlada vina probaju i da se od stručnjaka dobiju saveti za dalju proizvodnju.

-Opšti utisak je da su vina ovogodišnjeg roda izuzetnog kvaliteta. Nijedno vino nije imalo izražene mane, a vinari su dobili smernice šta treba da urade u narednom periodu kako bi kvalitet bio još bolji – saznajemo od našeg sagovornika.

Vinari su završili pretakanje vina. Do završetka takmičenja u februaru, koje se tradicionalno organizuje u Iđošu, vina se neće dirati. Po završetku takmičenja, koje će se  organizovati 24 put na dan Svetog Trifuna, pretoče se još jednom i tako ostaju do leta.

 

 

403632063_882469366515782_357221877936448078_n

Učenici Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“, zajedno sa svojim mlađim drugarima iz vrtića „Miki“ i „Mendo“, folklornom školicom ADZNM „Gusle“, ritmičkim tačkama i nastupima glumačke i sekcije ritmičke gimnastike, bogatim programom proslavili su 68. rođendan. Na bini Narodnog pozorišta smenjivale su se pažljivo uvežbane tačke, a đake su podržali roditelji, bake, deke, zaposleni u školi, ali i predstavnici Grada Nikola Lukač, gradonačelnik i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Proslava u Narodnom pozorištu je naša tradicija i drago mi je što se posle 2019. godine ponovo vraćamo ovakvom načinu obeležavanja Dana škole. Uz veliku podršku lokalne samouprave škola svake godine dobija sve bolje uslove za rad. Ove godine 6,5 miliona Pokrajinski sekretarijat za sport uložio je u rekonstrukciju sportskog terena pored škole koji je sada jedan od najmodernijih u našoj okolini, zamenjen je deo stolarije i ovaj posao se nastavlja, a učinioce su opremljene video bimovima, lap topovima, internetom, a zamenjeno je i kompletno osvetljenje u objektu – napomenuo je direktor OŠ „Žarko Zrenjanin“ Tihomir Farkaš.

Obraćajući se okupljenima  gradonačelnik Lukač istakao je:

-„Žarko Zrenjanin“ jedna je od najboljih škola zahvaljujući sadašnjim zaposlenima, ali i penzionerima koji su u ranijem periodu činili da ova obrazovna ustanova bude na ponos generacijama đaka koji su je pohađali. Ovo je najveća škola na teritoriji Grada, a sve učenike nastavnici i učitelji uče da budu dobri ljudi i podstiču da budu kreativni. Lokalna samouprava je tu da podrži svu decu i škole i da zajednički učinimo da grad i naša Srbija budu još bolje mesto za život – kazao je Nikola Lukač.

Dan škole čestitala je i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Rođendan je obeležen na dostojanstven način. Svakoj školi značajna je podrška roditelja, nastavnika i čitave zajednice, a ova škola može da se ponosi što je to postigla – dodala je Valentina Mickovski.

Ovu školu pohađa 530 učenika.

bolnica ulaz

Četvoročlana porodica iz Kikinde smeštena je u Opštu bolnicu usled trovanja gasom. Kako saznajemo otac B. K. (44), majka A. K. (35) i dvoje dece od 15 i tri godine, oko 10 sati i 30 minuta stigli su na Prijemno odeljenje Bolnice. Nakon pregleda koji je obavio dežurni anesteziolog otac je, u svesnom stanju, smešten na Intenzivnu negu radi daljeg lečenja i zbrinjavanja. Majka i deca, sa lakšim simptomima, zadržani su na Dečijem odeljenju radi daljeg praćenja i lečenja.

Prema izjavi majke do trovanja gasom došlo je usled kvara na kućnoj instalaciji.

U Policijskoj upravi potvrđeno nam je da je u toku uviđaj u kući porodice u ulici Laze Kostića i da će istraga pokazati šta je uzrok trovanja. O događaju je obavešteno i Osnovno javno tužilaštvo.

Kuce u selima (3)

Da se u selu lepše odrasta i mirnije živi, Milan Vranješ je oduvek znao. Ipak, u jednom periodu života, kada je u Kikindi, kao svršeni trgovac, dobio posao u struci, preselio se iz rodnog Banatskog Velikog Sela u grad. Posle nekoliko  godina, rešio je da se vrati u roditeljsku kuću u selu – svojim najbližima, drugovima i kolegama sa folklora kojim se bavi 18 godina u KUD „Marija Bursać“ u kojem je, od pre nekoliko godina i koreograf.

Upravo u to vreme ovaj tridesetčetvorogodišnjak saznao je za konkurs Ministarstva za brigu o selu za dodelu novca za kupovinu seoske kuće sa okućnicom. Najnoviji konkurs je, osim mladih bračnih parova, samohranih roditelja i mladih poljoprivrednika, prvi put bio dostupan i samcima, što je Milan tada i bio. Ali, ne zadugo. U vreme kada je počeo da priprema konkursnu dokumentaciju, preko folklora je u Sanadu upoznao Dušanku i formirali su porodicu. Narednog meseca oni će se useliti u svoj novi dom.

– Više volim selo, zdravija je sredina i za decu i za odrasle. Veći deo života proveo sam ovde, a udaljeni smo samo 6-7 km do grada. U međuvremenu sam upoznao svoju ženu i našli smo kuću koja nam odgovara. Dva meseca smo čekali poziv iz Ministarstva i pre tri nedelje smo u Beogradu potpisali ugovor. Odmah zatim kuća je i prepisana, promenili smo adresu i uskoro se useljavamo – priča Milan.

Kuća koju su Dušanka i Milan odabrali ima dva objekta na pet ari placa. Milan kaže da je noviji deo od 104 kvadrata izgrađen šezdesetih godina i da je bio odmah useljiv.

– Bilo je više zainteresovanih, ali mene vlasnici znaju od rođenja i odlučili su da ja imam prioritet – kaže Milan. – Kuća je, takođe, u delu sela koje se zove Hubert, tu su mi i roditelji, na dva minuta. Prezadovoljan sam i bio sam siguran da ću uspeti da dobijem novac od Ministarstva, mada su mi govorili suprotno i da mi treba veza. Ja nikoga nisam pozvao, nikakvu vezu nisam tražio, samo sam sve uradio po propisima i dobio sam kuću. Prezadovoljan sam.

Ovo nisu jedine lepe vesti. Najlepše je Milan dobio nekoliko meseci ranije, kada je saznao da će postati otac. Devojčicu, koja će se, mama je tako odlučila, zvati Lana, očekuju početkom januara. Do tada, Milan je rešio da još malo uredi njihov novi dom.

– U toku su manji radovi, postavio sam izolaciju i uređujem kuću. Očekujem da ćemo se useliti u decembru, može Lana i da porani – zaključuje Milan i dodaje da je supruga zaposlena u Javnom komunalnom preduzeću u Čoki, ali da ni to neće biti problem jer su veliki posao već uradili – biće svoji na svome.

Program dodele bespovratnih sredstava odobrila je Vlada radi motivisanja stanovništva da ostane na selu i podsticanja mladih da se vrate na selo putem rešavanja njihovog stambenog pitanja. Ovim se postiže povećanje broja seoskog stanovništva, smanjenje prosečne starosti stanovnika i poboljšanje opšte demografske strukture u selima što dovodi do pokretanja i rasta privrednih aktivnosti na selu, navodi predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Ove godine je interesovanje za konkurs, na teritoriji Grada, izrazilo blizu sto podnosilaca zahteva. Lokalna samouprava je, na osnovu rada Komisije za utvrđivanje ispunjenosti uslova za učešće na javnom konkursu, sačinila blizu 60 prijava i isto toliko zapisnika i procena koje su podnosioci predali na konkurs, zajedno sa izjavama vlasnika kuća koji su kod Javnog beležnika prihvatili učešće na ovom konkursu – objašnjava Bogdan. – Cilj lokalne samouprave je da, zajedno sa Vladom Republike Srbije, radi na tome da se ožive sela, da se mladi podstaknu da ostanu u mestima u kojima stanuju, kao i da iz grada dođu na selo da žive. Ulaganja u mesne zajednice na selima su veća nego ikada i uslovi života na selu mnogo su bolji nego u prethodnom periodu.

Osnovni uslovi koji su važili i u prethodnim godinama su da podnosioci nemaju navršenih 45 godina života i da nemaju na svom imenu upisanu nepokretnost u poslednjih pet godina, što se ne odnosi na posedovanje poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi van građevinskog rejona. Kuće koja su predmet prometovanja putem konkursa moraju da ispunjavaju osnovne uslove za život i ne mogu prelaziti procenjenu vrednost veću od 1,2 miliona dinara, a nakon kupoprodaje je zabranjeno njeno otuđenje u narednih deset godina.

Prijavljivanje na konkurs trajalo je od marta do 1. novembra. Po najnovijem konkursu do sada je, na teritoriji grada Kikinde, odobreno i realizovano 19 ugovora za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom. Podnosioci su dobili sredstva za kuće ujednačeno po svim kikindskim selima. Kuće su dobili: osam mladih bračnih parova i nevenčanih partnera, četiri pojedinca i sedmoro samohranih roditelja.

Iako je konkurs zatvoren 1. novembra, ovo nije i kraj za one koji su konkurisali jer se očekuje da će, sa resornim ministarstvom, do kraja budžetske godine biti potpisano još ugovora.

Što se Vranješa tiče, oni se već raduju useljenju i ponosni su što su, još pre njenog rođenja, maloj Lani omogućili da raste na mirnom i bezbednom mestu.

400627312_3709076699374824_7056514567321996762_n

Sveti Mikloš kog vernici Rimokatoličke veroispovesti proslavljaju 6. decembra praznik je kom se deca najviše obraduju. Mikulaš, kako ga u narodu zovu i ove godine neumorno je delio paketiće dobroj, ali i nevaljaloj deci. Tako je bilo i u KUD-u „Eđšegu“ gde je 150 dece od  godinu dana do osmaka iz Kikinde i Mokrina dobilo zaluženi paketić.

-Već po tradiciji za decu je upriličena priredba o ovom svecu koju su pripremili njihovi drugari iz OŠ „Feješ Klara“. Predstavu je osmislila nastavnica Violeta Momić, a pomoć je pružio i režiser Šandor Kiralj. Očuvanje darivanja dece za Mikulaš je važno jer nam pomaže da čuvamo tradiciju i kulturu mađarskog naroda – istakla je Petra Kiralj, predsednica kikindskog Omladinskog foruma SVM-a.

Pored obaveznih slatkiša, sva dobra deca dobila su orahe i voće, a za mališane koji nisu bili poslušni Mikulaš pripremi drvo, ugalj, šargarepu i krompir. Veliku pomoć u pripremi paketića pružila su udruženja žena, članovi KUD-a „Eđšeg“, udruženje prosvetnih radnika „Vera Pastor“ Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine omladinski i ženski forum SVM.

I sve mališane u Sajanu na sam 6. decembar Mikulaš nagrađuje. Običaj ustanovljen u ovom selu je da Mikulaš ide od kuće do kuće, razgovara sa decom i deli im paketiće. Njega u ovom pohodu prati Krampus, zadužen za neposlušnu decu koji na sreću nikada nema puno posla.

Prema narodnom običaju, na dan Svetog Mikloša deca treba da očiste cipele i čizme jer, ako se Mikulaš ne pojavi lično, u tajnosti ostavlja poklone u cipele.

400538357_1525678941585296_7893479247924519659_n

Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava za nabavku bicikala kao ekološki prihvatljivog načina prevoza koji je drugi put raspisala lokalna samouprava izazvao je veliko interesovanje građana tako da je sa 239 njih potpisan ugovor o subvenciji u iznosu od 10.000 dinara. Prvobitno je bilo planirano da se pomogne kupovina 100 bicikala, ali je Grad izašao u susret svima koji su imali validnu dokumentaciju.

-Kupiću tricikl sinu. Iako je još mali i moći će da ga vozi za dve godine, želela sam da iskoristim priliku i konkurišem za sredstva. Drago mi je što nam je Grad omogućio da putem subvencije možemo da kupimo nove bicikle – rekla nam je Anita Bucalo.

I Blagoja Lagundžin pohvalio je gest lokalne samouprave

-Radim u „Tozi Marković“, a stanujem kod „PIK-a“. Bicikl mi je osnovno prevozno sredstvo i lakše ću svakodnevno prelaziti deonicu od šest kilometara – saznajemo od Lagundžina.

Ugovore sa sugrađanima potpisao je gradonačelnik Nikola Lukač, a ovom događaju prisustvovala su i Stevan Iličić, član Gradskog veća i Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Za Kikinđane je bicikl tradicionalno prevozno sredstvo, svi ih rado voze i ovo je način da pomognemo da dođete do novih dvotočkaša. Živimo u ravnici i to nam je prednost, a ujedno čuvamo životnu okolinu i propagiramo zdrav način života. Siguran sam da ćete ih koristiti i da će vam biti od velike koristi u svakodnevnom životu – naveo je gradonačelnik Lukač obraćajući se okupljenima.

Stevan Iličićpojasnio je da su konkursnu dokumentaciju predala 244 građana.

-Konkurs je u istom danu i otvoren i zatvoren i to je dokaz da je ova mera vrlo popularna kod sugrađana. Cilj je da se smanji emisija štetnih gasova, ali i podsticanje zdravih životnih navika kod sugrađana, kao i da se bave fizičkom aktivnošću – rekao je Iličić.

Najavljeno je da će novi konkurs biti raspisan već krajem februara i da će u budžetu za ovu namenu biti izdvojeno 2,5 miliona dinara za 250 bicikala.

rbt

U prisustvu Njihovih Kraljevskih Visočanstava prestolonaslednika Aleksandra i princeze Katarine kao i ambasadora Republike Koreje u Srbiji Li Đeunga, Opštoj bolnici Kikinda uručena je vredna donacija u vidu medicinske opreme – dva inkubatora, stacionarni i transportni i dva pacijent monitora.

Svečana dodela upriličena je u Belom Dvoru u Beogradu, u prisustvu direktora zdravstvenih ustanova i predstavnika Ministarstva zdravlja. Donacija kikindskoj bolnici koju je u saradnji sa Fondacijom Princeze Katarine obezbedila Vlada Republike Koreje vredna je 3,8 miliona dinara,a kako je naglasila dr Vesna Tomin, v. d. direktora OB Kikinda, od ogromnog je značaja prvenstveno za unapređenje rada Službe za neonatologiju.

-Drago mi je što je Opšta bolnica Kikinda prepoznata kao zdravstvena ustanova vredna ulaganja, koje, kada se ima u vidu stručni kadar, predstavlja kapital za budućnost i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu građana kikindske opštine i šire – rekla je dr Vesna Tomin.

Njegova Ekselencija ambasador Republike Koreje u Srbiji Li Đeung naglasio je da je ova donacija samo jedan od humanitarnih programa koje njegova zemlja sprovodi u Srbiji i izrazio spremnost za buduću saradnju sa Fondacijom Princeze Katarine, kao i Ministarstvom zdravlja Republike Srbije.

Princeza Katarina je izrazila veliko zadovoljstvo i zahvalnost na pomoći Republici Koreji i doprinosu boljem životu građana Srbije.To je.kako je istakla, velika podrška ne samo pacijentima, već i zdravstvenim ustanovama i zaposlenima u njima. Obrativši se prisutnima ovo je potvrdio i Prestolonaslednik Aleksandar, uz zahvalnost Vladi Republike Koreje na brizi za zdravlje građana Srbije.