Град

IMG_20230818_211635

Prvi put u Kikindi i prvi put sa balkona Kurije pevačica Bojana Stamenov oduševila je Kikinđane. Džez i bluz pevačica zajedno sa Nenadom Paunovićem, pijanistom i Gaborom Gunfordom, saksofonistom čine soul trio koji je izveo najpoznatije svetske kompozicije. Raskošnog glasa dirnula je publiku koja se okupila u velikom broju.

-Nastup je bio neobičan s obzirom na to da smo bili na balkonu i sa radošću sam prihvatila poziv da budem jedan od promotera prelepih balkona koje imate na Gradskom trgu. Ovo je drugi put da sam nastupala, a da sam daleko od publike. Prvi put to je bilo na Evroviziji – istakla je Bojana Stamenov.

Dodaje i da voli da komunicira sa svojom publikom.

-Volim da pričam i sva moja očekivanja su ispunjena. Najavljujem pesme, objasnim o čemu je kompozicija i uvek ubacim svoju priču, anegdotu koja mi se desila. Bilo je ovo lepo veče za uživanje jer su retke prilike da izvodim soul i pop hitove. Na ovakvim nastupima najviše uživam – otkrila je Bojana Stamenov.

Iz užurbanog Beograda, preselila se u, kako kaže, mirnu Suboticu.

-Prija mi ravnica, prija mi život koji ima laganiji tempo od onog na koji sam navikla živeći u glavnom gradu. Kao Vojvođanka se osećam dobrodošlom i moram da priznam da pripadam ovde. Beograd volim, rođena sam tamo, ali mi više prija tempo i atmosfera Subotice gde se osećam lepo i prijatno. Puno putujem i nastupam i treba mi mirno životno okruženje – otkrila je popularna pevačica.

Bojanu Stamenov pozdravio je i gradonačelnik Nikola Lukač koji je pohvalio nastup i pozvao je da opet dođe u naš grad.

sajan vatrogasci 1

Juniorska ekipa Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sajan osvojila je prvo mesto na devetom Državnom vatrogasnom prvenstvu, održanom u Novom Sadu. Desetoro mladih vatrogasaca nagrađeno je peharom i medaljama, kao i plasmanom na Evropsko vatrogasno takmičenje za juniore koje će se, za godinu dana, održati u Italiji.

Zlatnu ekipu u pratnji trenera i predsednika Gradskog vatrogasnog saveza danas su, u Gradskoj kući, primili gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća, Nebojša Jovanov i Saša Tanackov.

Tim državnih šampiona čine đaci od 12 do 16 godina: Arnold Potloka, Henrik Besedeš, Jožef Doci, Alehandro Arva, Kristijan Balango, Jožef Komar, Danijel Mihok, Mark Seneš, Akoš Benjocki i Julija Budai.

Petnaestogodišnji Jožef Doci, učenik Tehničke škole, kaže da je takmičenju prethodilo mnogo vežbe.

– Vežbali smo izvlačenje creva brentače i ciljanje u metu. Imali smo malo tremu, ali samo na početku – priznaje Jožef.

– Vatrogasac sam od prvog razreda osnovne škole. Bilo je teško, ali sam zadovoljan, u svemu smo bili najbolji i sve smo uradili bez greške – kaže šesnaestogodišnji Danijel Mihok, takođe đak Tehničke škole i dodaje da je već i učestvovao u gašenju požara i da se ne plaši vatre.

Ekipu je pripremao Aleksa Nađ koji sa mladim vatrogascima u Sajanu radi već šest godina. Inače je profesor matematike, ali i vatrogasac sa stažom dužim od dve decenije.

– Za takmičenje smo se pripremali od početka aprila, vežbali smo svakog dana najmanje dva sata – kaže Nađ. – Veliki uspeh je bio već to što smo mi, iz malog sela, stigli do državnog takmičenja. Tim je postigao neverovatno dobro vreme, nikada do sada, ni na jednom takmičenju, ni na treninzima nisu bili toliko brzi, i nisu napravili nijednu grešku.

Nađ ističe da je veoma važno da se u selu održava vatrogasni podmladak i da su skoro sva deca iz škole u kojoj predaje, a ima ih 60, angažovana u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu.

Veliki uspeh sajanski vatrogasci postigli su u ozbiljnoj konkurenciji od 17 ekipa, od kojih je većina bila iz Vojvodine. Pored njih, u Sajan je medalju za osvojeno treće mesto, doneo i podmladak ovog Društva. Na državnom takmičenju grad su predstavljale i ženske ekipe podmlatka iz Mokrina i juniora iz Bašaida.

Svima je čestitke uputio gradonačelnik Lukač.

– Čestitam vam na požrtvovanosti, humanosti i želji da pomažete svojim komšijama i svim meštanima. Zahvaljujući marljivom radu dostojno ste predstavili svoje porodice, svoje mesto i grad i hvala vam na tome. Lokalna samouprava godišnje, za dobrovoljna vatrogasna društva na teritoriji grada, izdvaja oko deset miliona dinara i nastaviće da podržava njihov rad jer, na taj način, pomaže u podizanju nivoa sigurnosti i bezbednosti svih građana na području grada – istakao je Lukač.

Predsednik Gradskog vatrogasnog saveza Kikinda, Erne Talpai, rekao je da je Sajan jedno od dva sela u kojem je dobrovoljno vatrogastvo najrazvijenije.

– U Sajanu imamo šest takmičarskih ekipa svih uzrasta, od podmlatka do odraslih, kao i u Mokrinu. U ostalim mestima vežbaju dve do tri ekipe.  Pomažemo meštanima u svakom pogledu, uvek smo spremni da najbrže sttignemo do požara, ne žaleći svoje slobodno vreme i rizikujući živote. Sprovodimo i preventivu, pred žetvu i vršidbu pregledamo mehanizaciju i ukazujemo na najbolji način lagerovanja useva kako bi se izbegla opasnost od požara. Osposobljeni smo da reagujemo u svim vanrednim situacijama, mada često nemamo adekvatnu opremu. Boce sa kiseonikom, na primer, imaju samo društva u Sajanu i u Bašaidu – istakao je Talpai.

Postojanje, podmlađivanje i omasovljavanje dobrovoljnih vatrogasnih društava u svim mestima veoma je važno za zajednicu, dodao je Talpai i podsetio na odlike svakog vatrogasca: hrabro srce, snažna ruka i bratska ljubav.

njiva

Početkom maja lokalna samouprava raspisala je 20 javnih poziva u okviru podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju za šta je ukupno izdvojeno 15 miliona i 750 hiljada dinara. Ovaj iznos veći je od prošlogodišnjeg za pola miliona.

 

-Prema poslednjim informacijama realizovano je nepunih 50 odsto planiranih sredstava. To govori da su poljoprivrednici zainteresovani za mere podršk – saznajemo od Ljubana Sredića, člana Gradskog veća. – Novac je opredeljen za sve grane poljoprivrede: ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, kreditnu podršku, osiguranje useva, navodnjavanje, za jačanje udruženja iz oblasti poljoprivrede, mlade poljoprivrednike. Subvencije su od 30 do 100 odsto.

Pravo da konkurišu imaju poljoprivredna gazdinstva sa teritorije grada koja ispunjavaju uslove, a javni pozivi su otvoreni do utroška sredstava. Mere su utvrđene u skladu sa potrebama gazdinstava na teritoriji grada.

-Najveće interesovanje je za opremu za pčelarstvo i nabavku novih pčeliljih društava i tu nema više sredstava. Sav planirani novac za izgradnju i opremanje objekata za tradicionalne zanate, takođe je utrošen. Konstantno pristižu zahtevi za opremu za navodnjavanje i podizanje novih i obnavljanje postojećih zasada voća. Ima i interesovanja za meru namenjenu mladim poljoprivrednicima za koju je opredeljeno 1,7 miliona, a maksimalan iznos je 200.000 dinara – rekao je Sredić.

Za nabavku opreme za mužu, za primanje, preradu pakovanje, čuvanje mleka je najslabije interesovanje.

-Pripremili smo predlog izmene programa, tako da će se sredstva sa pozicija za koje nema zainteresovanih preusmeriti na one za koje je konkurisao najveći broj poljoprivrednika. Cilj nam je da se sva planirana sredstva i potroše i da što više proizvođača bude obuhvaćeno – napominje naš sagovornik.

Za konkurisanje je potrebna potvrda o aktivnom poljoprivrednom gazdinstvu, fotokopija lične karte i namenskog računa poljoprivrednog gazdinstva, kao i dokaz o plaćenom porezu koji se pribavlja po službenoj dužnosti. Konkursi su otvoreni do kraja novembra, a za sve informacije zainteresovani mogu da se obrate Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. Prošle godine za podršku je pristiglo 610, od kojih je odobreno 588 zahteva.

 

 

IMG-a46983ef9f5194f1d475c7f96fd97119-V

U Osnovnoj školi „Milivoj Omorac“ u Iđošu tokom  letnjeg raspusta uloženo je 7,7 miliona dinara u adaptaciju i opremanje, kako bi što spremnije bila dočekana nova školska godina. Aleksandar Aćimov, direktor, ističe da je ova obrazovna ustanova na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine dobila 3,4 miliona za deo radova.

– U delu zgrade, koja je građena sedamdesetih godina prošlog veka, završava se kompletna saniracija tri toaleta koji su još iz vremena kada je objekat podignut. Toaleti su bili neuslovni i zub vremena učinio je svoje, tako da je njihova adaptacija bila preko potrebna – pojašnjava Aćimov.

Đake će u novoj školskoj godini dočekati i preuređene učionice i kabineti u kojima se odražava nastava.

– Lokalna samouprava sa tri miliona dinara finasirala je postavljanje novih podova u sve četiri učionice, dva kabineta i Biblioteku. Podovi u školi bili su od polivinila koji se nekada koristio i bili su pohabani. Osim navedenog, učenici će imati bolje uslove za rad s obzirom na to da su kupljene nove školske klupe i stolice za šta je Grad opredelio 660.000 dinara – dodao je naš sagovornik.

Školska Biblioteka je izmeštena u adekvatan prostor i opremljena modernim učilima i video projektorom.

-Podsetiću i da smo prošle godine u čitavoj školi postojeće osvetljenje zamenili led svetlom. Kako bi zgrada bila energetski još efikasnija u toku je izrada projektne dokumentacije za sanaciju fasade – kaže Aleksandar Aćimov.

U narednoj godini u planu je da se zamene vrata na učionicama, ali i podovi u hodnicima, kao i da se uredi prilaz školi i ulaz u dvorište. Iđoška škola ima 113 učenika od kojih je 18 đaka prvaka.

 

IMG_20230817_195245

Kulturno – umetničko društvo „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca održalo je celovečernji koncertu dvorištu Kurije, a u okviru „Kikindskog leta“. Milan Vašalić, umetnički rukovodilac istakao je da je ovo druga godina kako se predstavljaju kikindskoj publici tokom letnjih programa.

-Rado se odazivamo svim manifestacijama u gradu jer nam je cilj da promovišemo naš rad i naše članove. Kako je prošlogodišnji nastup u okviru „Kikindskog leta“ izazvao pažnju i emocije, rešili smo da ga ponovimo i ove godine – rekao je Vašalić.

Nastupile su sve sekcije društva najmlađi dečiji, pripremni i izvođački ansambl.

-Najstariji članovi koji sebe zovu veterani, a ja bih rekao da smo mi veliki entuzijasti, odigrali su koreografije kojima su obuhvaćeni delovi naše zemlje. Muška pevačka grupa izvela je tradicionalne pesme. Kulturno-umetničko društvo zamajac je svih kulturnih događaja u selu. Organizujemo književe večeri, izložbe, slikarske kolonije  – dodao je naš sagovornik i napomenuo da su Kozarčani odlični igrači i pevači, umetnici, pesnici, kao i da imaju najveći broj slikara u odnosu na broj stanovnika.

Tokom čitave godine u društvu se kontinuirano radi na očuvanju tradicije i običaja, a ne manjka ni podmlatka.

 

Bolnica zgrada - Copy

U kikindskoj Opštoj bolnici poštuju se standardi i definisane procedure i uputstva za rad u skladu sa propisima, zaključak je Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova (AZUS) čija je komisija bila u redovnoj poseti Bolnici.

„Rukovodstvo Bolnice na čelu sa direktorom, ulaže veliki trud u afirmaciji pozitivnih tekovina akreditacionog procesa i to je vidljivo u svakom segmentu rada ove ustanove. U ustanovi se obavljaju medicinski postupci sa velikom posvećenošću pacijentima i brigom o obolelima. Unapređene su aktivnosti kojima se akcenat stavlja na bezbednost pacijenata i zaposlenih“, navodi se u izveštaju Komisije.

Dalje se zaključuje da se u Bolnici koriste svi raspoloživi resursi, savremena medicinska tehnologija, edukovan kadar i timski rad sa željom da se unapredi kvalitet zdravstvene zaštite i da bi pružili bezbednu, dostupnu i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu.

U izveštaju se navodi i da je, u proteklih godinu dana, fokus bio na bezbednosti kako pacijenata, tako i zaposlenih, kroz mnoge aktivnosti: angažman službe za fizičko-tehničko obezbeđenje, definisanje rizika, prevencija, praćenje, prijavljivanje i analiza intrahospitalnih infekcija i neželjenih događaja, psihološka podrška pacijentima i zaposlenima, edukacija kroz lekarske sastanke, stručne kolegijume, kliničke konfrontacije kroz prikaz slučaja, kontinuiranu medicinsku edukaciju, akcije skrining pregleda, nove metode i tehnike lečenja, nabavku nove opreme, rekonstrukciju bolničkog prostora.

Napravljen je informator za pacijente. Takođe je, u cilju što kvalitetnije ishrane pacijenata, imenovan i XASAP tim koji je zadužen za sistem bezbednosti u oblasti ishrane, ocenjeno je u Agenciji.

„Bez obzira na to što je Opšta bolnica Kikinda još uvek u rekonstrukciji, primenjuju se savremene tehnologije u dijagnostici i lečenju pacijenata. U proteklih godinu dana ustanova je nabavila: EKG aparat, monitor, aparat za gasne analize, dermatoskop, projektor, digitalnu vagu za bebe, EEG aparat, inhalator, RTG, CT, UZ, mamograf, injektor, strečer, i sanitetsko vozilo. Bolnica je dobila specijalistu palijativne medicine i, za naredni period, planirano je da se Jedinica za palijativno zbrinjavanje organizuje i radi kao stacionar za palijativnu medicinu sa ambulantom“, zaključuje se u izveštaju komisije Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova.

Dodaje se i da Bolnica u kontinuitetu sarađuje sa ustanovama sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite,što, u značajnoj meri, čini zdravstvenu zaštitu dostupnom i kvalitetnijom, kao i da je naglašena saradnja sa Ministarstvom zdravlja, Pokrajinskom Vladom, lokalnom samoupravom, humanitarnim organizacijama, kao i sa odgovornim kompanijama i lokalnim privrednicima.

Redovna godišnja poseta Agencije sprovodi se radi provere načina na koji zdravstvene ustanove održavaju utvrđeni nivo kvaliteta na osnovu koga su  stekle sertifikat o akreditaciji.

368562827_592021172876522_8922277679460257752_n

U okviru „Dana sela“ u Iđošu udruženje penzionera „Treće doba“ organizovalo je „Kulinarski dan“. Kuvala se riblja čorba, pekle su se gibančice i riba.

Sa najstarijima poslepodne je proveo i gradonačelnik Nikola Lukač. Ovom prilikom  zahvalio je penzionerima što su  aktivni članovi zajednice i  što svojim angažmanom doprinose sredini u kojoj žive. Prvoi čovek Grada dodao je i da će lokalna samouprava u punom kapacitetu sarađivati sa svim udruženjima penzionera i poželeo da ovakva druženja iz godine u godinu budu što masovnija i popularnija.

-Ovakva okupljanja prava su prilika za dobro druženje, razmenu iskustava i ideja i treba ih bude što više i što češće – poručio je Nikola Lukač.

 

 

Medion_330H_combine_harvester_001

U prethodna dva dana na teritoriji grada palo je između 13 i 15 litara kiše po kvadratnom metru. Padavine su pomogle da se poveća vlaga u zemljištu koja nedostaje, a pomoći će i kukuruzu koji zasnovana u kasnijim rokovima setve. Na rod suncokreta poslednja kiša neće uticati, saznajemo od Zorana Simića, savetodavca Poljorprivredne stručne službe „Kikinda“.

-Severno od grada Kikinde, u delu atara Iđoša, Mokrina i prema Nakovu suša je uradila svoje i kod kukuruza i kod suncokreta. Na ovom potesu padavine neće imati uticaja s obzirom na to da će rod jarih kultura biti prepolovljen. Osim suše ovog leta bilo je jakih vetrova i leda tako da ima i polega i parcela gde je rod upotpunosti uništen – kaže Simić.

Čim se zemljište prosuši i steknu se uslovi može da počne žetva suncokreta zasnovanog u prvim rokovima setve, na zemljištima lošijeg kvaliteta, ali i na parcelama gde je bilo leda i polega usled vetra.

-I ove godine rok setve, ali i primena agrotehnike su presudni za prinos. U ataru imamo šarenoliko stanje, ali ono što je sigurno je da će rod kukuruza biti znatno bolji u odnosu na prošlu godinu kada je bio katastrofalan. Biće i njiva gde će prinos biti izuzetan. Kod većine proizvođača očekuje se prosečan rod kukuruza od šest do sedam tona, a suncokreta između tri i tri i po tone po hektaru – napomenuo je naš sagovornik.

Žetva suncokreta kasnijih rokova setve mogla bi da počne početkom septembra. Ove godine u kikindskom ataru zasnovano je više pšenice i suncokreta, a na uštrb kukuruza.  I pored toga na našim njivama i dalje je najzastupljenije „zlatno“ zrno koja se tradicionalno seje na oko 30.000 hektara, dok je suncokret zauzeo oko 18.000 hektara.

 

 

enciklopedija naslovna

U enciklopediji Internacionalne izdavačke kuće “Oksford buk” za 2023. godinu, među najuspešnijim ljudima Srbije nalaze se i biografije trojice Kikinđana Slobodana Kojića, Miloša Latinovića i Milana Prunića Dume. Sva trojica su, pre svega, kulturni pregaoci i iza njih su bogate karijere.

Vajar Slobodan Kojić magistrirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, a uporedo sa umetničkim stvaralaštvom
bavio se i pedagoškim radom. Osnivač je Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti „Tera“ koji već 42. godine tokom jula u Kikindi okuplja najeminentnije svetske umetnike.

– Veoma prija kada se nađete u društvu odabranih. I ovo je jedan vid priznanja dugogodišnjem radu, ali i simpozijumu „Tera“ koji je prevazišao sva moja nadanja i postao veći nego što sam mogao
da zamislim te davne 1982. godine kada je počeo. Ostaće zabeleženo da sam jedna od ličnosti koje su obeležile 2023.
godinu što je važno, ne za mene, nego za kulturu i umetnost – napomenuo je Slobodan Kojić.

 

Direktor Bitef teatra i književnik Miloš Latinović smatra da je u dobrom društvu i da su Kikinđani koji su u enciklopediji zaslužili svoje mesto. Završio je Fakultet političkih nauka i autor je dvadesetak knjiga – desetak romana, knjiga priča, eseja, poezije, drama i književnih priloga u periodici i dnevnim listovima. Dela su mu prevedena na engleski, mađarski, slovački, slovenački, makedonski i rumuski jezik.

– Drago mi je što ima više Kikinđana u ovoj enciklopediji. Zahvalan sam i drago mi je zbog toga. Našao sam se u ovoj knjizi, pre svega, zbog rezultata mog književnog rada. S druge strane, već deceniju sam direktor Bitef teatra i Bitef festivala koji ima kontinuitet, repertoar se razlikuje od godine do godine, onoliko koliko se razlikuje naša stvarnost – rekao je Latinović.

Bard vojvođanskog melosa, Milan Prunić Duma, prvi javni nastup imao je 1971. godine u beogradskom Domu sindikata, a prošle godine proslavio je 50 godina kulturnog rada. Peva iz srca i smatra da je to najvažnije i da publika to prepoznaje, tako da je i nagrada tokom godina bilo puno.

– Velika je čast biti u ovoj enciklopediji, naročito što su Kikinđani koji su njoj kulturni radnici. Dobitnik sam velikog broja nagrada i muzički pravac ne menjam više od 50 godina. Od početka karijere pevam tradicionalnu, vojvođansku muziku. Imao sam sreću što nikada nije bilo potrebe da se bavim drugačijom muzikom i istrajao sam kao pevač narodne i gradske muzike. Na svakom nastupu dajem sve od sebe. Dobio sam sve nagrade koje postoje u našoj zemlji od kolega, a ovo je još jedna potvrda mog estradnog rada – rekao je Milan Prunić.

Oksford enciklopedija sa dugogodišnjom tradicijom objavila je knjigu uspešnih ljudi Srbije, gde su uzeta u obzir isključivo profesionalna dostignuća. „„Oxford’s Book of Successful People of Serbia” je srpski leksikon, priređen po sistemu “ko je ko”, u kojem su pobrojane ličnosti iz različitih sfera društvenog života. U knjizi su navedene osobe koje su svojim stvaralaštvom, sposobnošću i talentom, ostavile trag koji je vredan da se zabeleži kroz njihove biografije.

Baletska nagrade 3_obr

Na Međunarodnom letnjem festivalu igre „Summer Dance Now“ polaznici Izdvojenog odeljenja novosadske Baletske škole i Baletske školice Kulturnog centra osvojili su nekoliko nagrada – u Kikindu su doneli samo zlato

Festival igre održan je proteklog vikenda u Zrenjaninu, u okviru manifestacije „Dani piva“ i na njemu su polaznici kikindske Školice i Baletske škole nastupili sa tri grupne i jednom solo koreografijom, u pratnji nastavnice klasičnog baleta Ane Bujić i nastavnice gimnastike, Dragane Karanović.

Koreografija „Moana Dance“, u kategoriji mini, moderni balet, koju su izvele polaznice Baletske školice, nagrađena je zlatom i besplatnom kotizacijom za nastup na Kopaoniku.

Pripremna grupa Baletske škole osvojila je prvo mesto u modrenom plesu za koreografiju „Imagine“, kao i plaćenu kotizaciju za učešće na Festivalu plesa u Beču.

Drugoj pripremnoj grupi, koreografija „Geronimo“ obezbedila je dva prva mesta i nagrade – nastup na „Summer Dance Now 2024“ u Zrenjaninu i besplatnu kotizaciju za učešće na festivalu u Rimu.

Jedini dečak u Školi, Andrija Gligorin, učenik četvrtog razreda u klasi nastavnice klasičnog baleta Ingride Vojvodić Crnomarković, osvojio je prvo mesto za svoju solo koreografiju „This is me“. Ovim je Andrija obezbedio i besplatan nastup na festivalu plesa u Beču.

– Andrija je izveo svoju koreografiju i time je njegov uspeh još veći. Nadam se da  će ova nagrada da ga podstakne da i dalje osvaja nagrade i da će nastaviti školovanje u Baletskoj školi, da će ostati u ovoj umetnosti – kaže nastavnica  Ana Bujić.

Zlatnog dečaka i devojčice, sasvim izvesno, očekuju nova priznanja za trud i rad koji ulažu sa svojim nastavnicama, sve vreme uživajući u plesu.

Iz Kulturnog centra Kikinda podsećaju da je u toku upis u Baletsku školicu – za decu od 3 do 7 godina, i u Baletsku školu – Izdvojeno odeljenje novosadske Baletske škole u Kikindi, za uzrast od 8 do 11 godina. Školovanje u Baletskoj školi traje četiri godine. Prijave se primaju do polovine septembra. Broj telefona je 061 281 41 41.