Град

andjelija 1_obr

Anđelija Knežević (19) nakon što je završila Gimnaziju „Dušan Vasiljev“, kao đak generacije, upisala je studije psihologije u Bremenu u Nemačkoj. Šta će studirati nije bilo dileme s obzirom na to da je psihologija oduvek bila njen izbor, pa je tako, kao član Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“ osvojila drugo mesto na državnom takmičenju iz ove nauke, ali je sve iznenadila kada se odlučila za internacionalni univerzitet u Bremenu.

-Kao drugi jezik u osnovnoj i srednjoj školi učila sam italijanski i u četvrtom razredu Gimnazije tri meseca provela sam na razmeni đaka u Italiji. To je na neki način bila priprema za budućnost jer sam imala ponudu da dobijem deo stipendije za studiranje u ovoj zemlji. Kada je stigla ponuda iz Bremena koja je obuhvatila punu stipendiju rešila sam da pružim priliku Nemačkoj. Odluku sam donela kada sam prvi put posetila Bremen i univerzitet na kom ću studirati. Grad je prelep, a studijski program odličan. Bila je to ljubav na prvi pogled – kaže Anđelija.

Krajem avgusta, posle oproštajne žurke koju su joj priredili prijatelji iz Kikinde, naša mlada sugrađanka započela je novu etapu života u Nemačkoj.

-Nikada ranije nisam učila nemački jezik i pribojavala sam se da će mi jezička barijera biti ogroman problem. Na moju sreću, prevarila sam se. Univerzitet je internacionalni i ima nas iz svih krajeva, pa se najviše koristi engleski jezik. Nemački učim, ali bez presije, tako da ću ga znatno lakše savladati. Nakon četiri meseca znam dovoljno da se snađem u prodavnicama, u javnom prevozu ili kafiću – napominje Anđelija Knežević.

Nakon završenog prvog semestra došla je u Kikindu gde će provesti praznike.

-Iskreno, bilo je trenutaka kada je bilo teško i kada je nostalgija preovladala, ali prijatelji koje sam upoznala uvek su mi u tim trenucima bili velika podrška. Priznajem da je u početku nije bilo nimalo lako, ali sam se navikla na to da sam odvojena od porodice i prijatelja. Shvatila sam da sam sada potpuno sama i da sam zvanično ušla u svet odraslih i koliko je teško toliko je i lepo – otkriva nam naša sagovornica.

U Nemačkoj Anđelija ima puno obaveza i prija joj takav način života. Vratila se sportu s obzirom na to da je u Kikindi trenirala odbojku.

– Moj dan izgleda tako što ustanem, odem na predavanja, a poslepodne učim i idem na treninge jer sam deo odbojkaškog tima sa kojim ću tokom narednog semestra ići na turnir koji se održava u Belgiji. Večernji sati su vreme za druženje. Stekla sam puno prijatelja i svi su druželjubivi i uvek spremni da pruže pomoć i podršku – dodaje Anđelija.

Anđelijini planovi su da završi osnovne studije u Bremenu, a zatim  da upiše  master studije. Još uvek se dvoumi između mastera organizacione i sportske psihologije.

Uči ih običaj čašćavanja

Mladi ljudi sličnih interesovanja i stavova brzo se zbliže, bez obzira na to kojim jezikom govore.

-Prepoznaje se razlika kod mladih. Mnogo su opušteni, ali i organizovani, i iako su širokih shvatanja ozbiljno shvataju studije. Rado prihvataju drugačije i uvek su spremni za druženje. Preostalo je još da im pojasnim običaj čašćavanja kada odemo na kafu ili u restoran i tada će biti savršeni – našalila se mlada Kikinđanka.

 

invalidi

Projekat „Ronjenjem i plivanjem do zdravlja” po stalno otvorenom konkusu za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji u 2023. godini, kada je reč o Kikindi, realizovan je danas na bazenu „Jezero”. Brankica Miškov, predsednica Udruženja obolelih od muliti plaskleroze, koja ima i ronilački sertifikat kao osoba s invaliditetom, rekla je:

– Naš projekat „Ronjenjem i plivanjem do zdravlja” Ministartstvo za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, podržalo je s 400 hiljada dinara i to nam omogućilo da dođemo do opreme za plivanje i ronjenje. Planiramo da mesečno realizujemo kampove ronjenja za osobe obolele od multipla skleroze iz cele Vojvodine, ali i naših sugrađana. Tokom dve minule godine  realizovali smo ih s Ronilačkim klubom Orka. Inače, naše Udruženje ima 48 članova, aktivni smo na društvenim mrežama, a nedavno smo pohvaljeni zbog toga i u vojvođanskom Udruženju.

naslovna-0f002f80

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija dr Jelena Begović u zgradi Vlade Republike Srbije sastala se sa mladim dobitnicima medalja na međunarodnim olimpijadama iz fizike.

Među šestoro nagrađenih učenika iz Kragujevca, Kruševca i Beograda sa ministarkom Begović upoznao se i razgovarao i Andrej Popović, učenik trećeg razreda gimnazije „Dušan Vasiljev“ u Kikindi, osvajač zlatne medalje na Međunarodnoj olimpijadi iz savremene fizike  koji se osvrnuo na svoj izvanredan uspeh i zlatnu medalju osvojenu u Singapuru na Međunarodnoj olimpijadi iz savremene fizike.

-Šteta što je takmičenje održano onlajn, pa nisam i posetio Singapur, ali moram da kažem da je konkurencija bila jaka. Radila se kvantna mehanika, teorija relativiteta i slično, a bilo je dosta prestižnih škola iz celog sveta. Osećam se jako dobro jer sam u grupi ambicioznih i pametnih vršnjaka i zadovoljan sam zbog svog uspeha, a primarni cilj za budućnost mi je da studiram astrofiziku na Matematičkom fakultetu – istakao je Andrej.

Ovom prilikom dr Jelena Begović rekla je da joj je rago mi je što su ovi učenici posvećeni i odlučni da se bave naukom.

-Vreme u kom živimo nauku stavlja u sve primarniji položaj u društvu, zato nemojte da odustajete od nauke.  Naši sjajni mladi fizičari iz  Kikinde, Kragujevca, Kruševca i Beograda  su samo potvrda da u Srbiji ima jako mnogo talenata i da moramo svi da ih podržavamo i da im damo šansu da budu sjajni budući naučnici, možda neki od njih čak i nobelovci. Kad vidite koliko su svestrani i pametni, stvarno mi je puno srce i zaista vredi da ih svi zajedno podržavamo – izjavila je ministarka Begović.

 

 

c0e3516e-7c9e-40ce-91c2-76a56b04e8d7 (1)

Novogodišnji bazar prava je prilika da se kupe ukrasi za kuće i stanove, ikebane, pića i hrana domaćih proizvođača, med, jelke ili sadnice koje će ukrasiti dvorišta. Cene su pristupačne, ponuda je raznovrsna, a ovo je i najbolji način da se promovišu sugrađani koji imaju svoje proizvode. Najveća gužva je na štandovima na kojima se prodaju slatkiši kikindskih alvara među kojima je i „Ideja Ki“ čija je vlasnica Sanela Has Milovanov.

-Ove godine potrudili smo se da naše tradicionalne proizvode svilene i gumene bombone, alve, kretoš, liciderska srca i druge sugrađanima ponudimo u pakovanjima koje je novo i drugačije. U ponudi imamo bombone u teglicama većim i manjim, plastičnim kutijama i čašama. Sve one su ukrašene novogodišnjim motivima i privlače, prvenstveno decu. Kupci su prepoznali naš trud i rado pazare kod nas – kaže naša sagovornica.

Pored standardnih proizvoda bombona, ušećerenih jabuka, lizalica, tu su i medenjaci, posebno ukrašeni i namenski pripremljeni.

-Od medenjaka smo pravili kućice i jelke i lepo ih upakovali. Upravo se medenjaci najviše traže. Priprema je trajala mesec dana, a najviše vremena otišlo je na medenjake koji se prvo umese, pa ispeku, suše i na kraju šaraju. Trud se isplatio – napominje Sanela Has Milovanov.

Interesantno je, dodaje Sanela, da sugrađani već sada kupuju lepo upakovane bombone za Badnje veče, kada u kuće dolaze korinđaši.

-Imamo i drugih slatkiša koji su prikladni da se daju korinđašima i zaista su traženi. Za nas puno znači ova vrsta promocije i prodaje. Zima je nema vašara ili sličnih skupova gde izlažemo proizvode. Najvažnije je da smo i mi i kupci zadovoljni – zaključila je Sanela Has Milovanov.

Novogodišnji bazar trajaće i sutra do 22 sata, dok će poslednjeg dana ove godine biti do podneva.

 

djaci u skoli

Na zasedanju Skupštine grada doneta je odluka o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Kikinde. Suština ove odluke je, kako ističe predsednik Aktiva direktora osnovnih škola i direktor OŠ „Žarko Zrenjanin” Tihomir Farkaš, da se uvede red u upis u osnovnim školama, a ne vraćanje nekadašnje rejonizacije.

-Naš cilj je da pružimo svim učenicima šansu da imaju ravnopravno obrazovanje. Raspodelom dece, vodeći računa o teritorijalnoj pripadnosti odnosno blizini škole, imaćemo optimalan broj đaka u odeljenjima. U svakom razredu biće oko 25 učenika i izbeći ćemo tehnološke viškove u prosveti – naveo je Farkaš.

U ranijem periodu roditelji su, zbog preseljenja ili drugih okolnosti, opravdano podnosili molbe kako bi deca prešla iz jedne u drugu školu. I sada će se u tim situacijama izlaziti u susret učenicima i roditeljima.

-Formirana je komisija koja će razmatrati sve molbe koje stignu. Tim za rejonizaciju čine svi direktori osnovnih škola, pedagozi, predstavnici interresorne komisije, Predškolske ustanove, pravnici. Vodili smo računa da budu uključeni svi relevantni činioci, a odluke, u interesu roditelja i deca, donosićemo zajedno – pojasnio je naš sagovornik.

Škole u Kikindi imaju najbolje rezultate na teritoriji Školske uprave Zrenjanin. Rad u obrazovnim institucijama, predstavnici Ministarstva prosvete i važnih institucija, ocenili su najvišim ocenama.

-U prošlosti smo imali situacije da smo u pojedinim odeljenjima u školama imali 15, a u pojedinim 30 učenika, što ne omogućava isti rad i pristup đacima. Ove razlike nastajale su jer je roditeljima pojedina škola bila simpatičnija jer im je to rekao rođak ili komšija. Na osnovu zakonskih propisa određeno je koje ulice odnosno rejoni pripadaju kojoj školi – rekao je Tihomir Farkaš.

Pomenuti tim će preko Sekretarijata za društvene delatnosti i vrtića uputiti obaveštenja roditeljima u koju školu je dete raspoređeno. Na pozivu će biti objašnjeno i koje su procedure u slučaju da postoji potreba da dete pohađa drugu školu.

-Tada roditelji pišu molbu u kojoj se navodi razlog te potrebe. Svi opravdani slučajevi će se uvažiti. Kada je reč o izboru učitelja zauzet je stav da stručne službe u školama, pedagozi i psiholozi, odluče o tome. Opravdane razloge, za odabir učitelja ili učiteljice, uvažićemo, ali smatramo da je došlo vreme da pustimo struku da radi svoj posao – zaključio je Farkaš.

Upis prvaka počinje u februaru i u narednoj školskoj godini biće ih 322-oje u svih 15 osnovnih škola na teritoriji Grada.

-Imamo dosta učenika da sve škole imaju dovoljan broj odeljenja i da ne bude viška obrazovnog kadra. Prošle godine, zbog mogućnosti odabira škole, bili smo na granici i mogli smo da imamo desetak prosvetnih radnika kao tehnološki višak, a imali smo dovoljan broj đaka. To našem gradu u kojem postoji uređen obrazovni sistem, gde škole dobro rade i funkcionišu, nije potrebno – zaključio je Farkaš.

U školskoj 2024/2025. godini, a na osnovu ove odluke, osnovne škole „Jovan Popović“, „Đura Jakšić“, „Vuk Karadžić“ i „Feješ Klara“ imaće po dva odeljenja prvaka, a „Sveti Sava“ i „Žarko Zrenjanin“ po tri odeljenja.

af02d5f2-26e2-4d1f-acb5-52805a4f97a6

Mladi i uspešni Kikinđani: Jana Vojvodić, koja je od ove godine student Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, a prethodno učenik Matematičke gimnazije u Beogradu, Novak Despotović, učenik Matematičke gimnazije u Beogradu i Andrej Popović učenik Gimnazije “Dušan Vasiljev” u Kikindi, prisustvovali su prijemu koji je predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti akademik Zoran Knežević upriličio za najuspešnije srednjoškolce, osvajače međunarodnih nagrada.

 

Svo troje su učestvovali na međunarodnoj Stemko olimpijadi i osvojili zlatne medalje. Jana iz  hemije, a Andrej i Novak iz  matematike.

 

Pored toga Novak je osvojio i zlatnu medalju na međunarodnom takmičenju „Matematika bez granica“ i srebrnu na međunarodnom takmičenju „Matematičko modeliranje“. Andrej  je zlato dobio na IMPhO olimpijadi iz fizike i srebro na Međunarodnom takmičenju u istraživačkim radovima. Andrej Popović dobio je i priznanje grada „dr Pavle Kenđelac“.

Svečani novogodišnji prijem za srednjoškolce, mlade talente, priređen je za sve koji su osvojili jedno od prva tri mesta na međunarodnim takmičenjima.

-Poštovani dobitnici nagrada izuzetna mi je čast i zadovoljstvo da vam, u ime Srpske akademije nauka i umetnosti, čestitam na izvanrednom uspehu koji ste ostavrili na najprestižnijim međunarodnim takmičenjima iz različitih oblasti nauke i umetnosti. Uveren sam da medalje koje ste ove godine osvojili predstavljaju tek nagoveštaj vaših budućih uspeha i podviga i nadam se da ćete ove simbolične nagrade Srpske akademije nauka i umetnosti doživeti kao dodatni podstrek na tom putu – poručio je akademik Zoran Knežević.

U Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti dobitnicima su dodeljeni vaučeri, knjige i prigodna objava SANU.

403641487_694259189480387_3066786793191691600_n

Povodom Dan grada dodeljena su gradska priznanja najzaslužnijim  pojedincima i kolektivima. Na svečanosti u Gradskoj kući prisustvovao su predstavnici javnog, političkog, privrednog, društvenog, kulturnog sportskog života grada. Nagrade grad i pohvalnice uručio je gradonačelnik Nikola Lukač koji je, obraćajući se prisutnima, istakao da na kraju svake godine sumiraju rezultati i prave planovi za naredne godine.

-Godina na izmaku bila je puna izazova, ali zahvaljujući jedinstvu, zajedništvu i veri koju su sugrađana imali u nas, pomoglo nam je da se izborimo sa svim nedaćama. Realizovali smo značajne projekte uz podršku republičke i pokrajinske vlade, što će nastaviti u godinama pred nama. Svim dobitnicima gradskih priznanja čestitam, ali još desetine Kikinđana i organizacija zaslužuje ove nagrade, jer se trude da naš na najbolji način predstave naš grad. Želja mi je da nam 2024. donese dobro zdravlje, porodičnu sreću, lične uspehe i mnoštvo novih projekata koji će nam pomoći da živimo u lepšoj i boljoj Kikindi. Naredna godina biće još izazovnija, ali i kvalitetnija, bolja i uspešnija – naveo je gradonačelnik Lukač.

U ime nagrađenih zahvalila je dr Sanja Brusin Beloš, načelnica Odeljenja higijene i humane ekologije Zavoda za javno zdravlje. Ona i dr Vukosav Trkulja, načelnik Odeljenja radiologije Opšte bolnice, nagradu „dr Ranko Petrović“  su dobili za doprinos razvoju zdravstva i kontinuiranu brigu o zdravlju građana.

-Za mene je ovo priznanje došlo potpuno neočekivano. Više od 30 godina radim u zdravstvu i trudim se da doprinesem dobrobiti svih nas. Drago mi je što je to prepoznato i nagrađeno. Ujedno to je i obaveza da budem još bolja u svom poslu – napomenula je dr Sanja Brusin Beloš.

Priznanje u oblasti privrede i preduzetništva „Mihael Bon“ dobili su Zora Lagundžin, vlasnica rasadnika „Dorijat“ iz Iđoša  i Vladimir Radovanović, vlasnik „Zelenog dragstora“ za poseban doprinos razvoju privatnog preduzetništva. Nagrade „dr Pavle Kenđelac“  pripala su profesoru geografije Miroslavu Gujiću  za doprinos razvoju obrazovanja  i Andreju Popoviću, učeniku Gimnazije „Dušan Vasiljev“ za postignute rezultate u oblasti prirodnih nauka.

-Već dve decenije radim kao profesor i trudim se da najbolje što mogu prenesem  deci znanje. Drago mi je što je prepoznat moj rad, ali i što je kviz „Moja Kikinda“, koji sam osmislio i koji naredne godine slavi desetogodišnjicu, svake godine sve bolji. Priznanje je podstrek da budem još bolji u onome što radim. Obrazovanje mladih je odgovoran posao i treba mu biti maksimalno posvećen – kazao je Grujić.

U oblasti kulture nagradu „Jovan Ćirilov“ za doprinos razvoju kulture dobili su glumci Narodnog pozorišta Vladimir Maksimović i Nikola Joksimović.

 

 

-Od svoje 15 godine sam u kikindskom Narodnom pozorištu, više od pola svog života, i priznanje je potvrda  da sam dobro izabrao što nikada nisam otišao iz rodnog grada. Najdraže je kada sam pred publikom, a priznanje posvećujem majci i pokojnom ocu – istakao je Joksimović.

I direktor Kulturnog centra  Marko Markovljev dobio je isto priznanje .

-Zaposlen sam u kulturi petnaestak godina i čast  mi je što sam dobio ovo priznanje. Nagrada će biti podsticaj za nove kulturne programe, festivale i projekte. Cilj mi je da svi koji posete naše kulturne događaje odu sa njih srećniji nego što su došli i ubeđen sam da uživaju u njima – kazao je Markovljev.

Nagrade u oblasti sporta „Nika Mirkov“ pripale su posthumno dr Radivoju Brdariću osnivaču antidoping kontrole u Srbiji i nekadašnjoj SFRJ,  pioniru naučnog – biohemijskog pristupa u trenažnom procesu kod vrhunskih sportista i džudo klubu „Partizan“ za postignute  rezultate. U oblasti humanosti i dobrotvornog rada dodeljuje se nagrada „Melanija Nikolić Gaičić“ i nju je dobio Goran Gavrić za iskazanu humanost i dobročinstvo.

Pohvaljeni su: industrijska vatrogasna jedinica NIS-a u Kikindi, Olga Golušin iz Aktiva žena „Uglješa Terzin“ i Verica Karačonji za iskazanu humanost, vajar Milan Ramaji, slikar iz Banatskog Velikog Sela Marko Cvetićanin  i pisac Veselin Mandarin za doprinos kulturi, Nemačko udruženje Kikinda za doprinos razvoju multikulturalnosti i 20 godina postojanja i pobednice programa „Ritam Evrope“ Ena Gogić, Ena Šošić, Milana Rajkov i Iva Plemić za promociju grada Kikinde.

 

008eb7de-12a8-416f-8c97-173610e57ad8

U Mesnoj zajednici Banatska Topola završeni su  radovi u centru sela. Asfaltiran je deo Oslobodilačke ulice i izgrađena su nova parking mesta, saznajemo od Nedeljka Cimeše, predsednika Saveta Mesne zajednice.

– Poslednjih 100 metara Oslobodilačke ulice nije bilo presvučeno novim slojem asfalta tako da je sada kompletna ulica sanirana i u znatno boljem stanju. Pre asfaltiranja postojeće cevi, koje su bile ispucale, i šahtovi, koji su bili zapušeni, zamenjeni su novim i sada je i atmosferska kanalizacija u funkciji. Meštani u ovom delu sela imali su problem jer se voda zadržavala na trotoaru i ovim radovima to je rešeno. Postavljeno je i novo autobusko stajalište – napomenuo je Cimeša.

Izgrađena su i nova parking mesta u Oslobodilačkoj ulici, a u narednoj godini parkinzi će nići iza crkve Uznesenja Blažene Device Marije u centru sela. Tako će na raspolaganju biti novih dvadesetak mesta za parkiranje.

U ulici Vuka Karadžića, koja je i glavna saobraćajnica, zakrpljene  su udarne rupe, a u Kikindskoj ulici sanirana je oštećena bankina.

-Radovi se finansiraju iz gradskog budžeta, a lokalna samouprava uvažila je sve naše sugestije o tome šta je najvažnije uraditi u selu – dodao je Nedeljko Cimeša.

Prvi pravoslavni hram u selu, crkva Svetog Petra i Pavla, odlično napreduje. Budući hram je sazidan do krova i čim se ovremeni biće postavljen krov i toranj.

 

8e060bf6-8937-426d-bacc-6084f876ad58

Poslednje dane ove godine korisnicima, ali i zaposlenima u Novom domu Gerontološkog centra ulepšala su deca. Članovi dečijeg hora „Kikindijanci“ prvi put su nastupili u ovoj ustanovi socijalne zaštite.

– Drago mi je što su naš nastup korisnici nagradili aplauzima i propratili sa velikom pažnjom. Vredno radimo i trudimo se da na repertoaru imamo što više kompozicija, a ovo je prilika da pozovemo sve mališane koji vole da pevaju da nam se pridruže – saznajemo od Isidore Dakić vođe hora koji ima tridesetak članova uzrasta od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.

Druženje sa decom veoma je važno za korisnike Gerontološkog centra, napomenuo je direktor Tomislav Simin.

-U planu nam je saradnja sa Kulturnim centrom i u narednom periodu i gostovanje dece je pravi početak u izgradnji budućeg odnosa. Korisnici se uvek raduju kada imaju kulturne programe i na nama, zaposlenima, je da im omogućimo što više sadržaja. To je važno i potrebno – rekao je Simin.

U oba doma Gerontološkog centra kapaciteti su popunjeni 95 odsto tako da je u Novom domu trenutno 120, a u starom 60 korisnika.

 

 

 

Screenshot 2023-12-25 at 19-05-36 192.RS on Instagram Teška saobraćajna nezgoda na uglu ulica Vuka Karadžića i Jovana Jovanovića Zmaja u Kikindi

Saobraćajna nezgoda dogodila se na uglu ulica Vuka Karadžića i Jovana Jovanovića Zmaja u poslepodnevnim satima. U sudaru „mercedesa“ i „citroena C5“ „stradala“ je i prodavnica auto delova.

Naime vozač „mercedesa“ koji je ulicom Vuka Karadžića išao prema centru nije se zaustavio na pomenutoj raskrsnici te nije ustupio pravo prvenstva prolaza „citroenu C5“ koji je dolazio ulicom Jovana Jovanovića Zmaja iz pravca Autobuske stanice. Usled jakog sudara dva automobila „mercedes“  se zaustavio u izlogu prodavnice auto delova.

U nezgodi su učestvovale tri osobe s obzirom na to da je u jednom od vozila bio vozač, a u drugom žena sa ćerkom  od 14 godina. Svi su prevezeni u Opštu bolnicu na dalji pregled.

error: Content is protected !!