Град

Slava-udruzenja-preduzetnika-(1)

Najbrojnije udruženje privatnika u državi, Opšte udruženje preduzetnika Kikinda obeležilo je juče, 18. put, svoju slavu – Bogojavljenje. U prisustvu članova i gostiju, čelnika Grada i sveštenstva, u prostorijama Udruženja rezan je slavski kolač, a preduzetnici su podsetili na značaj solidarnosti, povezivanja i zajedničkog delovanja svih koji se samostalno bave nekom delatnošću, radi lakšeg i boljeg poslovanja.

– Redovno održavamo sastanke i sve eventualne probleme rešavamo u hodu. Uvek smo dobro sarađivali sa Gradskom upravom, pomažu nam finansijski u organizaciji Mini-sajma preduzetnika, zajedno rešavamo probleme na koje nailazimo. Našim članovima nudimo i podršku i pomoć: u tumačenju zakona, odluka, knjigovodstvenim i pravnim savetima, sve konkurse namenjene preduzetnicima, pokrajinske i republičke, odmah im prosleđujemo i pišemo im projekte kako bi aplicirali za dodelu sredstava. Uvek smo tu da podržimo i nove i stare članove – rekao je predsednik Siniša Pašić, koji je na čelu Udruženja 11 godina. On je podsetio da Udruženje kontinuirano animira nove, mlade preduzetnike da im se pridruže jer su pogodnosti, za članarinu od samo tri hiljade dinara godišnje, brojne i veoma korisne.

Kum slave bio je dugogodišnji preduzetnik Dejan Ćirić, vlasnik preduzeća „Tunning mobile”, a svečanosti su prisustvovali gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Aleksandar Aćimov, i Vanja Radojkov, šef kabineta gradonačelnika.

Bila je ovo, ujedno i prilika za razgovor o budućim planovima koji će doprineti daljem razvoju preduzetništva u gradu. Udruženje ima između 80 i 90 članova, od toga 30 aktivnih. Neki oblici udruživanja preduzetnika u gradu datiraju još od 19. veka, naveo je  Pašić koji je poželeo dobro zdravlje, plodnu saradnju i berićetnu godinu svima, posebno sadašnjim i budućim članovima.

Krsna slava Udruženja preduzetnika još jednom je potvrdila važnost povezivanja i podrške u lokalnoj poslovnoj zajednici, koja i dalje ostaje snažan oslonac privrede Kikinde.

S. V. O.

 

 

Casni-krst-(3)

Na Bogojavljenje, jedan od najvažnijih pravoslavnih praznika, tradicionalno plivanje za Časni krst održano je na dva lokaliteta u gradu i privuklo je brojne učesnike i posetioce.

Prvi događaj održan je na Jezeru Strelište u Novim Kozarcima, gde je nakon Svete liturgije u Hramu Svetog Proroka Ilije i osvećenja Bogojavljenske vodice, litija, koju je predvodio jerej Nikola Momirov, sa šestoricom učesnika stigla do jezera.

Do Časnog krsta prvi je stigao Branko Ugrinić (37) iz Banatskog Velikog Sela, diplomirani ekonomista i bivši reprezentativac Srbije u šaranskom ribolovu.

– Prvi put učestvujem, bila mi je to velika želja. Ovo posvećujem svojoj preminuloj sestri – rekao je Branko.

Bogojavljensko plivanje prvi put je održano u ovom mestu i ponovo je privuklo veliki broj vernika koji su bodrili i s radošću pratili hrabre učesnike.

Sat vremena kasnije, tačno u podne, obeležavanje Bogojavljenja odigralo se, jedanaesti put, u Kikindi, na Starom jezeru, gde je zabeležen rekordni broj učesnika, njih 47. Nadmetale su se i tri devojke, jedna cela porodica, kao i braća koja su plivala zajedno. Učesnike su blagosiljali sveštenici kikindske Srpske pravoslavne opštine.

Najbrži je bio osamnaestogodišnji Kikinđanin Veljko Karanović, učenik Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, koji je, uz ovacije publike, osvojio Časni krst.

– Treniram plivanje i prvi put sam učestvovao. Bilo mi je hladno samo na početku. Osećaj je neverovatan,  mislim da svi koji to mogu, treba da ovo da iskuse – rekao je Veljko.

Nesvakidašnji odziv potvrdio je značaj ove tradicije u očuvanju duhovnih vrednosti, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Ovaj običaj pokazuje koliko su ljudi privrženi veri i da joj se sve više vraćaju. Velika hrabrost učesnika pokazuje njihovu privrženost Bogu i veri, i mi ih podržavamo u tome. Ljudi se okreću pravim vrednostima koje treba da negujemo i to je sve što nam je potrebno – da čuvamo tradiciju i veru i da podstičemo mlade ljude da poštuju hrišćanske, pravoslavne vrednosti jer ko je na strani vere i srpstva, taj je na pravom putu. Važno nam je da pokažemo jedinstvo i zajedništvo koje nam je neophodno u ovim izazovnim vremenima jer ćemo na taj način iz svih teškoća koje su pred nama izaći kao pobednici – rekao je gradonačelnik Bogdan koji je najboljima, u ime Grada, uručio zlatnike.

Plivanje za Časni krst na Bogojavljenje nosi duboku simboliku i podseća na krštenje Isusa Hrista u reci Jordan, kada su se otvorila nebesa i čuo glas Boga Oca. Ovaj čin okuplja zajednicu, inspiriše učesnike i prenosi poruku vere, hrabrosti i zajedništva.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Organizatori, crkvene opštine, lokalna samouprava i Ronilački klub „Orka“ i Kulturni centar istakli su značaj ovakvih događaja u očuvanju duhovnog identiteta, izražavajući zahvalnost svima koji su učestvovali i podržali manifestaciju. Kako se običaj iz godine u godinu razvija i okuplja sve veći broj ljudi, jasno je da plivanje za Časni krst ostaje jedna od najsvetlijih i najvažnijih manifestacija koje spajaju veru, tradiciju i zajedništvo.

S. V. O.

Krvopic-(3)

U našu redakciju stiglo je saopštenje predsednice Aktiva direktora kikindskih škola, Jelene Krvopić, koje prenosimo u celosti.

„U skladu sa kalendarom koji je propisalo Ministarstvo prosvete, nastava će početi 20. januara po planu. Informacije koje su se pojavile na društvenim mrežama o obustavama rada u jednom broju škola nisu tačne. Sve škole u Kikindi će raditi prema rasporedu koji utvrđuje direktor škole.

Obrazovni proces neće biti prekinut. Obustava rada nije zvaničan stav celog kolektiva, nego grupe nastavnika. Relevantna saopštenja javnost može da dobije isključivo od direktora škola, a ne od nekih neformalnih grupa.

Svoje aktivnosti i postupke donosimo vodeći računa o interesima učenika i obrazovnog procesa“, navodi se u saopštenju predsednice Aktiva direktora, Jelene Krvopić.

Pariz-Tera-(1)

Izložba „Likovni kontakt: francuske i srpske skulpture iz kolekcije Tera“ otvorena je u Kulturnom centru Srbije u Parizu.

Pariskoj publici izložene su skulpture An Rošet, Mrđana Bajića, Žozet Barbie, Alen L Burgok, Čedomira Vasića, Igora Antića, Olge Jančić, Florens Tor, Bernarda Rudigera, Tanje Ostojić, An Mersedes, Zlatka Glamočaka, Tatjane Stolpović, Mirjane Blagojev i Slobodana K. Bijeljca.

Na otvaraju su se prisutnima obratili direktorka Kulturnog centra Srbije Natali Beljanski, direktor Centra „Tera” Aleksandar Lipovan, i kustoskinja izložbe Tijana Toševski. Prisustvovali su i umetnici Igor Antić, An Mersedes, Slobodan K. Bijeljac, An Rošet i Bernard Rudiger kao i mnogi francuski i srpski kulturni radnici i umetnici.

Izložba “L’art contact” je od velike važnosti jer prikazuje skulpture u terakoti nastale u toku četiri decenije postojanja Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti „Tera“ u Kikindi. Muzej „Tera“ danas ima kolekciju od preko 1.200 skulptura, što je najveća savremena kolekcija skulptura velikog formata u terakoti u svetu.

Sa posebnim naglaskom na dijalogu između francuske i srpske umetničke scene, izložba osvetljava značaj kulturne razmene i očuvanja umetničkog stvaralaštva u glini, ističući potencijal savremenog stvaralaštva kao moćne alatke za umrežavanje i interkulturalni dijalog. Postavka obuhvata dve celine – prezentaciju Centra „Tera” u podrumu kao i radove francuskih i srpskih umetnika koji su raspoređeni u prizemlju i na spratu SKC-a. Izložba je otvorena za posetioce do 7. februara.

(Foto: CLPU “Tera”)

Bolnica

Imajući u vidu sve veći broj građana sa simptomima respiratornih infekcija i radi sprečavanja širenja virusa gripa, u Opštoj bolnici Kikinda podsećaju da je i dalje na snazi odluka Komisije za sprečavanje intrahospitalnih infekcija kojom su od 17.decembra 2024. godine zabranjene posete pacijentima na svim odeljenjima.

Prijem paketa za pacijente koji su na stacionarnom lečenju organizovan je ponedeljkom, sredom i petkom na prijemnom šalteru Bolnice od 15 do 17 časova, počev od danas 17. januara.

Ova odluka doneta je na osnovu predloga mera i preporuka za suzbijanje respiratornih infekcija od strane Zavoda za javno zdravlje. Istom odlukom, uvedeno je obavezno nošenje maski za sve pacijente i zaposlene, kako u stacionarnom tako i u polikliničkom delu Bolnice.

Casni krst Kikinda (1)

U Kikindi, na Starom jezeru, u nedelju, na Bogojavljenje, plivaće se 11. put. Ove godine stigao je najveći broj prijava do sada.

– Imamo 40 prijavljenih, od toga dve devojke, i svi su obavili lekarske preglede. Oni koji se prijave danas moraju i doneti uverenje od izabranog lekara – kaže Stojan Bogosavljev, predsednik Ronilačkog kluba „Orka“. Prijave se primaju na broj 063 384 792.

U Kikindi će plivanje početi tačno u podne, a sat vremena ranije, nadmetaće se plivači na Jezeru Strelište u Novim Kozarcima, u kojima je ovaj običaj ustanovljen još 2014. godine.

– Prijavljivanje je završeno 14. januara i imamo, za sada, šestoricu plivača – navodi jerej Nikola Momirov. – Pre plivanja, u Hramu Svetog Proroka Ilije, biće služena Sveta liturgija i biće osvećena bogojavljenska vodica. Nakon toga, od Hrama kreće svečana litija do stadiona FK „Sloboda“, odakle ćemo, sa plivačima otići do jezera.

Jerej Momirov dodaje da je moguće prijavljivanje i pre samog početka, uz obavezno lekarsko uverenje.

Prema pravoslavnom predanju, na Bogojavljenje, kada je Sveti Jovan Krstitelj u reci Jordan krstio Isusa Hrista, otvorila su se nebesa i čulo se obraćanje Boga Oca koji je objavio da je Isus sin njegov, i tada je na desno rame Isusa sleteo Sveti Duh u obličju belog goluba. Ovim krštenjem je Isus pokazao prisutnima da poštuje zakone proročke, nakon čega je započeo svoju misiju, propoved, odabir “prostih i neukih” zemljoradnika i ribara za svoje učenike Apostole. Ovaj događaj je osnov za proslavu jednog od 15 najvećih pravoslavnih praznika.

Kupanje u reci na ovaj dan, veruje se u narodu, donosi zdravlje. Plivanje za Časni krst na dužini od 33 metra simbolizuje godine koje je Isus poživeo. Ovaj običaj duboko je ukorenjen u srpskoj tradiciji i svake godine privlači veliki broj vernika i učesnika.

S. V. O.

 

turisticka-austrija-(2)

Turistička ponuda Kikinde, do 19. januara, predstavlja se na najvećem sajmu za odmor, putovanja i razonodu u Austriji „Ferrien messe 2025“ koji beleži oko 50.000 posetilaca. Štand našeg grada nalazi se u okviru turističkih organizacija Srbije i Vojvodine i privrednih komora Srbije i Vojvodine. Na štandu naše zemlje predstavlja se deset turističkih organizacija.

-Velika je posećenost, a Bečlije su zainteresovane za turizam i za naš štand. – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije grada Jasmina Milankov – Prvi put smo na ovom Međunarodnom sajmu i koristimo priliku da predstavimo jubilarne, 40. „Dane ludaje“, kao i proizvode od bundeve. Do sada smo imali dogovor sa nekoliko turističkih agencija iz Beča kojima je specijalnost da dovode turiste iz dalekih krajeva Kine, Japana i Koreje. Već imaju ture iz Mađarske ka Srbiji do Novog Sada i Beograda, tako da pregovaramo da im deo ponude bude i jednodnevni izlet u Kikindi. Posetili su nas i predstavnici mnogih austrijskih institucija, među kojima je dosta onih koji govore srpski jezik tako da smo se potrudili da im predstavimo šta je to što mogu da vide kada dođu u naš grad. Za nas je ovo još jedno iskustvo i iskreno se nadam da ćemo već u ovoj godini imati nove goste.

Osim Jasmine Milankov, predstavnik Kikinde je i pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski koja je iskoristila priliku da se sretne sa ambasadorom Srbije u Austriji Markom Blagojevićem.

U Vojvodini je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine registrovano 8.498 dolazaka turista iz Austrije, što predstavlja porast od 5,51 odsto u odnosu na 2022. godinu, dok je broj ostvarenih noćenja austrijskih turista iznosio 20.007. Turisti iz Austrije su u 2024. godini u Vojvodini u proseku boravili po 2,4 dana.


A.Đ.

 

 

bebe-1

U Kikindi je u 2024. godine rođeno 437 beba. To je 15 novorođenčeta više u odnosu na 2023. godinu, podaci su Matičarske službe u našem gradu.

-Jedna beba rođena je u svojoj kući u Nakovu, a jedna u Ruskom Selu. Od ukupnog broja rođenih bilo je 190 devojčica i 247 dečaka. I prošle godine, kao i pretprošle u avgustu je rođeno najviše beba, 43. Najveći broj žena koje se porode u kikindskoj Bolnici imaju prebivalište na teritoriji grada Kikinde, ali ima ih i iz Novog Miloševa, Srpske Crnje, Tobe – kaže Marina Isaković, zamenik matičara.

U 2024. godini najpopularnija muška imena bila su Aleksa, Lazar i Mihajlo. Od ženskih imena najčešće je bilo Ema, Petra i Milica. Pojedini roditelji odlučili su se za retka imena.

– Od retkih, nesvakidašnjih imena izdvojila bih Atanasije, Aurelijo, Tihon, Ernestina, Sena i Luna. Kada nam stigne prijava rođenja iz Bolnice ukoliko su roditelji u braku, odmah upisujemo dete i izvod šaljemo na kućnu adresu majke. Ukoliko nisu u bračnoj zajednici potrebno je da otac u Matičarskoj službi prizna dete i izvod dobija u roku od pola sata – dodaje naša sagovornica.

Prema statistici, najviše venčanja bilo je u junu kada je sudbonosno „da“ reklo 19 parova, a najmanje u januaru.

-Bilo je 189 sklopljenih brakova. To je za 10 venčanja više nego pretprošle godine. Najviše venčanja bilo je u Kikindi, potom slede Rusko Selo i Nakovo. Venčanja se rade na srpskom i mađarskom jeziku. Taksa za venčanje u svečanoj sali Grada je 700 dinara, a 7.000 dinara plaća se ukoliko matičar odlazi u restoran – istakla je Marina Isaković.

U 2024. godini preminule su 822 osobe što je u odnosu na 2023. manje za 122 osoba Najviše ih je umrlo u Kikindi, Mokrinu i Novim Kozarcima. Najviše sugrađana izgubili smo u januaru 71 osobu.

A.Đ.

veliko-selo-put

Na putu Banatsko Veliko Selo – Kikinda ovih dana sanirano je uzdignuće i ulegnuće puta koje je predstavljalo problem vozačima. Reč je o delu puta na kom se nalazi ćuprija na kanalu koja je propala, istakla je Mira Pećanac, predsednica Saveta Mesne zajednice.

-Pomenuti deo puta je asfaltiran i u potpunosti saniran. Sastrugani asfalt iskorišten je da se naspe poljski put kod vrtića „Lastavica“. Reč je o delu atarskog puta koji se koristi za dostavu hrane deci u vrtiću. Izvođač radova je firma „Eko gradnja“, a radove je finansirala lokalna samouprava – saznajemo od Mire Pećanac.

U toku je i uklanjanje ostataka motela „Krajina“ u centru sela koji je izgoreo pre godinu i po dana.

-Motel je vlasništvo firme „AD Kozara“ koja je podnela zahtev za uklanjanje zgarišta. Rušenje delova objekta koji su ostali nakon požara, i koji su bili nebezbedni, je u završnoj fazi i očekujemo da će za nekoliko da će uskoro biti i završeno – navela je naša sagovornica.

Motel u centru sela izgoreo je 29. juna 2023. godine. Pre toga dve decenije nije bio u funkciji, a vatrena stihija najpre je zahvatila krov, da bi potom izgorela i unutrašnjost, a kao uzrok požara navedene su neispravne strujne instalacije. U ovom motelu nekada se nalazio restoran, kuglana, kongresna sala i kancelarije „Kozare“.

 

A.Đ.

poreska-uprava

Poreska uprava objavila je konkurs za popunjavanje 195 radnih mesta u Sektoru za izdvojene aktivnosti i na ovim pozicijama će biti angažovano 228 radnika.

Konkurs je otvoren za popunjavanje pozicija u 81 mestu širom Srbije, a raspisan je, kako navode u Poreskoj upravi, radi povećanja broja zaposlenih i unapređenja rada.

U Centrali Poreske uprave u Kikindi otvorena su radna mesta poreski inspektor za poslove kontrole 1, u zvanju poreski savetnik I – jedan izvršilac, i analitičko-poreski poslovi kontrole, u zvanju mlađi poreski savetnik – takođe jedan izvršilac.

Zainteresovani mogu da konkurišu i u mnogim mestima u Vojvodini, u: Novom Kneževcu, Bečeju, Senti, Bačkoj Topoli, Kuli, Vrbasu, Zrenjaninu, Kanjiži, Subotici, Apatinu…

Neka od upražnjenih radnih mesta su i tehnički sekretar, stručni saradnik za operativne i analitičke poslove kontrole, viši poreski inspektor za poslove kontrole, poreski inspektor za poslove kontrole, radno mesto za analitičke poslove naplate, šef odseka, viši IT tehničar i mnoga druga.

Za učešće u konkursu, za pojedina radna mesta dovoljna je i srednja stručna sprema, ali se traži položen stručni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

Rok za podnošenje prijava je 15 dana i počinje da teče narednog dana od dana objavljivanja u periodičnom izdanju oglasa Nacionalne službe za zapošljavanje, od 16. januara.

Prijava na javni konkurs vrši se na Obrascu prijave koji je dostupan na internet prezentaciji Službe za upravljanje kadrovima i Poreske uprave.

Tekst konkursa može se pronaći na sajtu Poreske uprave i na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje.