децембар 6, 2025

Економија

preduzetnici-(2)

Na zahtev svojih članova, Opšte udruženje preduzetnika Kikinda (OUPK) organizovalo je danas predstavljanje novog Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. U Regionalnoj privrednoj komori sa novim odredbama i obavezama preduzetnike su upoznali predstavnici firme „First Leader“ iz Zrenjanina.

Privatnici su, pre svega, nezadovoljni zbog odredbe po kojoj su sada svi, bez obzira na broj zaposlenih i delatnost, osim samozaposlenih bez drugih radnika, u obavezi da imaju odgovornu osobu sa licencom zaduženu za bezbednost ili da sami polože stručni ispit u Upravi za bezbednost nadležnog ministarstva.

– Potrebno im je tumačenje Zakona, ali ih najviše muči cena usluga licenciranih odgovornih lica za zaštitu i bezbednost na radu i agencija, koji traže pet hiljada mesečno, što je na godišnjem nivou oko 500 evra. To je veliki izdatak za jednog privatnika, recimo vlasnika prodavnice polovne robe koji ima samo jednog zaposlenog. Agencija koju smo pozvali ove usluge nudi mnogo povoljnije – kaže Siniša Pašić, predsednik OUPK.

Novi zakon, donesen posle 18 godina u potpunosti je usaglašen sa evropskim standardima, na snagu je stupio 7. maja prošle godine, a poslodavci su dužni da ispoštuju sve odredbe u roku od dve godine, što podrazumeva i izradu normativnih akata.

Sve se svodi na primenu preventivnih mera kako bi se predupredi rizici od nastanka profesionalnih oboljenja, invaliditeta ili čak smrti.

– U poslednjih deset godina podigla se svest poslodavaca o značaju zaštite i bezbednosti i zdravlja zaposlenih – ocenjuje Vera Lazarov, rukovodilac za bezbednost u zrenjaninskoj firmi. – S druge strane, broj inspektora jeste smanjen ali se postiže sprovođenje nadzora i edukacija poslodavaca. Novina je i uspostavljanje jedinstvenog registra povreda na radu, da bi se pratilo u kojoj delatnosti se dešava najviše više povreda i u vezi s tim usklađivali pravilnici.

Generalno, po novom zakonu, poslodavci će morati da omoguće mnogo veći nivo bezbednosti na radu. Prvi put je prepoznat pojam rada od kuće i rada na daljinu i za sprovođenja mera zaštite i u ovim slučajevima odgovoran je poslodavac. Propisane su i preventivne mere za visokorizične poslove, obavezna obuka kod zasnivanja radnog odnosa, uvođenja novih tehnologija, sredstava za rad, opreme i procesa, zatim sistematski lekarski pregledi zaposlenih, veća nadležnost inspekcija i više kazne za nepoštovanje zakonskih odredbi.

Opšte udruženje preduzetnika Kikinda, po rečima predsednika Pašića, prati najnovije zakonske regulative i pomaže svojim članovima, i u ovom domenu, da se što bolje i brže prilagode. Na teritoriji grada Udruženje ima oko 80 članova, dok je, na istom području, registrovano oko 1.300 oko preduzetnika, najviše samostalnih zanatskih i ugostiteljskih radnji i firmi sa pet do deset zaposlenih.

S. V. O.

Sajam zapošljavanja 1

Sajam zapošljavanja Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda organizuje u četvrtak, 4. aprila od 11 časova , u Sportskoj hali „Partizan“. Ovom prilikom će 25 poslodavaca ponuditi oko 380 radnih mesta, a nezaposleni će, u neposrednom kontaktu, moći da se upoznaju sa radnim mestom za koji su zainteresovani.

U ponudi su radna mesta sa visokom i srednjom stručnom spremom, a veliki broj slobodnih poslova biće i za one  bez kvalifikacija.

Kandidati sa visokom stručnom spremom moći će da konkurišu za radna mesta mašinskog inženjera, inženjera elektrotehnike. Nezaposleni sa srednjom stručnom spremom moći će da konkurišu za poslove prodavca, vozača, šivača, komunalnog radnika, konditora, livca- kalupara, CNCoperatera, agenata osiguranja, konobara, kuvara, pekara, magacionera, mesara, administrativnog radnika…

Veoma dobra biće i ponuda poslova i za nekvalifikovene radnike, budući da se traži veliki broj proizvodnih radnika i još mnogo drugih.

Nezaposleni će na sajmu biti u prilici da uspostave direktan kontakt sa poslodavcima, predstave im se i predaju im svoju radnu biografiju. Na štandu Nacionalne službe nezaposleni i poslodavci će moći da dobiju sve informacije za podsticanje zapošljavanja, dok će nezaposlenima biti pružena pomoć i u pisanju radne biografije .

Pčele

Prema nedavno objavljenom bilansu u biltenu Republičkog hidrometeorološkog zavoda, zima 2023/2024. godine bila je najtoplija od 1951. godine i sušna u većem delu zemlje. Zabeležene su rekordno visoke vrednosti temperatura. U nekim mestima zabeleženi su i letnji dani, a registrovana su dva toplotna talasa. Kikinda se našla među tri grada (pored Kruševca i Kraljeva) u kojima je izmereno rekordno dugo sijanje sunca tokom zime.

Između ostalih, posledice uticaja ovih zimskih meteoroloških iznenađenja, polako svode i pčelari.

– Cela zima i prvi dani proleća su nas vrlo iznenadili – kaže za Kikindski portal Saša Čolak, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine. – Pčelarstvom se bavim gotovo 40 godina, ali ovakve vremenske prilike nisam zapamtio. Ipak, pčele nikad nisu bile bolje nego ovog proleća, ali je to relativno jer je sve i oživelo dosta ranije. Ono čega se plašimo, što smo imali prvih dana proleća, to je mraz kojeg je bilo u celoj zemlji. Kod nas su te najniže temperature bile stepen i dva ispod nule, što će se loše odraditi na cvetanje voća. Pčele su, za sada, nakupile dovoljno hrane, ne znamo još šta nas čeka, ali se nadamo dobrom.

Pčele su u dobrom stanju u ovom trenutku i prilično dobro podnose promenu klime, tvrdi Čolak i navodi da je bagrem pretrpeo dosta veliku štetu zbog mraza.

– Mi u Kikindi nemamo bagremovu pašu, ali je repica u fazi pred cvetanje. Obično počinje da cveta 15. aprila, ali će ove godine to biti bar 20 dana ranije. Suncokret, koji je tek u fazi u setve, poneće ishranu, ali samo ako ne bude trovanja, ako ratari i mi budemo na istom zadatku, kao što smo bili nekoliko godina unazad jer jedino će tako biti dobro i njima i nama – siguran je Čolak.

Ako tome dodamo i već poznate probleme sa kojima se suočavaju pčelari: činjenice da je otkupna cena suncokretovog meda niska – prošle godine je bila 1,8 evra za kilogram, ali da otkupa gotovo i da nema, pčelarima ostaju problemi stvaranja zaliha jer od kuće prodaju samo pet do 10 odsto proizvodnje.

Pored toga, kako se čulo jesenas na skupu vojvođanskih pčelara u Kikindi, subvencije su suviše niske da bi bile dovoljne za opstanak pčelara, posebno onih kojima je to jedini izvor prihoda. U Kikindi se pčelarstvom bavi između 250 i 300 sugrađana.

S. V. O.

IMG-c41c5393e008fafa514d0f3310586fea-V-(2)

Osobama sa invaliditetom, zahvaljujući nabavci pokretne stolice, biće olakšan boravak na bazenima SC „Jezero“. Pomenuta stolica služi za spuštanje osoba sa invaliditetom u vodu. Od danas je dostupna za korišćenje na zatvorenim bazenima, saznajemo od direktora Dejana Pudara.

-Stolica  će omogućiti korišćenje svih bazenskih kapaciteta našim sugrađanima sa invaliditetom koji su naši korisnici. Ovo  je početak jer nam je želja da se potrudimo da svim korisnicima našeg objekta  omogućimo jednake uslove. Napravili smo iskorak u kvalitetu, sa posebnim osvrtom na sugrađane, koji, na žalost, nisu u mogućnosti da samostalno hodaju – rekao je Pudar.

Nabavka lifta sprovedena iz budžeta SC „Jezero“, faktički, iz budžeta Grada Kikinda, što samo dokazuje da lokalna samouprava, razume potrebe, kako SC „Jezero“, tako i svih stanovnika Grada Kikinde.

-Tokom ove godine planiramo još novina koje će poboljšati uslove boravka na bazenima invalidnim osobama – naveo je Pudar.

Brankica Miškov, predsednica Udruženja multipla skleroza kaže da se osobe sa invaliditetom svakodnevno suočavaju sa brojnim izazovima.

-Svaki dan je borba i mnogi se povlače iz društva što zbog predrasuda i diskriminacije, tako i zbog arhitektonskih barijera koje su ogroman problem u svim društvenim zajednicama. Neretko je prisutan osećaj odbačenosti i neprihvatanja, a neretko su tu iskorišćavanje i odbacivanje. Udruženje multipla skleroza prethodnih godina pokušava da podigne svest sugrađana o ravnopravnosti i potrebama osoba sa invaliditetom. U našoj misiji imamo nesebičnu pomoć Dejana Pudara, jednog od retkih Kikinđana koji nas razume i trudi se da nam omogući što bolje uslove za korišćenje bazena – rekla je Brankica Miškov i zaključila da lift stolica za invalide vraća dostojanstvo i dodaje da se raduje novim pomagalima za osobe sa invaliditetom.

A.Đ.

preduzetnici-konkurs-(1)

Lokalna samouprava raspisala je javni konkurs za dodelu podsticaja za razvoj preduzetništva, mikro, malih i srednjih preduzeća na koja posluju u našoj sredini. Cilj je podrška razvoju, osavremenjivanju, proširenju i povećanju  obima proizvodnje, stabilizacije proizvodnje, investiranja u savremena sredstva za rad i proizvodnju, radi povećanja konkurentnosti privrednih subjekata. Ove godine raspisan je sedmi konkurs, istakao je član Gradskog veća Saša Tanackov.

-Prošle godine imali smo opredeljeno više sredstava za ovaj konkurs, a i ove godine utrošiće se tri miliona dinara za podsticaj firmama koje imaju do 100 zaposlenih. Ove godine proširen je krug onih koji mogu da konkurišu za novac. Tokom ranijih konkursa nije postojala mogućnost nabavke informatičke opreme, softvera i sličnih mašina i alata iz oblasti informacionih tehnologija koji su danas nezaobilazni u radu mnogih profesija, te je ove godine omogućena njihova nabavka uz podsticaj Grada – saznajemo od Tanackova.

Od 2017. godine, oda kada su dodeljivana prva sredstva po ovom konkursu, do sada 62 korisnika dobila su podsticaje. Za sufinansiranje nabavke mašina i opreme, nove i polovne do sedam godina starosti najmanji iznos koji može da se odobri po projektu je 75.000 dinara, a najveći  je 400.000 dinara odnosno maksimalno 50 odsto vrednosti od traženog dobra koji se nabavlja.

-Postoji i pozitivna diskriminacija preduzetnica. Ukoliko se firma vodi na ženu dobijaju se dodatni bodovi, što povećava mogućnost dobijanja traženih sredstava. Konkursna dokumentacija nije zahtevna i prilagođena je da svako može lako da je popuni i da dođe do prateće dokumentacije koja je obavezna konkursom – dodao je naš sagovornik.

Bespovratna sredstva se ne mogu koristiti primarnu poljoprivrednu proizvodnju, a iz konkursa su izuzeti preduzetnici koji su sredstva dobili prošle godine.

-Ograničavajući faktor je i nabavka dobara koja nisu toliko trajnog karaktera jer preduzetnik nabavljenu opremu određeni period ne sme da otuđi. Tu se, pre svega, misli na stolove i stolice za ugostiteljske objekte, sitni inventar poput čaša, tanjira i ostalog. Imali smo široki krug korisnika od trgovine, zanatstva, proizvodnje, različitih usluga – kaže Saša Tanackov.

Rok za podnošenje prijava je 15. marta, do 15 časova Odobrena sredstva se koriste isključivo za namene za koje su dodeljena, a korisnik  sredstava je dužan da Gradskoj upravi dostavi definisanu ugovorom dokumentaciju o  realizaciji projekta, materijalni dokaz o nabavci mašine ili opreme, kao i o  namenskom korišćenju dodeljenih sredstava u propisanom roku. Svi detalji konkursa i obrasci prijave nalaze se na sajtu Grada Kikinde.

A.Đ.

 

1709104976127

Rok za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na  subvencije od 18.000 dinara po hektaru produžen je do 1. aprila. Razlog tome je što nisu sve parcele, koje su poljoprivrednici dodavali u svoje gazdinstvo, odobrene, ali i da svi koji imaju pravo podnesu zahtev, istakla je Mirjana Tomić, savetodavac Poljoprivredne stručne službe.

– Pre podnošenja zahteva za podsticaje po hektaru biljne proizvodnje u elektronskom Registru poljoprivrednih gazdinstava, eRPG, poljoprivrednici treba da urede podatke o površinama i biljnim kulturama na parcelama i da obnove registraciju poljoprivrednog gazdinstva. Svako ko ima računar ili pametni telefon može zahtev sam da podnese ukoliko zna šta će sejati na kojoj parceli. Za podnošenje zahteva za subvencije za ovu meru nije potrebno posedovanje fiskalnih isečaka odnosno računa. Na raspolaganju smo poljoprivrednicima i najviše nam dolaze oni čiji dodatni ugovori o zakupu još nisu prihvaćeni od strane Uprave za agrarna plaćanja. Registracija novih gazdinstava trenutno stvara najviše problema. Naime, poljoprivrednici koji su gazdinstva registrovali u avgustu, septembru, oktobru nemaju nikakva rešenja. Tada šaljemo mejl nadležnoj Upravi koja ažurira podatke   – precizira Mirjana Tomić.

Podsticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasejane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara. Pravo imaju isključivo poljoprivredni proizvođači koji prijavljeno zemljište i obrađuju u svoje ime i za svoj račun, a subvencije neće moći da koriste vlasnici zemlje koji tu zemlju ne obrađuju, već je daju u zakup. Svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači mogu podneti zahtev za podsticaje na portalu ePodsticaji.

-Počelo je i podnošenje zahteva za akcizu za dizel gorivo. Kada na pumpi kupe gorivo neophodno je upisati broj poljoprivrednog gazdinstva. Ti računi su odmah vidljivi na platformi, tako da se zahtevi podnose zahtevi za povraćaj od 50 dinara za plaćenu litru dizela – kaže naša sagovornica.

Za zahtev za subvencije za nabavku sertifikovanog semena potrebno je da se na računu upiše broj gazdinstva.  Za proizvođače koji su u sistemu PDV-a upisuje se i jedinstveni matični broj.

-Račune treba čuvati do momenta raspisivanja javnog poziva za drugi deo subvencija. Naznake su da će to biti u junu, a povrat će biti maksimalno do 17.000 dinara po hektaru – zaključila je Mirjana Tomić.

A.Đ.

 

TOZA 5

Tokom ove godine moguća je privatizacija 13 državnih preduzeća u Srbiji, među kojima je i fabrika „Toza Marković“. Kikindska industrija crepa već je bila privatizovana, međutim, ta privatizacija je propala. Većinski vlasnik ove firme u proteklim godinama je „Srbijagas“.

Na spisku su i fabrike „Prehrana“ iz Sombora, „Trajal“ iz Kruševca, „Bačka“ iz Sivca, RTV iz Kragujevca i više beogradskih preduzeća.

Ministarstvo privrede ažuriralo je bazu podataka o preduzećima za privatizaciju, te je navelo da za 41 preduzeće, među kojima je i devet domaćih banja, iz različitih razloga, za sada nije moguća objava javnog poziva.

 

baby-g8a17553bd_1920

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je Srbija spremna za rebalans budžeta kako bi od aprila ili maja mogla da počne da isplaćuje uvećana sredstva za svako rođeno dete.

Predsednik je rekao da će država za svako prvorođeno dete isplaćivati 500.000 dinara, a za drugo rođeno 600.000.

Za treće i četvrto dete mere će biti mnogo ozbiljnije, naglasio je Vučić na predstavljanju programa „Skok u budućnost – Srbija EXPO 2027“.

Do sada je za prvorođeno dete izdvajano 378.000 dianra, rekao je predsednik i dodao da ne priča o novcu koji u tom cilju izdvajaju lokalne samouprave. Podsetio je da se do sada za drugo rođeno dete isplaćivalo 460.000 dinara.

Predsednik je naglasio da će se mnogo raditi i na nagrađivanju majki i porodica koje imaju više dece, poput porodice Filić koja ima 12 dece.

Serbia, Vojvodina. Farmer in tractor cultivating field in spring season.

Agrarni budžet u 2024. godini opredeljen je u iznosu od 1.004.000.000 dinara, što je više u odnosu na prošlu godinu. Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo podržaće sve mere koje su dale rezultate, ali i uvesti nove, izjavio je pokrajinski sekretar Vladimir Galić.

 

 

-Nova mera u ovoj godini biće unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku za nepoljoprivedne poslove. Pojedina domaćinstva, koja se bave seoskim turizmom, prodaju i poljoprivredne proizvode. Sa 20 miliona dinara osnažićemo takva gazdinstva da razvijaju ovu granu privrede – pojasnio je Galić.

Najviše sredstava, 507 miliona dinara, opredeljeno je za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, prvenstveno za nabavku poljoprivredne mehanizacije, kupovinu opreme za zaštitu od vremenskih nepogoda, elemenata za podizanje zasada voća, vinove loze i hmelja, zatim biljnu proizvodnju u zaštićenom prostoru odnosno plastenike, kao i za opremanje stočarskih farmi , za nabavku opreme za pčelarsto. Za organsku proizvodnju planirano je 16 miliona, a  za realizaciju investicija za unapređenje ruralne infrastrukture i usluga 35 miliona dinara. Za sprovođenje godišnjeg odgajivačkog programa u stočarstvu biće izdvojeno 50 iliona dinara.

-Nastavljamo sa podrška poljoprivrednicima mlađim od 40 godina, za šta je opredeljeno 200 miliona dinara . Cilj je da mladi steknu ekonomsku nezavisnost i dobiju mogućnost da dalje napreduju i opredele se da ostanu na selu – dodao je Galić.

Za  uvođenje i sertifikaciju sistema kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla na gazdinstvima predviđeno  je 96 miliona dinara. Za savete i informacije poljoprivrednim proizvođačima, udruženjima, zadrugama i drugim pravnim licima u poljoprivredi izdvojiće se 100 miliona.

 

Nikola Lukač_ind. zona

Izgradnja „Osmeha Vojvodine“  jedna je od najvažnijih vesti za Kikindu i Vojvodinu minulih decenija. Ovako velika i značajna brza saobraćajnica nije građena u pokrajini još od početka 70-ih godina i izgradnje auto-puta Beograd-Subotica, koji je građen u fazama.

– Možda nismo ni svesni šta će brza saobraćajnica doneti Kikindi i koliko će to promeniti lice grada, kao i sve lokalne samouprave koje će biti na toj ruti- kaže za KIKINDSKI PORTAL prvi čovek grada Nikola Lukač. –  Ogromna važnost projekta je mnogostruka, počev od povećanja investicionih potencijala jer Grad Kikinda više neće biti poslednja stanica nego će postati tranzit što automatski znači da će mladi više želeti da se vrate i ostanu ovde. Veoma je važno i to da je brza saobraćajnica projekat od nacionalnog značaja. Država je zajedno sa pokrajinskom administracijom uvidela da je ovo izuzetno značajan put za celu AP Vojvodinu i Srbiju- ističe Lukač.

Osmeh Vojvodine dug 186 km povezaće od Bačkog Brega na granici sa Mađarskom,  teritorije Sombora, Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja, Novog Bečeja i Kikinde,  gde će jedan krak ići do Srpske Crnje, a drugi do Nakova.

– Brza saobraćajnica umnogome će unaprediti region. Za nas će ona značiti i najbrži put do spajanja sa autoputem E 75 Beograd- Novi Sad- Subotica. Jedni drugima bićemo još bliži, protok putnika i robe biće mnogo brži, a investicije će sve to pratiti upravo zbog blizine graničnog prelaza. Doneće nam nove investicije i nova radna mesta. Hvala Vladi, predsedniku Aleksandru Vučiću, pokrajinskoj administraciji. Na nama je da krene izgradnja i od Kikinde ka Somboru u narednom periodu, u toku je kompletiranje dokumentacije.  Svedoci smo da sve ono što je obećano i strateški važno za Vojvodinu i Srbiju, radimo – poručio je prvi čovek grada.

Početak izgradnje brze saobraćajnice Osmeh Vojvodine ozvaničen je juče u Bačkom Bregu, a prisustvovali su potpredsednik Vlade Srbije i ministar odbrane Miloš Vučević, predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović, ministar građevinarsta, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, ambasador NR Kine Li Ming, kao i gradonačelnici Kikinde i Sombora Nikola Lukač i Antonio Ratković.

Don`t copy text!