децембар 6, 2025

Економија

rpk-nagrade

U prostorijama Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga dodeljene su nagrade kikindske komore, nagrade za uspeh i jubilarna priznanja. Nagrada Privredne komore za regionalnog poslovnog lidera u 2024. godini pripala je Nikoli Kneževiću, suvlasniku „Blik produkta“ koji je firmu preuzeo od svog oca.

-Direktor sam firme koja ove godine obeležava četiri decenije rada i moram odati priznanje svim kolegama koji sve ovo verem rade sa mnom i od kojih sam naučio sve što radim. Drago mi je što smo prepoznati i što je naš rad i trud vrednovan u okruženju u kom je firma osnovana. Siguran sam da u našem gradu ima još ljudi poput mene, mladih, koji privređuju i treba ih sve istaći – rekao je Knežević.

Nagradu za poseban doprinos regiona u oblasti industrije primio je Jovan Bulatović, vlasnik i direktor „Grindeksa“ koja se bavi proizvodnjom alatnih mašina. Osnovana je 2003. godine i od tada unapređuje proizvodnju. Pre pet godina izgradili su novu halu za montažu mašina i CNC mašina za obradu na 4.000 kvadrata i svake godine povećavaju izvoz i proizvodnju.

-Rastemo i razvijamo se zato što sve što zaradimo reinvestiramo u fabriku, ljude i opremu. To mora da da rezultate. Ulaganja u sopstvenu proizvodnju i firmu su nam najvažnija i neophodna su kako bismo održali korak sa napretkom, međutim sve je išlo postupno i u skladu sa realnim mogućnostima – dodao je Bulatović.

Za poseban doprinos razvoju privrede i poljoprivrede regiona priznanje je pripalo kikindskoj firmi „Hartopak “. Priznanje je primio vlasnik Živojin Stojkov, a preduzeće postoji petnaestak godina i bavi se proizvodnjom transportne kartonske ambalaže odnosno proizvoda od drveta i papira.

-Zaslužni za ovu nagradu su svi zaposleni u „Hartopaku“ koji su pomogli da dođemo do odličnih rezultata. Ukoliko bude onako kako planiramo naša firma postaće lider u proizvodnji proizvoda od papirne pulpe. Siguran sam da ćemo sledeće godine ostvariti još bolje poslovne rezultate – kazao je Stojkov.

Firmi „DNI“ iz Banatske Topole dodeljena je nagrada za posebni doprinos razvoju privrede regiona u oblasti usluga i trgovine. Vlasnici su braća Željko i Zoltan Kurunci i firmu su osnovali 2007. godine kao zastupnici nemačkih firmi „Koš“ i „Rauh“ te se bave trgovinom poljoprivrednim mašinama.

-Iako nas više ljudi zna po proizvodnji lekovitog i ostalog bilja, mi imamo firmu i njena najveća vrednost je što se nalazi u Banatskoj Topoli koje je i najmanje seli na teritoriji našeg grada. Svako priznanje je vredno jer to je pokazatelj da dobro radimo. Ovo što smo postigli zahtevali je puno truda i rada i kako bi napredovali treba nam bolja infrastruktura, jer je naša želja da zadržimo mlade da ostanu u selu – naveo je Željko Kurunci.

Plaketa Privredne komore Srbije za jubilarnih 30 godina rada dodeljena je Javnom preduzeću „Autoprevoz“.

-Naša firma i u narednom periodu biće na usluzi sugrađanima i svim našim korisnicima Cilj nam je unapređenje poslovanja i kvaliteta naših usluga. Potrudićemo se na kupimo još novih vozila kako bi naši korisnici, ali i zaposleni bili još zadovoljniji – precizirao Miroljub Tomić, finansijski direktor.

Jovan Bulatović dobiće i nagradu Privredne komore Srbije za poslovnog lidera na nivou države. Ona će mu biti uručena u decembru u Beogradu, a razlog povećanje izvoza, proizvodnje, broja zaposlenih, dok „Grindeks“ ima i veliki doprinos u pomoći lokalnoj zajednici.

A.Đ.

PKS-radionica-(2)

Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga je, sa Udruženjem finansijskih institucija Privredne komore Srbije i Narodnom bankom Srbije, organizovala radionicu o bezgotovinskim plaćanjima pod nazivom: „Trgovci i bezgotovinska plaćanja“.

Predstavnici Narodne banke Srbije, Aleksandar Stanojević – rukovodilac Sektora razvoja platnog sistema i Bogdan Stanišić – samostalni stručni saradnik istog sektora predstavili su načine za smanjenje troškova prihvatanja bezgotovinskih platnih instrumenata radi povećavanja prometa, naročito kod korisnika koji do sada nisu pružali mogućnost takvog plaćanja, a sve u cilju povećanje fizičkog i finansijskog obima prodaje i prometa, naročito za transakcije niske prosečne vrednosti.

Plaćanje debitnim i kreditnim platnim karticama na POS terminalima je višegodišnji standard i kod nas, dok se putem SoftPOS aplikacija (preko mobilnog telefona ili tableta koji se koriste za prihvatanje platnih kartica), odnosno instant plaćanja (IPS NBS sistem), uveliko praktikuje u razvijenom svetu. Instant plaćanja (IPS NBS sistem) obezbeđuju pružaocima platnih usluga izvršavanje pojedinačnih transfera 24/7 svakog dana u godini, u roku od nekoliko sekundi, rečeno je na skupu.

Predstavnici firmi, preduzetnika, javnih preduzeća i udruženja upoznati su i sa značajem prihvatanja korišćenja domaće DinaCard, s obzirom na nižu naknadu za izvršenu transakciju koju ona pruža. To u praksi znači da transakcija pružaoca usluge za plaćanje sa DinaCard platnom karticom košta 0,89 odsto naplaćenog računa, dok za međunarodne, koje su u opticaju kod, nas trošak je od 2 do 2,5 odsto. Takođe, DinaCard štiti domaći sistem bezgotovinskog plaćanja i on je nezavistan od uticaja i odluke inostranih da li će raditi na nekom tržištu ili ne.

Prisutni u Regionalnoj privrednoj komori Severnobanatskog upravnog okruga imali su mogućnost da, na interaktivnoj radionici, saznaju i druge informacije važne za unapređenje njihovog poslovanja, kao i činjenicu da je bezgotovinsko plaćanje moguće i za registrovana poljoprivredna gazdinstva i za fizička lica koja su pružaoci usluga smeštaja, a registrovani su u sistemu e-Turista.

expo-real-(3)

Na najvećem evropskom sajmu investicija i nekretnina u Minhenu „Expo Real“ svoje investicione potencijale predstavlja i Kikinda. Na zajedničkom štandu Razvojne agencije Vojvodine  su pored našeg grada i predstavnici Novog Sada, Sombora, Sremske Mitrovice, Zrenjanina i Subotice. Naš grad predstavljaju pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica i Vesna Arambašić, sekretarka Sekretarijata za projekte.

-Potencijalnim investitorima predstavili smo mogućnost ulaganja u Novu industrijsku zonu veličine 15 hektara. Istakli smo i dualno obrazovanje budućih kadrova u srednjim školama, kao i sportsko rekreativni i turistički potencijal koji naš grad nudi na prostoru Starog Jezera. Posetiocima smo izložili i dve makete koje se upravo odnose na Industrijsku zonu i Staro jezero kao i brošure o potencijalima našeg grada – istakao je Svetislav Vukmirica.

Minhenski sajam okuplja svetske eksperte, koji odlučuju u kojim zemljama i gradovima treba uložiti u izgradnju novih fabrika i kako će se razvijati biznis sa nekretninama. Sajam „Expo Real“ okupio je oko 40.000 eksperata iz 36 zemalja kojima su u fokusu teme iz održivog razvoja, poput dekarbonizacije gradova, zelene transformacije građevinske industrije i digitalizacije.

A.Đ.

zivko-komanov-(2)

Poljoprivrednik iz Iđoša Živko Komanov obrađuje 80 jutara zemlje. Od ratarskih kultura uzgaja pšenicu, kukuruz i suncokret i već četvrtu godinu zaredom usevi su u potpunosti podbacili.

-Ovu proizvodnu godinu umnogome su otežali i fazani i divljač. Pod suncokretom sam imao 17 jutara i ubrzo nakon setve morao sam da presejavam deo parcela. I divljač se bori za život tako da je u potrazi za hranom stradalo seme suncokreta – saznajemo od Komanova.

Već prvi otkosi suncokreta najavili su katastrofalnu godinu.

-Imali smo od 300 do 700 kilograma po jutru. Suša i tropske temperature doprinele su da usev bukvalno izgori. Pred žetvu sam imao velikih problema sa pticama. Svako jutro sam odlazio na njivu kako bi spasao što se spasiti može i terao ptice. Ono malo semena suncokreta u glavicama one su pojele u velikoj meri – navodi naš sagovornik.

Kukuruz je takođe podbacio. Prinosi je bilo vrlo mali.

-Situacija je bila takva da na pojedinim biljkama nije bilo ni čokanja. Najgore je to što je uloženo dosta novca i truda, a rod je takav da ne pokriva ni osnovne troškove – dodaje Živko Komanov

I sa pšenicom i ječmom poljoprivrednik iz Iđoša, takođe je imao problema.

-Setvu sam obavio krajem januara i početkom februara. Nicanje nije bilo loše, međutim nedostatak padavina, odnosno kiša koja nas je zaobilazila do nedavno, učinile su svoje – kaže Komanov.

Uveliko teče priprema zemljišta  svega ostalog za predstojeću jesenju setvu. Naš sagovornik precizira da nema mogućnosti da menja proizvodnju.

-Oni koji se bave poljoprivredom svake godine idu u prvi razred i to je istina. Svaka godina je za sebe, a ja što više belim izgleda da manje pameti imam šta raditi i kako organizovati proizvodnju -zaključio je Živko Komanov.

Proizvodnu godinu poljoprivrednici su završili u minusu. To će se, smatraju stručnjaci, odraziti najpre na predstojeću setvu ozimih strnina, a potom i na sve ostalo. Očekivanja su da se manje ulaže u deklarisana semena, kao i u mineralna đubriva koji su važni inputi u proizvodnji hlebnog zrna.

A.Đ.

stecaj

U Privrednom sudu u Zrenjaninu doneto je rešenje o otvaranju postupka stečaja nad Zemljoradničkom zadrugom „Bonus Agrikola“ Kikinda iz Kikinde.

Sudija Ljiljana Popov donela je rešenje odlučujući o predlogu DP Špedicija Kikinda, a za stečajnog upravnika imenovana je Milica Bogunović iz Zrenjanina.

Ročište radi ispitivanja potraživanja zakazano je za 28. novembar ove godine, dok će prvo poverilačko ročište biti održano 13. septembar u 12 časova u Privrednom sudu u Zrenjaninu.

(Beta)

kukuruz-jul-2024

Kukuruz i suncokret su u fazi nalivanja zrna, ali ono što je najneophodnije za ovu fazu sazrevanja, kiša, nikako da padne. Suša izazvana neuobičajeno visokim temperaturama koje su danima bile i 40 stepeni desetkovala je useve na severu Banata.

-U zavisnosti od delova atara, kvaliteta zemljišta i koliko je padavina bilo u kom delu, 50 odsto od ukupno zasnovanih površina kukuruza se drži sa upola smanjenim prinosom. Na 25 procenata njiva neće biti roda, a na preostalih 25 odsto rod će biti jako mali. Kiše su nas zaobišle maltene čitavo leto i suša je uzela danak – istakao je Zoran Simić, savetodavac PSS.

Suncokret je otporniji na sušu, ali i on trpi zbog vremenskih uslova.

-Biće manje suncokreta do 15 odsto, a ne kao kod kukuruza. Očekuje se prosečan rod uljarice koje ove godine ima više u odnosu na ranije. Osetniji pad prinosa biće na lošijim zemljištima pesku i slatinama koje su pod korovima – naveo je naš sagovornik.

Šećerna repa takođe trpi zbog vremenskih (ne) prilika.

-Repa ima sposobnost da nastavi vegetaciju. Problema može da bude ukoliko zbog suše odnosno trajnih oštećenja izgubi kontakt sa zemljištem. Ako do toga ne dođe sa prvom ozbiljnijom kišom nastaviće vegetaciju. Posledica će biti, ali ne katastrofalnih kakve već sada imamo na kukuruzu – dodaje Simić.

U zemljištu postoji ozbiljan nedostatak vlage s obzirom na to da čitavo leto nije bilo ozbiljnijih padavina. Gde je palo između 10 i 15 litara po kvadratu tu su i najveći problemi sa usevima. Na parcelama koje su dobile 30 i 40 litara kiše po kvadratnom metru poljoprivrednici mogu da se nadaju nekom rodu.

-I ove godine imamo situaciju da najveći deo atara nije dobio kišu. U Mokrinu je zabeleženo najmanje padavina i on će, pretpostavljam, najgore proći jer je i zemljište lošijeg kvaliteta. Proizvođače očekuju veliki problemi. Da padne i 20 do 30 litara kiše značiće jer će biti bolje nalivanje zrna i usporiće se zrenje – zaključio je Zoran Simić.

Na žalost, prognoze za naredne dane nisu obećavajuće jer se očekuje još vrelih dana. Nekada je ilindanska kiša donosila siguran rod, a ove godine i da padne početkom avgusta, zakasnila je i neće popraviti tešku sliku u ataru.

A.Đ.

NSZ

Realizacijom Lokalnog akcionog plana zapošljavanja Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda u saradnji sa Gradom Kikinda objavila je  javni konkurs za organizovanje sprovođenja javnih radova na kojima se angažuju nezaposleneosobe sa invaliditetom u 2024. godini.

– Za ovaj javni konkurs udružena su sredstva Nacionalne službe za zapošljavanje i sredstva izdvojena iz lokalnog budžeta. Nacionalna služba je izdvojila 2,747.534,40 dinara čemu se lokalna samouprava pridružila sa izdvojenih 3 miliona dinara, tako da je ukupna vrednost 5,747.534,40 dinara- saopšteno je iz kikindske filijale NSZ.

Javni konkurs je otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja  od 11. jula, a poslednji rok za prijem prijava za učešće na Javnom konkursu je 18. jul.

Odluka o odobravanju sredstava za sprovođenje javnog rada biće doneta u roku od 30 dana od dana isteka Javnog konkursa. Izuzetno, prijave koje ispunjavaju uslove Javnog konkursa, a po kojima nije pozitivno odlučeno u navedenom roku, mogu biti ponovo uzete u razmatranje ukoliko se za to steknu uslovi.

Informacije o javnom konkursu mogu se dobiti u prostorijama Filijale Kikinda i na broj telefona 0230/411-740.

bank-5184922-1280

Jedan Kikinđanin nedavno je poslao dopis PIO fondu u kome je naveo da nikada nije bio u radnom odnosu, ali je godinama uplaćivao doprinose za PIO u Jugoslaviji.

On je naveo da je uplaćivao doprinose po osnovu svog bavljenja košarkom u saveznom rangu, tačnije Prvoj i Drugoj ligi. Iz PIO Fonda su mu odgovorili da je moguće utvrditi podatke o stažu penzionog osiguranja i svojstvu osiguranika podnošenjem zahteva nadležnoj filijali Fonda PIO prema mestu prebivališta.

Osim toga, potrebno je priložiti određene zvanične dokaze, uključujući javne isprave koje potvrđuju bavljenje sportom u određenom periodu, potvrdu o rangu kluba u vreme kada je sportista bio član, kao i dokaz o školovanju u tom periodu. Ovaj slučaj ukazuje na važnost precizne evidencije uplata za PIO doprinose, kao i na mogućnost utvrđivanja osiguranja i staža čak i u situacijama kada osoba nikada nije bila u radnom odnosu.

Iz PIO Fonda su istakli da svojstvo osiguranika po osnovu bavljenja sportom može da se prizna sportisti koji je bio član sportskog kluba koji se takmičio u saveznom rangu ili u sportovima u kojima se takmiče pojedinci. Ovo pokazuje da postoji mogućnost priznavanja osiguranja i staža za sportiste koji su se takmičili na određenom nivou, čak i ako nisu imali standardan radni odnos.

Iz PIO Fonda su naveli da je neophodno priložiti određene dokaze kako bi se utvrdilo svojstvo osiguranika sportiste, uključujući javne isprave koje potvrđuju bavljenje sportom u određenom periodu, potvrdu o rangu kluba u vreme kada je sportista bio član, kao i dokaz o školovanju u tom periodu. Ovo ukazuje na važnost dokumentovanja aktivnosti i angažmana u sportu kako bi se utvrdilo pravo na penziono osiguranje, čak i u slučajevima kada osoba nije imala klasičan radni odnos.

Izvor: mondo.rs

basaid-atarski-putevi-(1)

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dr Aleksandar Martinović sastao se predstavnicima sedam poljoprivrednih udruženja, a iz kikindskog udruženja poljoprivrednika „Severni Banat“ prisutni  su bili Radomir Krnić i Mirko Miškeljin. Ovom prilikom istaknuto je da je važno da svi prisutni uzmu  učešće u javnom slušanju koje će Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Narodne skupštine Republike Srbije uskoro organizovati na temu rekonfiguracije podsticaja iz budžeta Republike Srbije, jer je, kako je ministar naveo, to dobar i konstruktivan put da se nađe adekvatan način za ispunjenje zahteva koje su izneli.

Martinović je još jednom podvukao da javno slušanje prethodi rebalansu budžeta Republike Srbije za 2024. godinu, te da bi bilo korisno da u njemu učestvuje što veći broj poljoprivrednih proizvođača, kako bi, kroz međusobnu saradnju i razgovor, zajedno uredili agrarni budžet, tako da svi budu zadovoljni. Dodao je da Ministarstvo poljoprivrede ima dobru volju da izađe u susret svim proizvođačima, da ima konkretne ideje za unapređenje srpske poljoprivrede, te da je plan da se u budućnosti prate određeni ciklusi u proizvodnji i realizacija agrarnog budžeta, a da se javna slušanja organizuju dva puta godišnje, sa ciljem da se nađu najbolja moguća rešenja za sve poljoprivrednike.

-Zahtevi koje su poljoprivrednici izneli tiču se drugog dela suvencija od  17.000 dinara za sertifikovana semena, upis parcela po drugom osnovu koje nisu u eAgraru, a objektivno ne postoji mogućnost da se unesu. Tu je i pitanje 100.000 dinara po grlu i ograničenje uvoza mleka i mlečnih proizvoda. Ministar nas je obavetio da se radi na ograničenju uvoza, ali i na zahtevu koji se odnosi na unos parcela. Kada su isplate subvencija u pitanju neophodan je rebalans budžeta, a pre toga javna tribina svih  predstavnika poljoprivrednih udruženja kako bi se odlučilo koji su prioriteti za subvencije i u kom iznosu. Skrenuli smo pažnju i na fiktivna poljoprivredna gazdinstva, ona koja nemaju promet po računu, a vlasnici parcela uzimaju subvencije – istakao je Radomir Krnić.

Ministar Aleksandar Martinović je ovom prilikom naveo da su proizvođači i država na istoj strani, na strani poljoprivrede, te podsetio sagovornike da im Ministarstvo poljoprivrede stoji na raspolaganju za razgovor, ali, prema njegovim rečima, da bi se došlo do sistemskih rešenja, neophodno je da se sprovedu sve zakonske procedure i da postoji obostrano razumevanje i volja za dijalogom.

A.Đ.

 

grafika-centar-(1)

Sunovrat nekadašnje fabrike „Grafika“ počeo je prelaskom u vlasništvo novokneževačke „Lepenke“. Sledom različitih događaja ona je zatvorena i  25 godina objekat je bio potpuno napušten. Nedavno ga je kupio Bojan Đurović, za koga je ulaganje u prostor nekadašnje fabrike „Grafika“  bilo dobro ulaganje.

-Pratim prodaje i kada je ovaj objekat ponuđen nisam imao dilemu da li da ga kupim s obzirom na to da su pojedini zakupci pokazali interesovanje da otvore trgovinske objekte u Kikindi, a nisu imali odgovarajuću lokaciju. Zgrada je na dobrom mestu i može da zadovolji potrebe budućih zakupaca tako da je u toku rekonstrukcija kako bi se što pre otvorile nove radnje – istakao je za naš list Đurović.

Budući „Houm centar“ imaće pet objekata odnosno odvojenih poslovnih celina, a trenutno se adaptira prostor za dva.

-Ugovor je potpisan sa dva trgovinska lanca „Forma ideale“ i „Jisk“. Ove firme nemaju prodajna mesta u Kikindi, a njihovo otvaranje biće dobro za sve građane na teritoriji grada i okolnih mesta. Do sada su, za kupovinu u pomenutim radnjama, morali da idu u Zrenjanin. Za preostali prostor još uvek su u toku pregovori. Nekoliko je zainteresovanih i ostaje da se vidi ko će biti još na ovom prostoru. Ugovori su dosta složeni i puno je elemenata na koje se obraća pažnja tako da pregovori duže traju – napominje naš sagovornik.

U objektu će se zaposliti pedesetak radnika, predviđa Đurović jer je minimalni broj po prodajnom mestu 10 do 12 zaposlenih. Deo radnika u kompaniji „Forma ideale“ već je zaposlen i, kako saznajemo, na obuci je u zrenjaninskom salonu, a do 28. juna otvoren je konkurs za pozicije prodavac junior i montažer. Kako na sajtu „Jiska“ nema ponuda za posao u Kikindi pretpostavka je da su za ovu kompaniju već odabrani budući radnici.

-Trudimo se da sve građevinske radove i pristupne puteve završimo što pre. Najrealnije je da će se lokali kompanija „Jisk“ i „Forma ideale“ otvoriti krajem jula, početkom avgusta, a moja obaveza je da ih predam ranije. Za preostali prostor, nadam se da će biti završen u oktobru, novembru – naveo je Đurović.

Bojan Đurović kaže i da je Kikindi neophodna stanogradnja, pošto nema dobru ponudu stambenog prostora. Kako se bavi i ovim poslom razmišlja da, ukoliko pronađe adekvatnu lokaciju, izgradi jednu do dve zgrade.

A.Đ.

ODLIČNA SARADNJA SA GRADOM

Lokalna samouprava pokazala se kao odličan partner, dodao je Bojan Đurović.

-Ni u jednoj lokalnoj samoupravi nisam imao toliko pomoći kao u Kikindi. Želim da istaknem profesionalnost i brzinu prilikom prikupljanja sve neophodne dokumentacije što je meni, kao investitoru, puno značilo jer nisam gubio vreme i mogao sam da se fokusiram na posao zbog kog sam i kupio zgradu – rekao je Đurović.

 

 

Don`t copy text!