јануар 30, 2026

Економија

vucic-hala-(6)

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Kikindu i Mokrin. Na skupu u Kulturno-sportskom centru „Jezero“, pred velikim brojem okupljenih, naveo je kakvi su planovi za razvoj Severnobanatskog okruga.

-Za Kikindu i Severnobanatski okrug od presudnog značaja je izgradnja brze saobraćajnice „Osmeh Vojvodine“ od Bačkog Brega, preko Sombora do Kikinde i Srpske Crnje i to ćemo ubrzati ove i naredne godine. Ovaj put je od suštinskog značaja za dovođenje novih investitora u Kikindi. Uradiće se i pruga od Pančeva i Beograda preko Opova, Zrenjanina, Novog Bečeja i Kikinde. Zaposlenima u Metanolsko sirćetnom kompleksu hoću da kažem da brinemo o svih 482 zaposlena i sami dajemo novac za svaku mesečnu isplatu. Razgovaramo sa investitorima iz Indije, Rumunije i drugih zemalja Evropske unije da i taj problem rešimo. Nećemo vas ostaviti na cedilu nijednog trenutka jer znamo koliko je ova firma važna za Kikindu, severni Banat i Srbiju – precizirao je predsednik Aleksandar Vučić.

Svedoci smo nastanka novih pokreta koji će se baviti otcepljenjem Vojvodine od Srbije.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Danas, ispod žita, gura se, nova, autonomaška, politika da Vojvodina bude Republika. Oni ne ruše mene, oni hoće da sruše Srbiju, da nam nestane čvrsta, jaka, stabilna zemlja. Spremam se da do Vidovdana napišem knjigu kako sam pobedio obojenu revoluciju u Srbiji, jer revolucije u Srbiji neće biti, u Srbiji će narod da se pita. Hoćete izbore, dobićete izbore, hoćete referendum, dobićete referendum, a nasiljem ništa i nikada nećete dobiti – istakao je predsednik Vučić.

Narod dobro zna ko radi u njegovom interesu, a ko protiv njega, rekao je predsednik Vučić.

-Mnoge od vas more iste brige, kao i mene, znam da želite da vidite Srbiju koja radi, a ne Srbiju koja ne radi i hvali se time. Znam da dišete i živite za našu jedinu otadžbinu i da vam je teško da gledate kada neko blokira puteve i mostove. Kao predsednik Srbije, a siguran sam da govorim i u vaše ime, da pružimo podršku našoj listi i našem narodu na Kosovu i Metohiji, da sačuvaju svoja ognjišta i svoju zemlju jer su oni jedini u stanju da se suprotstave Kurtijevoj bezobzirnosti, bezobrazluku i pokušaju proterivanja Srba sa vekovnih ognjišta – rekao je predsednik Aleksandar Vučić.

Stotine miliona evra uloženo je na rastakanje i uništavanje Srbije iznutra, želeći da je vrate u prošlost.

-Koriste se i mladi ljudi, o kojima nijednu lošu reč neću da izgovorim. Oni ne mogu da se sete kako je ova zemlja izgledala. Ne mogu da znaju da u Srbiji nikada naš dinar nije imao stabilan kurs prema jakim valutama, oni misle da je to normalno, jer je ako u poslednjih 12 godina. Misle da je normalno da se svake godine grade novi klinički centri i bolnice, da gradite pruge, kojih je nula kilometara izgrađeno od 2000.do 2012. godine, a na mapi nema ni autoputa koji je izgrađen u to vreme – podsetio je predsednik Srbije.

Predsednik Vučić zapitao je i kakva je poruka onih koji neće da razgovaraju, da traže rešenja.

-Zato je na nama da nastavimo da insistiramo na dijalogu i da pokažemo tu razliku, da želimo dijalog i razgovor. Niko nas neće pokolebati. Naše je da radimo i gradimo i ponosan sam na ono što smo u Srbiji uradili, kao i na ono što smo na međunarodnoj sceni izgradili kao slobodarska i zemlja koja ima svoju politiku, koja nije ničiji patrljak, kao zemlja kojoj niko ne može da naređuje. Jedini u Evropi nismo uveli sankcije Rusiji, a jedna smo od retkih država koja ima blisku saradnju sa Kinom. Posle Nikole Pašića, prvi sam Srbin koji je dobio odlikovanje Ruske federacije „Aleksandar Nevski“ i ne radim ja to zbog nagrada, nego zato što je to jedina politika časti i poštenja koja je moguća da sami biramo svoj put – zaključio je predsednik Srbije Vučić.

Skupu u Kikindi prisustvovali su i ministri, predstavnici Pokrajinske vlade, narodni i pokrajinski poslanici, predstavnici Grada, student medicine Miloš Pavlović, kao i otac Aleksandra Vučića, Anđelko Vučić.

A.Đ.

 

TOZA-5

Od ukupno 46 preduzeća u postupku privatizacije, Ministarstvo privrede je samo za četiri navelo da je moguća objava javnog poziva u 2025. godini. To znači da bi nove vlasnike tokom ove godine mogle da potraže kompanije „Toza Marković“ iz Kikinde , „Progres“ i „Jugoinspekt“ iz Beograda, i JAT-Apartmani Kopaonik iz Raške.

Preduzeće za proizvodnju crepa i cigle „Toza Marković“ iz Kikinde takođe treba da računa na mogućnost da bude objavljen javni poziv za privatizaciju u 2025. godini, a iza sebe već ima poziv investitorima da pošalju pismo o zainteresovanosti iz septembra 2023. koji, kako se čini, nije dao rezultata, pošto nema zvaničnih informacija da li se neko javio ili ne.

Od 4. decembra prošle godine, kako stoji u vlasničkoj strukturi, ova fabrika ima novog rukovodioca. Umesto dosadašnjeg direktora Branislava Bandića, na mesto v.d. direktora postavljen je Miroslav Gajić koji je bio na funkciji komercijalnog direktora.

Inače, kikindska industrija crepa već je bila privatizovana, međutim, ta privatizacija je propala.

bazar-b

Ministarstvo privrede objavilo je Javni poziv za učešće u Programu podrške unapređenju bezbednosti i kvaliteta proizvoda i usluga u 2024. godini

Cilj ovog Programa je unapređenje konkurentnosti, bezbednosti i kvaliteta proizvoda i usluga mikro, malih i srednjih preduzeća i preduzetnika. Ovakav vid programa sprovodi se po prvi put, a predviđeno je da se Programom subvencionišu sledeći troškovi: sertifikacija proizvoda i drugi troškovi ocenjivanja usaglašenosti proizvoda sa zahtevima tehničkih propisa i standarda, uređenje poslovanja u skladu sa međunarodnim standardima sistema menadžmenta (ISO 9001, 14001, 37001, 50001 i drugi), troškovi akreditacije tela za ocenjivanje usaglašenosti kod Akreditacionog tela Srbije i nabavka srpskih standarda.

Sufinansiranje u visini od 60 odsto predviđeno je za mikro i mala privredna društva i preduzetnike, dok je 40 odsto predviđeno za srednja privredna društva. Minimalni iznos odobrenih sredstava za refundaciju koji jedan korisnik može da ostvari za jednu ili više aktivnosti iznosi sto hiljada, a maksimalni milion dinara

Na ovaj način Vlada Republike Srbije ima za cilj da podstakne pre svega mala preduzeća i preduzetnike da sertifikuju i standardizuju svoje proizvode i usluge i na taj način brže i lakše obezbede njihov plasman.

Sve dodatne informacije i uslovi za učešće u Programu mogu se pronaći na sajtovima Ministarstva privrede i Razvojne agencije Srbije. Iz Ministarstva pozivaju zainteresovane privredne subjekte da, zbog velikog interesovanja za ovu finansijsku podršku, podnesu zahtev u što kraćem roku.

Radi dodatne podrške rastu privredne aktivnosti, Ministarstvo je, za ove namene, iz budžeta Republike Srbije opredelilo 90 miliona dinara. Program će se realizovati u saradnji sa Razvojnom agencijom Srbije.

Korišćenjem standarda u proizvodnji i pružanju usluga povećava se efikasnost procesa i podiže kvalitet usluga, a potvrda o uspešnoj primeni dobija se putem postupka sertifikacije.

rpk-nagrade

U prostorijama Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga dodeljene su nagrade kikindske komore, nagrade za uspeh i jubilarna priznanja. Nagrada Privredne komore za regionalnog poslovnog lidera u 2024. godini pripala je Nikoli Kneževiću, suvlasniku „Blik produkta“ koji je firmu preuzeo od svog oca.

-Direktor sam firme koja ove godine obeležava četiri decenije rada i moram odati priznanje svim kolegama koji sve ovo verem rade sa mnom i od kojih sam naučio sve što radim. Drago mi je što smo prepoznati i što je naš rad i trud vrednovan u okruženju u kom je firma osnovana. Siguran sam da u našem gradu ima još ljudi poput mene, mladih, koji privređuju i treba ih sve istaći – rekao je Knežević.

Nagradu za poseban doprinos regiona u oblasti industrije primio je Jovan Bulatović, vlasnik i direktor „Grindeksa“ koja se bavi proizvodnjom alatnih mašina. Osnovana je 2003. godine i od tada unapređuje proizvodnju. Pre pet godina izgradili su novu halu za montažu mašina i CNC mašina za obradu na 4.000 kvadrata i svake godine povećavaju izvoz i proizvodnju.

-Rastemo i razvijamo se zato što sve što zaradimo reinvestiramo u fabriku, ljude i opremu. To mora da da rezultate. Ulaganja u sopstvenu proizvodnju i firmu su nam najvažnija i neophodna su kako bismo održali korak sa napretkom, međutim sve je išlo postupno i u skladu sa realnim mogućnostima – dodao je Bulatović.

Za poseban doprinos razvoju privrede i poljoprivrede regiona priznanje je pripalo kikindskoj firmi „Hartopak “. Priznanje je primio vlasnik Živojin Stojkov, a preduzeće postoji petnaestak godina i bavi se proizvodnjom transportne kartonske ambalaže odnosno proizvoda od drveta i papira.

-Zaslužni za ovu nagradu su svi zaposleni u „Hartopaku“ koji su pomogli da dođemo do odličnih rezultata. Ukoliko bude onako kako planiramo naša firma postaće lider u proizvodnji proizvoda od papirne pulpe. Siguran sam da ćemo sledeće godine ostvariti još bolje poslovne rezultate – kazao je Stojkov.

Firmi „DNI“ iz Banatske Topole dodeljena je nagrada za posebni doprinos razvoju privrede regiona u oblasti usluga i trgovine. Vlasnici su braća Željko i Zoltan Kurunci i firmu su osnovali 2007. godine kao zastupnici nemačkih firmi „Koš“ i „Rauh“ te se bave trgovinom poljoprivrednim mašinama.

-Iako nas više ljudi zna po proizvodnji lekovitog i ostalog bilja, mi imamo firmu i njena najveća vrednost je što se nalazi u Banatskoj Topoli koje je i najmanje seli na teritoriji našeg grada. Svako priznanje je vredno jer to je pokazatelj da dobro radimo. Ovo što smo postigli zahtevali je puno truda i rada i kako bi napredovali treba nam bolja infrastruktura, jer je naša želja da zadržimo mlade da ostanu u selu – naveo je Željko Kurunci.

Plaketa Privredne komore Srbije za jubilarnih 30 godina rada dodeljena je Javnom preduzeću „Autoprevoz“.

-Naša firma i u narednom periodu biće na usluzi sugrađanima i svim našim korisnicima Cilj nam je unapređenje poslovanja i kvaliteta naših usluga. Potrudićemo se na kupimo još novih vozila kako bi naši korisnici, ali i zaposleni bili još zadovoljniji – precizirao Miroljub Tomić, finansijski direktor.

Jovan Bulatović dobiće i nagradu Privredne komore Srbije za poslovnog lidera na nivou države. Ona će mu biti uručena u decembru u Beogradu, a razlog povećanje izvoza, proizvodnje, broja zaposlenih, dok „Grindeks“ ima i veliki doprinos u pomoći lokalnoj zajednici.

A.Đ.

PKS-radionica-(2)

Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga je, sa Udruženjem finansijskih institucija Privredne komore Srbije i Narodnom bankom Srbije, organizovala radionicu o bezgotovinskim plaćanjima pod nazivom: „Trgovci i bezgotovinska plaćanja“.

Predstavnici Narodne banke Srbije, Aleksandar Stanojević – rukovodilac Sektora razvoja platnog sistema i Bogdan Stanišić – samostalni stručni saradnik istog sektora predstavili su načine za smanjenje troškova prihvatanja bezgotovinskih platnih instrumenata radi povećavanja prometa, naročito kod korisnika koji do sada nisu pružali mogućnost takvog plaćanja, a sve u cilju povećanje fizičkog i finansijskog obima prodaje i prometa, naročito za transakcije niske prosečne vrednosti.

Plaćanje debitnim i kreditnim platnim karticama na POS terminalima je višegodišnji standard i kod nas, dok se putem SoftPOS aplikacija (preko mobilnog telefona ili tableta koji se koriste za prihvatanje platnih kartica), odnosno instant plaćanja (IPS NBS sistem), uveliko praktikuje u razvijenom svetu. Instant plaćanja (IPS NBS sistem) obezbeđuju pružaocima platnih usluga izvršavanje pojedinačnih transfera 24/7 svakog dana u godini, u roku od nekoliko sekundi, rečeno je na skupu.

Predstavnici firmi, preduzetnika, javnih preduzeća i udruženja upoznati su i sa značajem prihvatanja korišćenja domaće DinaCard, s obzirom na nižu naknadu za izvršenu transakciju koju ona pruža. To u praksi znači da transakcija pružaoca usluge za plaćanje sa DinaCard platnom karticom košta 0,89 odsto naplaćenog računa, dok za međunarodne, koje su u opticaju kod, nas trošak je od 2 do 2,5 odsto. Takođe, DinaCard štiti domaći sistem bezgotovinskog plaćanja i on je nezavistan od uticaja i odluke inostranih da li će raditi na nekom tržištu ili ne.

Prisutni u Regionalnoj privrednoj komori Severnobanatskog upravnog okruga imali su mogućnost da, na interaktivnoj radionici, saznaju i druge informacije važne za unapređenje njihovog poslovanja, kao i činjenicu da je bezgotovinsko plaćanje moguće i za registrovana poljoprivredna gazdinstva i za fizička lica koja su pružaoci usluga smeštaja, a registrovani su u sistemu e-Turista.

expo-real-(3)

Na najvećem evropskom sajmu investicija i nekretnina u Minhenu „Expo Real“ svoje investicione potencijale predstavlja i Kikinda. Na zajedničkom štandu Razvojne agencije Vojvodine  su pored našeg grada i predstavnici Novog Sada, Sombora, Sremske Mitrovice, Zrenjanina i Subotice. Naš grad predstavljaju pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica i Vesna Arambašić, sekretarka Sekretarijata za projekte.

-Potencijalnim investitorima predstavili smo mogućnost ulaganja u Novu industrijsku zonu veličine 15 hektara. Istakli smo i dualno obrazovanje budućih kadrova u srednjim školama, kao i sportsko rekreativni i turistički potencijal koji naš grad nudi na prostoru Starog Jezera. Posetiocima smo izložili i dve makete koje se upravo odnose na Industrijsku zonu i Staro jezero kao i brošure o potencijalima našeg grada – istakao je Svetislav Vukmirica.

Minhenski sajam okuplja svetske eksperte, koji odlučuju u kojim zemljama i gradovima treba uložiti u izgradnju novih fabrika i kako će se razvijati biznis sa nekretninama. Sajam „Expo Real“ okupio je oko 40.000 eksperata iz 36 zemalja kojima su u fokusu teme iz održivog razvoja, poput dekarbonizacije gradova, zelene transformacije građevinske industrije i digitalizacije.

A.Đ.

zivko-komanov-(2)

Poljoprivrednik iz Iđoša Živko Komanov obrađuje 80 jutara zemlje. Od ratarskih kultura uzgaja pšenicu, kukuruz i suncokret i već četvrtu godinu zaredom usevi su u potpunosti podbacili.

-Ovu proizvodnu godinu umnogome su otežali i fazani i divljač. Pod suncokretom sam imao 17 jutara i ubrzo nakon setve morao sam da presejavam deo parcela. I divljač se bori za život tako da je u potrazi za hranom stradalo seme suncokreta – saznajemo od Komanova.

Već prvi otkosi suncokreta najavili su katastrofalnu godinu.

-Imali smo od 300 do 700 kilograma po jutru. Suša i tropske temperature doprinele su da usev bukvalno izgori. Pred žetvu sam imao velikih problema sa pticama. Svako jutro sam odlazio na njivu kako bi spasao što se spasiti može i terao ptice. Ono malo semena suncokreta u glavicama one su pojele u velikoj meri – navodi naš sagovornik.

Kukuruz je takođe podbacio. Prinosi je bilo vrlo mali.

-Situacija je bila takva da na pojedinim biljkama nije bilo ni čokanja. Najgore je to što je uloženo dosta novca i truda, a rod je takav da ne pokriva ni osnovne troškove – dodaje Živko Komanov

I sa pšenicom i ječmom poljoprivrednik iz Iđoša, takođe je imao problema.

-Setvu sam obavio krajem januara i početkom februara. Nicanje nije bilo loše, međutim nedostatak padavina, odnosno kiša koja nas je zaobilazila do nedavno, učinile su svoje – kaže Komanov.

Uveliko teče priprema zemljišta  svega ostalog za predstojeću jesenju setvu. Naš sagovornik precizira da nema mogućnosti da menja proizvodnju.

-Oni koji se bave poljoprivredom svake godine idu u prvi razred i to je istina. Svaka godina je za sebe, a ja što više belim izgleda da manje pameti imam šta raditi i kako organizovati proizvodnju -zaključio je Živko Komanov.

Proizvodnu godinu poljoprivrednici su završili u minusu. To će se, smatraju stručnjaci, odraziti najpre na predstojeću setvu ozimih strnina, a potom i na sve ostalo. Očekivanja su da se manje ulaže u deklarisana semena, kao i u mineralna đubriva koji su važni inputi u proizvodnji hlebnog zrna.

A.Đ.

stecaj

U Privrednom sudu u Zrenjaninu doneto je rešenje o otvaranju postupka stečaja nad Zemljoradničkom zadrugom „Bonus Agrikola“ Kikinda iz Kikinde.

Sudija Ljiljana Popov donela je rešenje odlučujući o predlogu DP Špedicija Kikinda, a za stečajnog upravnika imenovana je Milica Bogunović iz Zrenjanina.

Ročište radi ispitivanja potraživanja zakazano je za 28. novembar ove godine, dok će prvo poverilačko ročište biti održano 13. septembar u 12 časova u Privrednom sudu u Zrenjaninu.

(Beta)

kukuruz-jul-2024

Kukuruz i suncokret su u fazi nalivanja zrna, ali ono što je najneophodnije za ovu fazu sazrevanja, kiša, nikako da padne. Suša izazvana neuobičajeno visokim temperaturama koje su danima bile i 40 stepeni desetkovala je useve na severu Banata.

-U zavisnosti od delova atara, kvaliteta zemljišta i koliko je padavina bilo u kom delu, 50 odsto od ukupno zasnovanih površina kukuruza se drži sa upola smanjenim prinosom. Na 25 procenata njiva neće biti roda, a na preostalih 25 odsto rod će biti jako mali. Kiše su nas zaobišle maltene čitavo leto i suša je uzela danak – istakao je Zoran Simić, savetodavac PSS.

Suncokret je otporniji na sušu, ali i on trpi zbog vremenskih uslova.

-Biće manje suncokreta do 15 odsto, a ne kao kod kukuruza. Očekuje se prosečan rod uljarice koje ove godine ima više u odnosu na ranije. Osetniji pad prinosa biće na lošijim zemljištima pesku i slatinama koje su pod korovima – naveo je naš sagovornik.

Šećerna repa takođe trpi zbog vremenskih (ne) prilika.

-Repa ima sposobnost da nastavi vegetaciju. Problema može da bude ukoliko zbog suše odnosno trajnih oštećenja izgubi kontakt sa zemljištem. Ako do toga ne dođe sa prvom ozbiljnijom kišom nastaviće vegetaciju. Posledica će biti, ali ne katastrofalnih kakve već sada imamo na kukuruzu – dodaje Simić.

U zemljištu postoji ozbiljan nedostatak vlage s obzirom na to da čitavo leto nije bilo ozbiljnijih padavina. Gde je palo između 10 i 15 litara po kvadratu tu su i najveći problemi sa usevima. Na parcelama koje su dobile 30 i 40 litara kiše po kvadratnom metru poljoprivrednici mogu da se nadaju nekom rodu.

-I ove godine imamo situaciju da najveći deo atara nije dobio kišu. U Mokrinu je zabeleženo najmanje padavina i on će, pretpostavljam, najgore proći jer je i zemljište lošijeg kvaliteta. Proizvođače očekuju veliki problemi. Da padne i 20 do 30 litara kiše značiće jer će biti bolje nalivanje zrna i usporiće se zrenje – zaključio je Zoran Simić.

Na žalost, prognoze za naredne dane nisu obećavajuće jer se očekuje još vrelih dana. Nekada je ilindanska kiša donosila siguran rod, a ove godine i da padne početkom avgusta, zakasnila je i neće popraviti tešku sliku u ataru.

A.Đ.

NSZ

Realizacijom Lokalnog akcionog plana zapošljavanja Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda u saradnji sa Gradom Kikinda objavila je  javni konkurs za organizovanje sprovođenja javnih radova na kojima se angažuju nezaposleneosobe sa invaliditetom u 2024. godini.

– Za ovaj javni konkurs udružena su sredstva Nacionalne službe za zapošljavanje i sredstva izdvojena iz lokalnog budžeta. Nacionalna služba je izdvojila 2,747.534,40 dinara čemu se lokalna samouprava pridružila sa izdvojenih 3 miliona dinara, tako da je ukupna vrednost 5,747.534,40 dinara- saopšteno je iz kikindske filijale NSZ.

Javni konkurs je otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja  od 11. jula, a poslednji rok za prijem prijava za učešće na Javnom konkursu je 18. jul.

Odluka o odobravanju sredstava za sprovođenje javnog rada biće doneta u roku od 30 dana od dana isteka Javnog konkursa. Izuzetno, prijave koje ispunjavaju uslove Javnog konkursa, a po kojima nije pozitivno odlučeno u navedenom roku, mogu biti ponovo uzete u razmatranje ukoliko se za to steknu uslovi.

Informacije o javnom konkursu mogu se dobiti u prostorijama Filijale Kikinda i na broj telefona 0230/411-740.

Don`t copy text!