Друштво

Korzo 6

Nije Kikinda jedina imala svoj korzo tih davnih godina, pre dosta decenija. U dva smera, istom trasom, da bi se videli i prepoznali, našli i zaljubili, recimo od pola osam, šetalo se u mnogim mestima.

Kikinda je jedina koja svoj korzo oživljava svakog leta i tako ne da vremenu ni zaboravu da otmu uspomene na drage ljude, na mladost, na ljubav. Ti čuvari sećanja su članovi Fejsbuk grupe „Kikindski korzo“ inicijatori ovog, sada već tradicionalnog događaja koji poklanjaju sugrađanima u saradnji sa Turističkom organizacijom Grada.

– Nekada je to bila institucija u gradu, svake večeri skup je bio kod Katoličke crkve i šetalo se do „Zvezda“ bioskopa. Prepričavale su se i razmenjivale vesti – priča Milan Veselinov, jedan od osnivača grupe „Kikindski korzo“ koja ima blizu sedam hiljada pratilaca. – Mi, u stvari, evociramo uspomene na neke ljude koji više, nažalost, nisu sa nama. Bilo je to lepše vreme jer smo bili mlađi, materijalno oskudnije, ali smo bili više socijalizovani i bili smo željni svega, možda je u tome stvar.

Sinoćnji „Kikindski korzo“ počeo je, po običaju, pola sata ranije, da bi se razgledali panoi sa fotografijama koje sugrađani pozajmljuju Grupi da bi se i drugi prisetili ovekovečenih druženja iz Šumice, sa Jezera, iz Doma JNA, „Avale“. Simbolična šetnja usledila je tačno na vreme, kao nekad, u pola osam.

I ovoga puta, druženje je nastavljeno na prostoru nekadašnje diskoteke „Delfin“, na Starom jezeru. Di džej Sava Grabić je, baš kao nekad, puštao disko muziku uz koju je igralo stotine onih iz pedeset i šezdeset i sedamdeset i neke.

Okupljanja ovih generacija uz stare i danas aktuelne hitove postaju sve učestalija. Već večeras, ali na otvorenim bazenima, okupiće se ljubitelji muzike devedesetih godina. Ulazak je besplatan, a dobro raspoloženje, uz malo nostalgije, sasvim obavezno. Za dobra stara vremena.

CDA_7440-w1024

Takmičenje u kuvanju riblje čorbe „Topolski kotlić“, u subotu, 12. avgusta, u Banatskoj Topoli počinje u 15 sati i organizuje se uoči proslave crkvne slave sela. Prijavilo se dvadesetak ekipa, a proglašenje pobednika planirano je za 18 časova. Tradicionalnu kulinarsku manifestaciju organizuju udruženje ljubitelja prirode klub „Mrena“ i Mesna zajednica Banatska Topola.

Crkvena slava sela odnosno buč  je 15. avgusta, kada se obeležava Velika Gospa. Tog dana Banatska Topola postaje mesto hodočašća mnogobrojnih vernika. Rimokatolička crkva podignuta 1899. godine u centru sela smatra se najvećim svetim mestom u Banatu s obzirom na to da je poznata po javljanjima Bogorodice na zidu crkve.

SINISA MALI

Prijava dece mlađe od 16 godina za novčanu pomoć države od 10.000 dinara počeće 20. avgusta i trajaće do 20. septembra, izjavio je juče predsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali.

On je rekao da će ova pomoć države koja počinje za 10 dana i na koju će imati pravo i deca koja nisu dobila pomoć za mlade, odnosno ona rođena posle 21. novembra 2006, biti isplaćena do 25. septembra, odnosno najkasnije do 1. oktobra.

– Prijava će biti veoma jednostavna, elektronski preko Uprave za trezor. Biće potrebno isto kao i za sve dosadašnje pomoći koje smo isplaćivali. Majke treba da unesu broj lične karte, JMBG, ime i prezime i broj računa, odnosno da se izabere banka u kojoj žele da im pomoć bude isplaćena – objasnio je Mali gostujući na Televiziji Prva.

Dodao je da će u ovu svrhu biti izdvojeno oko 12 milijardi dinara iz budžeta, kao podrška roditeljima na početku školske godine, čime država pokazuje snagu svojih finasija i osnove svoje ekonomske politike.

On je podsetio i da je država prošle godine isplatila tri jednokratne pomoći za mlade od 16 do 29 godina.

Prema ranijim najavama, prijava za ovu pomoć će biti moguća i za samohrane očeve, koji će, osim pomenutih podataka, morati da podnesu i digitalizovanu kopiju pravosnažne sudske odluke na osnovu koje se vidi da sami obavljaju roditeljsko pravo.

Kada je reč o starateljima i oni će morati da podnesu digitalizovanu kopiju pravosnažne odluke organa starateljstva kojom se dete za koje se isplaćuje novčana pomoć stavlja pod starateljstvo, a primaocima novčane socijalne pomoći će 10.000 dinara biti automatski isplaćeno, rekao je ministar i dodao da očekuje da će se za ovu pomoć prijaviti oko 1.000.190 dece.

Povećanje plata u prosveti i zdravstvu ukupno 30 odsto

Ministar je podsetio i da će za nešto manje od mesec dana, tačnije 1. septembra, plate oko 200.000 zaposlenih u prosveti i zdravstvu biti povećane za 5,5 odsto, a da svima njima sleduje i redovno povećanje plata u januaru.

– Sa prethodnim i ovim povećanjem, kao i onim od 1. januara naredne godine to je preko 30 odsto povećanja plata – kazao je Mali naglasivši da je povećanje plata mnogo značajnije nego što je stopa inflacija koja je trenutno oko 12 odsto.

Penzije, za dve godine, veće 56 odsto

Mali je naglasio i da od 1. oktobra sledi i povećanje penzija 5,5 odsto, a od 1. januara, kako je kazao, “dodatnih najmanje14,5 odsto što je lepa vest za naše penzionere jer se nikada nije desilo da za samo dve godine penzije porastu 55,8 odsto”.

Ministar je naveo i da će penzioneri od 1. oktobra moći da koriste i penzionerske kartice koje će im omogućiti da dodatno uštede jer će im nuditi određene povoljnosti.

– Oko 500 kompanija iz cele Srbije se do sada prijavilo da bude partner Vladi u ovom programu. Naši penzioneri će, korišćenjem ove kartice, imati popust u maloprodajnim lancima, muzejima, što će im omogućiti da dodatno uštede i da im ostane više novca – kazao je i pozvao penzionere da uzmu tu karticu, ali i društveno odgovorne kompanije da se uključe u ovaj projekat.

Prema rečima ministra finasija Srbije, do 2025. prosečna plata u Srbiji biće 1.000 evra, prosečna penzija 450 evra, a 12 milijardi evra biti investirano u razne infrastrukturne projekte.

(Izvor:RTV)

364537765_816706209868784_1114090659430638906_n

Ministar za javna ulaganja Marko Blagojević izjavio je da je prioritet da što pre počne isplata državne pomoći za vlasnike oko 11 hiljada stambenih objekata koji su porušeni ili oštećeni u nedavnim olujama.

Blagojević je za Tanjug rekao da je, u tu svrhu, obezbeđena 1,1 milijarda dinara. On je naglasio da su korisnici državne pomoći vlasnici oštećenih stambenih objekata koji su ih koristili za svakodnevni život.

– Sreća je da porušenih objekata ima manje od 10. Prioritet je da se što je moguće pre počne sa isplatom državne pomoći svim onim vlasnicima čiji su stambeni objekti oštećeni u nedavnoj elementarnoj nepogodi – rekao je Blagojević.

Kako je rekao, procena štete se radi po kategorijama od prve do šeste, gde su u prvoj kategoriji objekti sa najmanjim oštećenjima, dok su u kategoriji šest oni koji su srušeni ili je šteta na njima tolika da nisu bezbedni za upotrebu.

– Procenu i kategorizaciju štete na svim objektima na kojima je šteta učinjena rade lokalne samouprave, koje primaju i obrađuju zahteve za državnu pomoć od građana i izrađuju zapisnike koji se šalju ministarstvu na verifikaciju.. Republika potom isplaćuje novac direktno na račune korisnika – objasnio je Blagojević.

Na pitanje o oštećenjima koja su nastale na školama, ministar je odgovorio da se radi na tome da se sve takve škole dovedu u stanje u kojem će biti moguće da deca 1. septembra krenu na nastavu.

– I Pokrajina je opredelila značajna sredstva koja su na raspolaganju lokalnim samoupravama koje mogu da finansiraju obnove škola – naveo je Blagojević.

Dodao je da ima i drugih objekata javne namene koji su oštećeni i da će i oni biti predmet obnove, onoga trenutka kada se utvrdi koliko je takvih objekata i kada bude napravljena procena štete na njima, zaključio je ministar.

laptop sveska

Javni poziv za prijavljivanje kandidata za popisivače poloprivrednih gazdinastava, koji počinje 1. oktobra, biće objavljen 15. avgusta u osam sati, navedeno je na sajtu Popis poljoprivrede 2023.

Svi zainteresovani za pomenuti konkurs detalje o tome moći će da vide na veb-sajtu Republičkog zavoda za statistiku (www.stat.gov.rs) i sajtu Popisa poljoprivrede 2023 (popispoljoprivrede.stat.gov.rs), kao i u sredstvima javnog informisanja.

Planirano je da u Popisu poljoprivrede 2023. učestvuje oko 3.000 popisivača, 300 opštinskih i 16 regionalnih koordinatora.

Pre početka popisa biće organizovana petodnevna obuka za organizatore i neposredne izvršioce, po nivoima, radi obezbeđivanja jedinstvenog postupanja u tumačenju i primeni metodologije, prema planu i programu Republičkog zavoda za statistiku.

Popis poljoprivrede 2023. obuhvatiće poljoprivredna gazdinstva na teritoriji Srbije, bez obzira na status (porodična gazdinstva, gazdinstva pravnih lica i preduzetnika).

Podaci će biti prikupljani metodom intervjua na terenu, od 1. oktobra do 15. decembra, na osnovu Adresara poljoprivrednih gazdinstava.

Popisivači će podatke unositi direktno u elektronski upitnik na laptopu (metod CAPI).

Gazdinstva privrednih društava, zemljoradničkih zadruga i drugih oblika organizovanja sa statusom pravnog lica popisaće se samostalno, unosom podataka u veb-upitnik (metod CAWI), prenosi RTV.

Saobracajna policija

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima je pričinjena materijalna šteta procenjena  na ukupno 30.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnji vozilom i vožnjom pod dejstvom alkohola.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 18 učesnika u saobraćaju i izdato je 125 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja su zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključena tri vozača, od kojih su dva vozača zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila.

Takođe, otkriveno je 15 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 66 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 57 ostalih prekršaja.

Subin 2

Radovan Subin, vitez kulinarstva za čija gastronomska umeća malo ko nije čuo, a mnogi su imali sreće i da uživaju u njima, doneo je još jedan pehar u Kikindu. Ovoga puta iz Grocke, sa 55. „Gročanskih svečanosti“ na kojima je, u konkurenciji 61 takmičara, skuvao najbolju riblju čorbu i osvojio ček na hiljadu evra.

– Na „Zlatnom kotliću Dunava“ učestovao sam četiri puta i svaki put sam bio na pobedničkom postolju, od toga dva puta na prvom mestu – kaže Radovan. – Milo mi je što sam ponovo pokazao kako se kuva riblja čorba. Imao sam 30 gostiju na večeri, a onim što je ostalo počastio sam publiku. Organizatore, prijatelje, kolege, sve sam ih pozvao da dođu na „Dane ludaje“. Mislim da sam ja neki mali ambasador našeg grada na kulinarskim manifestacijama.

Nebrojene su manifestacije na kojima je Subin kuvao i pobeđivao. Zato me organizatori, kada im dosadi da stalno odnosim nagrade,  pozivaju da budem sudija, smeje se Radovan.

Juče se vratio sa još jednog žiriranja, sa „Gulašijade“ u Despotovcu.

– Takođe sam i predstavio mađarsku kuhinju, održao sam predavanje o tome kako je nastao gulaš i kako se kuva. Možda sam sentimentalan  prema mađarskoj kuhinjim, ja je obožavam. Kada prezentujem razvoj kuhinje u svetu, uvek naglašavam da je mađarska specifična jer se, u samo jednom zalogaju, istovremeno osećaju svi ukusi i to je zadivljujuće. Zato se divim Mađarima, a gulaš im je takav i zato što dodaju i neku slast, kašiku pekmeza od kajsija ili parče čokolade za kuvanje, da „ubiju“ gorčinu – otkriva nam Subin.

Uprkos tome što je uporno među prvima, neki organizatori ga i dalje pozivaju kao takmičara jer, čini se, ne žele da ostanu bez Radovanovog specijaliteta.

Na poziv Turističke organizacije Zrenjanin u utorak će, još jednom, nastupiti na Danima piva, tačnije na Memorijalu „Đula Farkaš“, takmičenju u kuvanju riblje čorbe.

– Sigurno ću dostojno predstaviti naš grad i pozvati ih na „Dane ludaje“ – dodaje Subin.

Najbolji kuvar Kikinde i ambasador našeg turizma vrlo dobro zna da se najlepša druženja i dogovori postižu uz dobro jelo u pripremi kojeg je ovaj vitez kulinarstva jednostavno nenadmašan.

363724051_690951486181798_8177397353237688270_n

Pedesetogodišnjeg Ć. P., četrdesetjednogodišnjeg H.P. i tridesetdevetogodišnjeg S.K. iz Martonoša, uhapsli su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi zbog sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.

Sumnjiče se da su sinoć, na ulici u Martonošu, nakon svađe, zadali više ubodnih rana po telu tridesetogodišnjem K.C. i naneli mu teške telesne povrede, nakon čega je prebačen u Opštu bolnicu u Subotici.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Subotici.

sajan kamp

Kamp folklora, organizovan u Sajanu,  okupio je pedesetoro dece i mladih iz Sajana, Kikinde, Ade, Padeja, Gunaroša, Mađarske i Nemačke. Tokom trodnevnog druženja, deca uzrasta od četiri i mladi do 20 godina, imali su priliku da učestvuju u muzičkim, pevačkim i igračkim radionicama, ali i da se oprobaju u izradi rukotvorina.

– Naš prvenstveni cilj bio je da učesnike kampa upoznamo sa mađarskim narodnim igrama iz različitih krajeva. Želja nam je da što više dece i mladih zavoli folklor, ali i da upoznaju običaje i tradiciju. Ovo je najbolji način i da se domaćini i gosti upoznaju, druže i kvalitetno provedu vreme – istakao je Robert Tapai, jedan od pokretača kampa.

Za mlađu decu organizovane su igrarije. Naučili su kako su se nekada igrali njihovi roditelji, ali i bake i dede. Stariji su učili tradicionalne igre središnjeg dela Mađarske, Transilvanije i predela južno od jezera Balaton.

Kamp su organizovali KUD „Adi Endre“, Udruženje prosvetnih radnika Banata „Pastor Vera“ i Društvo za negovanje tradicije i ekologije „Delibab“. Podršku događaju dali su Grad Kikinda, Mesna zajednica Sajan, Pokrajinska Vlada, kao i fondacije „Betlen Gabor“ i „Čori Šandor“ iz Mađarske.

didaktika (1)

Dve penzionerke, Snežana Budimir i Snežana Milićev, penzionerske dane provode smišljajući i izrađujući didaktičke knjige. Snežana Budimir je profesorica srpskog jezika u penziji, a Snežana Milićev radni vek provela je kao vaspitačica. Njihov kreativni kutak nazvale su „Ninolina“, a kako su najveći deo života provele podučavajući decu, rešile su da svoje znanje pretoče u interaktivne, odnosno “tihe knjige”.

– Sve knjige izrađujemo od prirodnih materijala i svaka je unikatna. Svaki deo knjige i sve što se u njoj nalazi ručno je sašiven. Imamo knjige  za određeni uzrast od jedne do pet godina. Cilj je da mališani razvijaju maštu, da se igraju, da razvijaju finu motoriku, da uče o bojama, oblicima, matematiku – kaže Snežana Milićev.

Njena imenjakinja napominje da su knjige prvenstveno zabavne i prilagođene deci.

– Pored toga što su knjige osmišljene da obrazuju mališane, trudili smo se i da podstiču decu da budu kreativna i da sama dođu do određenih zaključaka. Ima puno interaktivnih knjiga, ali ne i u ovakvom obliku. Pojedine stranice u knjigama je lakše, a pojedine teže rešiti – saznajemo od Snežane Budimir.

Deca mogu da nauče puno toga iz ovih interesantnih knjiga, poput toga kako se postvlja sto, kako se jede, šta može da se skuva u loncu, tu su i životinje i sve ono što ih okružuje.

– Podučavamo i kako se veže pertla na patici, kako se zakopčava dugme, da igraju iks oks i puno toga korisnog i edukativnog, ali i lepog jer se trudimo da sve izradimo od veselih boja koje privlače decu. Ova knjiga može da se koristi svakog dana i da se otkrije nešto novo, što joj daje dodatnu vrednost – istakla je Milićeva.

Za izradu knjige treba vremena. Svaki deo se pravi posebno i svaki se ručno izrađuje. Cena im je 3.500 dinara. Interaktivne knjige naše sagovornice prodaju preko društvenih mreža i kažu da ima zainteresovanih.

error: Content is protected !!