Друштво

casne-verige

Danas, 29. januara, Pravoslavna crkva i vernici obeležavaju Časne verige svetog apostola Petra, praznik koji podseća na događaj iz apostolskih vremena kada je apostol Petar bio okovan, a potom čudesno oslobođen. Ovaj dan u kalendaru označava sećanje na njegove verige i njihovo poštivanje u crkvenoj tradiciji.

Pravoslavne crkve koje koriste novi (gregorijanski) kalendar obeležavaju ovaj praznik 29. januara, što je u crkvenom kalendaru 16. januar po starom (julijanskom) kalendaru.

Praznik se zasniva na događaju opisanom u Delima apostolskim (12:1–11), kada je car Irod Agripa, starajući se da ugodi jevrejskom narodu, bacio apostola Petra u tamnicu okovanog lancima. Tokom noći, kako tekst svedoči, anđeo Gospodnji je došao, probudio Petra i njegove lance čuda radi oslobodio.

Na ovaj dan u mnogim pravoslavnim crkvama vernici se u crkvama okupljaju na bogosluženjima gde se sećaju ovog događaja. Istorijski, delovi verigi koje su služile kao okovi apostolu Petru čuvani su i poštovani u ranohrišćanskim zajednicama i postali su objekti posebnog poklonjenja.

Časne verige ostaju u crkvenoj tradiciji simbol sećanja na veru, zatvaranje i oslobođenje apostola Petra, kao i na važnost čuvanja sećanja na događaje koji su uticali na razvoj rane Crkve.

Slika: Print skrin Blic Žena

nemanja-milic-4

Sa samo 26 godina, višestruki državni prvak u džudou, trener i student master studija Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja, Nemanja Milić dobitnik je nagrade Grada Kikinde u oblasti sporta. Iza medalja i titula stoji mladić izuzetne skromnosti, stabilnosti i jasne životne filozofije – čovek koji zna da pravi uspesi počinju od karaktera.

Iako dobitnik gradske nagrade, Nemanja nije govorio o sebi, već o trudu, procesu i ljudima oko sebe.

-Drago mi je što je neko prepoznao rad i trud koji ulažem u sport. Ova nagrada je kruna jedne naporne godine i snažna motivacija da nastavim dalje, i kao takmičar i kao trener – rekao je Nemanja.

Godina za njega je bila izuzetno zahtevna: povratak seniorske titule u klub, intenzivan rad sa mladima, ali i povreda koja ga je primorala da napravi pauzu u takmičarskom delu. Upravo zato ovu nagradu doživljava kao ličnu potvrdu uloženog rada, ali i kao podstrek za nove izazove.

Nemanjin put u džudou počeo je veoma rano – sa samo pet godina.

-To je bazičan sport koji razvija celo telo. Ali najvažniji je trener. U tom uzrastu on mora da bude i pedagog i animator, da deca zavole salu i prostor. Tako sam i ja zavoleo džudo – podelio je sa nama sagovornik.

Prve korake napravio je uz trenera Jelenu Krvopić, kroz igru i druženje, u uslovima koji su bili daleko skromniji nego danas.

-Ključnu ulogu u mom profesionalnom razvoju imao je brat Robert Biro. Sa samo petnaest godina morao sam da donesem odluku – rekreativno ili profesionalno bavljenje džudoom. Uz njegovu podršku odlučio sam da idem do kraja. Dupli treninzi, jutarnji rad sa kondicionim trenerom i večernji trening u klubu, brzo su dali rezultate. Sa samo 16 godina postao sam seniorski prvak države – izuzetan podvig u tako mladom uzrastu – prisetio se Nemanja.

Danas ima pet seniorskih titula i gotovo dvesta medalja, spakovanih u kutije jer više ne mogu da stanu na jedno postolje. Ali brojevi mu nisu najvažniji. Najdraža mu je upravo prva seniorska titula, za koju je mesecima analizirao stil protivnika, prilagođavao treninge i simulirao borbe.

-Četiri meseca sam se spremao samo za taj meč. Ta borba se pamti celog života – rekao je naš sagovornik.

Jednako mu je u sećanju ostao i poraz koji je doneo aplauz cele hale – kao mladi takmičar, protiv starijeg i fizički dominantnijeg protivnika, izgubio je meč, ali dobio poštovanje publike i prvu novčanu nagradu u karijeri.

-Nije svaki uspeh pobeda. Ponekad je uspeh boriti se do samog kraja i izgubiti dostojanstveno – istakao je Nemanja.

Iako je imao mogućnost da ostane u većim sredinama, Nemanja se vratio u rodnu Kikindu.

-Ovde sam napravio prve korake. Potičem iz skromne porodice koja me je naučila poštovanju. Želeo sam da vratim kikindsku školu džudoa na nivo koji je nekada imala – otkrio je sagovornik.

Danas radi sa više od stotinu dece. Ulaže u njihovu tehniku, snagu, kondiciju, ali još više u karakter.

-Moj cilj nije da svi budu šampioni, već da budu dobri ljudi kada odu u veće gradove na fakultet.

Njegov dan počinje i završava se u sali. Radi sa decom u školici, sa takmičarskim grupama, ali i kao personalni trener u „Sova Gym“ teretani.

Zbog povrede skočnog zgloba, predstoji mu period oporavka. A kada zglob ponovo ojača, vratiće se takmičenju u novoj kategoriji – do 66 kilograma.

-U međuvremenu, trenerski rad mi je fokus: kampovi, saradnja sa klubovima iz većih gradova i sistematski razvoj mladih talenata – kazao je on.

Kao i svaki sportista, sanja o velikim međunarodnim postoljima i Olimpijskim igrama. Ali njegove ambicije nisu samo lične. On gradi sistem, ljude i vrednosti. Za Kikindu, Nemanja nije samo šampion na tatamiju, već i šampion karaktera. A najveći uspesi, čini se, tek su pred njim.

T. D.

vatrogasac

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurs za upis 300 polaznika na Osnovnu obuku pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica, uključujući osam mesta namenjena za područje PU u Kikindi. Kandidati se mogu prijaviti do 25. februara 2026. godine.

Konkurs obuhvata stručno osposobljavanje za radna mesta vatrogasac-spasilac i vatrogasac-spasilac vozač. Na teritoriji naše policijske uprave to podrazumeva dva mesta u Vatrogasno-spasilačkom bataljonu Kikinda, dva mesta u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Kanjiža, jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Novi Kneževac, jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Senta, jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Ada, kao i jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Čoka.

Pravo učešća imaju državljani Srbije starosti od 19 do 30 godina sa završenim srednjim obrazovanjem i najmanje godinu dana prebivališta u organizacionoj jedinici za koju konkurišu. Pored opštih uslova, kandidati za vozačku poziciju treba da imaju važeću vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije.

Prijave se podnose u policijskoj stanici po mestu prebivališta uz potrebnu dokumentaciju, a obuka će se realizovati u Nacionalnom trening centru za vanredne situacije u Zemunu. Uslovi konkursa i uputstva za prijavu dostupni su na zvaničnom sajtu Centra za osnovnu policijsku obuku.

poklon-za-osmeh

Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš posetili su učenike Osnovne škole „Gligorije Popov“ i uručili im prigodne poklone u okviru akcije „Poklon za dečji osmeh“. Akcija se realizuje povodom obeležavanja školske slave Svetog Save.

U ime učenika i zaposlenih, direktorica Aleksandra Felbab uputila je zahvalnost lokalnoj samoupravi na, kako je istakla, lepom gestu darivanja, kao i gradonačelniku Bogdanu i članu Gradskog veća Farkašu na izdvojenom vremenu, uz očekivanje da će se saradnja nastaviti i ubuduće.

Planira se da poklone dobiju svi đaci na teritoriji Grada Kikinda, čime lokalna samouprava nastavlja aktivnosti usmerene na podršku učenicima i školama.

kolonizacija-svecana-akademija-5

U Narodnom muzeju večeras je održan program posvećen obeležavanju 80 godina od kolonizacije Vojvodine, jednog od najvećih organizovanih preseljenja stanovništva posle Drugog svetskog rata. Učesnici skupa, između ostalih, bili su dr Jelena Veselinov, istoričar prava, dr Milan Micić, istoričar, mr Pavle Orbović, istoričar, i Bogdan Šekarić, etnolog. Govorilo se o istorijskim, pravnim i društvenim posledicama kolonizacije, u okviru koje je na prostor Vojvodine u kratkom roku naseljeno oko 250.000 ljudi.

Dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, podsetio je da su kolonisti uglavnom dolazili iz ratom razorenih područja i da je čitav proces imao izrazito humani karakter.

-Na teritoriju Vojvodine je za godinu dana došlo oko 250.000 ljudi u 114 naselja. To je najorganizovanija kolonizacija u istoriji Vojvodine i donela je novu energiju i nov život u banatska naselja – istakao je Micić.

O organizaciji procesa govorio je mr Pavle Orbović, naglasivši da je preseljenje bilo precizno planirano i logistički zahtevno.

-Određeno je da se u Vojvodinu naseli oko 45.000 porodica, sa prosečno šest članova, što je približno 250.000 ljudi. Prevoz je bio organizovan vozovima, put je često trajao od sedam do deset dana, a uslovi su bili veoma teški – naveo je Orbović.

Dr Jelena Veselinov ukazala je da je kolonizacija bila tesno povezana sa agrarnom reformom i pravnim uređenjem novonastalih odnosa.

-Kolonizacija je bila zamašan posao obavljen u rekordnom roku od 1945. do 1948. godine. Cilj je bio da se reši boračko pitanje, ublaži glad i uredi raspodela zemlje i imovine – rekla je Veselinov.

O lokalnom kontekstu govorio je hroničar Dušan Dejanac, koji je podsetio da je poslednja grupa kolonista u Kikindu stigla na Badnje veče iz Bihaća i Bosanske Krupe.

-Stigli su nenajavljeni, ali su za dva do tri dana za njih bile pripremljene kuće – naveo je Dejanac.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je da je na teritoriju grada nakon rata došlo više od 14.000 kolonista i da su oni, zajedno sa starosedeocima, oblikovali identitet grada.

-Kikinda je uvek bila grad otvorenog srca, a potomci kolonista danas čine važan deo naše zajednice – poručio je Bogdan.

Kako je istakla članica Gradskog veća za kulturu i turizam Marijana Mirkov, obeležavanje ovog jubileja je „prilika da se oda priznanje svima koji su napustili svoja ognjišta i doprineli razvoju zajednice u kojoj danas živimo“.

Program su upotpunili nastupi KUD-a „Petar Kočić“, kao i tradicionalna gastronomska ponuda Udruženja žena iz Novih Kozaraca.

kuca-(2)

Prema programu Ministarstva za brigu o selu, do 500 građana dobiće šansu da uzmu ključeve svog novog doma, i to uz bespovratnu pomoć do 1,5 miliona dinara. Naime, Ministarstvo za brigu o selu ove godine izdvaja čak 750 miliona dinara za subvencije za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom širom Srbije.

U odnosu na prošlu godinu, država je podigla maksimalan iznos po korisniku sa 1,2 na čak 1,5 miliona dinara, dok je ukupan budžet ostao isti. To znači — ko se prvi prijavi, njemu kuća!

Komentari na program mogu se dostaviti do 27. januara, nakon čega sledi i zvaničan konkurs.

Pravo da konkurišu imaju punoletni državljani Srbije do 45 godina starosti, i to kao pojedinci, samohrani roditelji, kao i bračni ili vanbračni partneri. Tržišnu vrednost kuće utvrđuje jedinica lokalne samouprave, samostalno ili u saradnji sa poreskim organima, geodetskom službom ili licenciranim proceniteljima.

Korisnici subvencije ne smeju prodati kuću narednih 10 godina, a nepokretnost u tom periodu mora biti osigurana.

Podnosioci prijave konkurišu zajedno sa jedinicom lokalne samouprave na čijoj teritoriji se kuća nalazi. Opština izjavom potvrđuje da su podaci tačni i da kuća ispunjava sve uslove.

Nakon odobrenja Ministarstva, novac se uplaćuje lokalnoj samoupravi, koja potom zaključuje ugovor o prodaji sa prodavcem, uz prisustvo i podnosioca prijave, čime se obezbeđuje pravna sigurnost za sve strane.

Ministarstvo će po stupanju Uredbe na snagu raspisati javni konkurs na svojoj internet stranici. Prijave će se podnositi od narednog dana od dana objavljivanja konkursa, do utroška sredstava, a najkasnije do 1. novembra 2026. godine.

Sredstva će se dodeljivati po redosledu pristiglih prijava, a konačna isplata biće moguća najkasnije do 30. novembra 2026. godine.

Za bespovratna sredstva mogu da se prijave državljani Srbije koji:

  • imaju najmanje tri godine neprekidno prijavljeno prebivalište do dana raspisivanja konkursa

  • nisu vlasnici ili suvlasnici nepokretnosti, osim poljoprivrednog zemljišta

  • u poslednjih pet godina nisu prodali niti kupili nepokretnost, osim poljoprivrednog zemljišta

  • nemaju dospele i neizmirene obaveze prema državi

  • protiv njih se ne vodi izvršni postupak

  • nisu u srodstvu sa prodavcem kuće

ginekolog-4

Evropska nedelja prevencije raka grlića materice podseća da se ova bolest u velikoj meri može sprečiti redovnim ginekološkim pregledima i vakcinacijom protiv humanog papiloma virusa (HPV). Prema podacima Zavoda za javno zdravlje, u Severnobanatskom okrugu do sada je više od 1.100 dece primilo prvu dozu HPV vakcine.

Rak grlića materice najčešće se javlja kod žena nakon 35. godine, dok je najveća učestalost zabeležena u uzrastu od 55 do 59 godina. Stopa smrtnosti iznosi oko 12 odsto, što ovaj malignitet svrstava među značajne javno-zdravstvene probleme.

Načelnica Odeljenja za kontrolu i prevenciju bolesti dr Tatjana Pecarski ističe da su preventivni pregledi i rano otkrivanje ključni za očuvanje zdravlja žena.

-Rak grlića materice može se sprečiti redovnim odlascima kod ginekologa i pravovremenom dijagnostikom. Na taj način može se spasiti život – naglašava dr Pecarski.

U Srbiji se od juna 2022. godine sprovodi besplatna preporučena vakcinacija devetovalentnom HPV vakcinom, kao mera primarne prevencije. Vakcina je namenjena deci i mladima uzrasta od 9 do 19 godina, primenjuje se u dve do tri doze, a mogu se vakcinisati i dečaci i devojčice.

Prema podacima od 12. januara, u Severnobanatskom okrugu prvu dozu vakcine primilo je 637 dece uzrasta od 9 do 14 godina i 456 mladih od 15 do 19 godina, što je ukupno oko 1.100 vakcinisanih. Kompletnu vakcinaciju do sada je završilo 912 dece, od čega je 306 dečaka.

-Pozivam roditelje da zajedno sa decom donesu odluku o vakcinaciji. Osim što štiti od raka grlića materice, vakcina štiti i od drugih oboljenja izazvanih humanim papiloma virusima, uključujući i benigne promene kao što su kondilomi, čije lečenje može biti dugotrajno i uporno – navodi dr Pecarski.

Ona dodaje da je vakcina u upotrebi već oko dvadeset godina i da zemlje koje su rano uvele sistemsku vakcinaciju, poput Kanade, danas beleže izuzetno nizak broj obolelih i smrtnih ishoda od ovog karcinoma.

Kao mera sekundarne prevencije, preporučuje se redovno obavljanje Papanikolau testa, jednostavnog i neinvazivnog pregleda koji omogućava rano otkrivanje premalignih i malignih promena na grliću materice.

T. D.

saobracaj-teretna-vozila-(6)

U prethodna 24 časa u Srbiji je zabeležena 91 saobraćajna nezgoda, sa jednim poginulim i 28 povređenih lica. Na području Policijske uprave Kikinda dogodile su se dve nezgode, u kojima je jedna osoba povređena.

Iz policije podsećaju da i mala količina alkohola u krvi značajno utiče na sposobnost bezbedne vožnje. Pod dejstvom alkohola usporavaju se reakcije, smanjuje koncentracija i sužava vidno polje, dok se kod vozača često javlja lažan osećaj sigurnosti, što dovodi do pogrešne procene brzine i udaljenosti i donošenja rizičnih odluka.

Naglašeno je da čak i minimalna količina alkohola produžava zaustavni put vozila i povećava verovatnoću nastanka saobraćajne nezgode, čime se ugrožavaju ne samo vozači, već i putnici, pešaci i drugi učesnici u saobraćaju. Vožnja pod dejstvom alkohola i dalje spada među najčešće uzroke najtežih saobraćajnih posledica.

Iz Policijske uprave Kikinda upućen je apel vozačima da, ukoliko su konzumirali alkohol, ne upravljaju vozilom i da izaberu bezbednu alternativu prevoza, uz poruku da je bezbednost u saobraćaju zajednička odgovornost svih učesnika.

 

coka-dom-zdravlja

Opština Čoka raspisala je tender za izvođenje radova na rekonstrukciji i dogradnji Doma zdravlja u Senćanskoj 3, čije su ponude otvorene do 30. januara. Projekat će se realizovati uz podršku Pokrajinske vlade, a radovi bi trebalo da počnu do proleća i traju do 360 dana od uključenja izvođača.

Projekat, čija je procenjena vrednost oko 259,5 miliona dinara bez PDV, finansiraće Pokrajinska vlada preko Uprave za kapitalna ulaganja. Prema uslovima javne nabavke, izabrani izvođač će imati 360 kalendarskih dana da završi posao od momenta uvođenja u rad. Nakon završetka, obaveza izvođača biće i dvogodišnja garancija kvaliteta izvedenih radova.

Dom zdravlja u Čoki pruža ambulantnu polikliničku zaštitu, specijalističke preglede, dijagnostiku, hitnu medicinsku pomoć i uslugu snabdevanja lekovima. Unapređenje prostora trebalo bi da poveća kapacitet i uslove za rad zaposlenih i pacijenata.

Foto: Printskrin Dnevnik

saobracajna-policija-mup-2

Početkom drugog polugodišta, saobraćajna policija uputila je apel vozačima i roditeljima da bezbednost dece bude prioritet u saobraćaju. Najavljene su pojačane kontrole u zonama škola, uz podsećanje na obaveznu upotrebu dečijih sedišta i poštovanje pravila parkiranja.

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji evidentirano je 77 saobraćajnih nezgoda, u kojima su povređene 33 osobe. Upravo zbog ovakvih podataka, saobraćajna policija posebno apeluje na oprez u blizini obrazovnih ustanova.

Iz Policijske uprave u Kikindi podsećaju da prevoz dece u propisanim dečijim sedištima nije samo zakonska obaveza, već i najvažnija mera zaštite najmlađih putnika, jer pravilno postavljeno sedište značajno smanjuje rizik od povreda u slučaju saobraćajne nezgode.

Poseban apel upućen je vozačima u zonama škola i vrtića, gde nepropisno parkiranje i zaustavljanje na pešačkim prelazima ili trotoarima direktno ugrožava bezbednost dece i smanjuje njihovu vidljivost u saobraćaju. Vozačima se preporučuje da brzinu prilagode uslovima na putu i da poštuju saobraćajnu signalizaciju, naročito u blizini škola.

Saobraćajna policija najavljuje da će u narednom periodu pojačati kontrolu poštovanja propisa u zonama škola, sa ciljem povećanja bezbednosti dece i svih učesnika u saobraćaju.