Tijana Despotovski

tisa-felbab-1

Učenica trećeg razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Tisa Felbab, ostvarila je značajan književni uspeh osvajanjem petog mesta na regionalnom konkursu „Najbolja kratka priča Pirota 2026“. Njena priča „Jezero“ uvrštena je u zbirku najuspešnijih radova, u konkurenciji od više od 700 priča pristiglih iz celog regiona.

Do vesti o uspehu Tisa je došla na neobičan način.

-Saznala sam slučajno jer je stigao papir iz pošte kao da je bio pokušaj dostave paketa. Pošto ništa nisam poručila, mama i ja smo pokušale da otkrijemo odakle pošiljka stiže. Kada smo videle da je iz Pirota, bile smo još više zbunjene jer nemamo nikakve veze sa tim gradom. Onda smo se setile konkursa – ispričala je Tisa.

Zvanično obaveštenje nije dobila ni telefonom ni mejlom, pa je informaciju potražila na društvenim mrežama.

-Pogledala sam Instagram profil Doma kulture Pirot i videla da su još 14. februara objavili listu nagrađenih radova, među kojima je bio i moj. Osvojila sam peto mesto i priča je uvrštena u zbirku. Sam način na koji sam saznala bio je veoma smešan, ali mi je bilo izuzetno drago.

Uspeh u snažnoj konkurenciji za nju predstavlja važan podstrek.

-Mnogo mi znači jer mi je to velika motivacija da nastavim da pišem, ali i da pisanju pristupim na ozbiljniji način. Ovo mi pokazuje da u mom radu postoji nešto objektivno kvalitetno što stručnjaci prepoznaju – podelila je sa nama mlada Gimnazijalka.

Iako je konkurs bio otvoren za sve, ishod nije očekivala.

-Najiskrenije, nisam mislila da ću osvojiti nagradu. Konkurencija je bila jaka tako da sam se baš prijatno iznenadila – istakla je Tisa.

Nagrađena priča „Jezero“ oslanja se na simboliku vode.

-Priča koristi motiv vode kao metaforu za različite vrste ljudi, ali i način gledanja na postojanje. Mi se od samog začeća nalazimo u vodi i ona utiče na nas tokom celog života. Velika inspiracija bila mi je i jedna epizoda serije „Bodžak Horsmen“ koja takođe ima tematiku jezera – objasnila je sagovornica.

Ideja se dugo razvijala, ali je sam tekst nastao brzo.

-Trebalo je vremena da dođem do ideje, ali kada sam napisala prvu rečenicu, trebalo mi je samo dva sata da završim priču. Napisala sam je za svoju dušu i nisam planirala da je šaljem na takmičenja. Ali kada sam videla konkurs, odlučila sam da pokušam jer ništa ne gubim – izjavila je Tisa.

Ova mlada gimnazijalka se pisanjem bavi godinama.

-U petom razredu sam pisala književne kritike za dečje knjige u okviru konkursa izdavačke kuće „Laguna“. To sam radila do kraja osmog razreda, a zatim prešla na kratke priče. Prvu priču koju sam ozbiljno shvatila poslala sam na konkurs povodom Dana škole i stogodišnjice smrti Dušana Vasiljeva. Osvojila sam prvu nagradu i od tada redovno pišem i šaljem radove.

Priče sa elementima iz svog ličnog života, kako kaže, ređe šalje na konkurse.

-Nekad ubacim u priču lična iskustva, ali te priče uglavnom zadržim za sebe. Ono što je na neki način odsečeno od mene, šaljem na konkurse — što je i slučaj sa pričom „Jezero“.

Inspiraciju ne vezuje za jednog autora, a najbliža joj je forma kratke priče.

-Uzimam delove stila koji mi se dopadaju iz svake knjige koju pročitam i integrišem ih u svoj izraz. Romani su mi za sada preveliki zalogaj. Pesme sam pokušala da pišem nekoliko puta, ali mi to deluje kao potpuno drugi svet. Roman bih volela da napišem u budućnosti, kada budem sigurnija u sebe i kada budem imala pravu ideju – kazala je sagovornica.

Tisa već razmišlja o novim tekstovima.

-Imam ideje za buduće priče i trudim se da pišem što više — da bih razvijala dar, ali i kao način da procesuiram osećanja. Pisanje je nešto čime ću se sigurno baviti, iako, najverovatnije, uz neki redovan posao – odlučna je ova talentovana Kikinđanka.

Podrška porodice i prijatelja, za nju, ima najveću težinu.

-Znači mi mnogo podrška porodice i prijatelja. Uvek mogu da računam na konstruktivnu kritiku koja mi pomaže da napredujem. Pohvale i sugestije moje majke i profesorke srpskog jezika imaju veću težinu od onih sa konkursa – kazala je ova mlada spisateljica.

T. D.

pcele-med

Savez pčelarskih organizacija Srbije pokrenuo je inicijativu da se falsifikovanje meda u našoj zemlji proglasi krivičnim delom. Cilj je strože kažnjavanje proizvođača i trgovaca koji na tržište plasiraju proizvode koji se predstavljaju kao med, a po sastavu to nisu. Pčelari ističu da bi takva promena zakona mogla značajno da zaštiti i potrošače i poštene proizvođače.

Prema podacima Saveza pčelarskih organizacija Srbije, problem falsifikovanog meda prisutan je već godinama i predstavlja jedan od najvećih izazova za domaće pčelarstvo.  Lokalni pčelar Saša Čolak, koji se pčelarstvom bavi četiri decenije i dugogodišnji je bivši predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine, smatra da je svaka inicijativa u pravcu strožeg kažnjavanja falsifikata dobrodošla.

-Svaka inicijativa u tom pravcu je dobra jer smo mi pčelari već opterećeni brojnim problemima – od klimatskih uslova, trovanja pčela do napada štetočina. A onda se suočavamo i sa falsifikovanim medom. Nešto što je falsifikat ima nižu cenu u odnosu na originalan proizvod i mi dobijamo nelegalnu konkurenciju – kaže Čolak.

On objašnjava da je važno jasno definisati šta se smatra falsifikatom.

-Moramo da razgraničimo šta je falsifikat. Ako se u med doda određena količina šećernog sirupa ili druge supstance, po mom mišljenju to je već falsifikat, jer taj proizvod više ne odgovara standardu kvaliteta. Postoje i proizvodi koji izgledaju kao med i nude se kao med, a po sastavu su nešto sasvim drugo – ističe on.

Poseban problem je, kako naglašava, to što potrošači danas gotovo da nemaju način da sami prepoznaju falsifikat.

-Izuzev laobratorijske analize, ne postoji ništa što potrošači mogu pouzdano da urade da razlikuju pravi med od falsifikovanog. Toliko su hemijski usavršili falsifikate da sve one „cake“ sa interneta – sa čačkalicom, paljenjem ili pravljenjem kuglice – više ne važe. Čak i ja, posle 40 godina bavljenja pčelarstvom, ne mogu sa stoprocentnom sigurnošću da kažem da li je nešto falsifikat ili pravi med – objašnjava on.

Zbog toga pčelari rešenje vide pre svega u sistemskim kontrolama.

-Ako se ova inicijativa izgura, onda bi trebalo da krenu ozbiljne kontrole nadležnih institucija i primene sankcija, a ne samo pretnje onima koji su uhvaćeni u krivotvorenju meda. To je jedini način da se zaštite i pčelari i potrošači – smatra Čolak.

On dodaje da su upravo potrošači ti koji najčešće stradaju od falsifikata.

-Ljudi kupuju med za svoje bolesno dete ili roditelje, a dobiju nešto što po zakonu ne bi smelo ni da se nazove med – zaključuje Čolak.

Pčelari zato očekuju da će inicijativa o proglašavanju falsifikovanja meda krivičnim delom dovesti do strožih kontrola i kazni, što bi moglo da doprinese uređenju tržišta i većem poverenju potrošača u ovaj prirodni proizvod.

T. D.

novi-kozarci-mesna-zajednica-naslovna

U proteklom periodu uređene su prostorije Mesne zajednice Novi Kozarci, kako bi ovaj prostor bio lepši, funkcionalniji i prijatniji za rad zaposlenih, ali i za sve meštane koji u MZ dolaze zbog različitih administrativnih i svakodnevnih potreba.

Posebnu zahvalnost iz Mesne zajednice uputili su svom meštaninu Milanu Jovaniću, koji je radove izveo nesebično i potpuno besplatno. Kako ističu, ovakvi primeri solidarnosti i spremnosti da se pomogne svom selu predstavljaju pravi primer zajedništva i zaslužuju posebno poštovanje.

Sav neophodan materijal za izvođenje radova obezbedila je Mesna zajednica Novi Kozarci.

Iz Mesne zajednice zahvaljuju svima koji na bilo koji način doprinose da Novi Kozarci budu uređenije i lepše mesto za život.

T. D.

DVD-Sajan

Dobrovoljno vatrogasno društvo Sajan, jedno od najaktivnijih i najbrojnijih u opštini Kikinda, dobitnik je gradskog priznanja za 2025. godinu. Za članove društva to nije samo nagrada, već potvrda da njihov dugogodišnji humanitarni rad ima dubok značaj za zajednicu.

-Prvi put smo konkurisali za nagradu 2024. godine jer smo tada bili najuspešniji, ali nismo dobili. Nagovorili su me da ponovo podnesemo prijavu 2025. godine. Iskreno, nisam se nadao da ćemo dobiti nešto – kaže predsednik društva Aleks Nađ.

-Ova nagrada nam mnogo znači jer vidimo da se isplati trud i humanitarni rad i da se ceni naš dugogodišnji posao.

Tradicija dobrovoljnog vatrogastva u Sajanu traje duže od jednog veka. Društvo je osnovano 1911. godine, a ljubav prema ovom pozivu često se prenosi generacijama u porodicama.

-Ovaj posao se nasleđuje sa oca na sina, ali i sa majke na ćerku – ističe Nađ.

Kroz društvo je prošlo više od 500 članova, a danas broji oko 120 aktivnih dobrovoljaca. Među njima je oko 45 dece i mladih uzrasta od šest do 18 godina, oko 70 odraslih i nekoliko počasnih članova.

U rad društva uključen je i značajan broj mladih spremnih da pomognu zajednici, ne tražeći ništa za uzvrat. Zahvaljujući udaljenosti od Kikinde, dobrovoljci iz Sajana često su prva jedinica na terenu.

-Mi smo prva linija. Udaljeni smo 20 kilometara i možemo brzo da reagujemo pre dolaska profesionalaca jer smo dobro obučeni – naglašava Nađ.

Poslednjih godina broj požara je smanjen, čemu su doprineli edukacija meštana i uključivanje mladih u rad društva.

-Decu učimo od malih nogu da budu primerna, da poštuju pravila, budu humana i pruže pomoć u svakoj situaciji, ne samo prilikom požara – kaže predsednik.

Operativna jedinica poseduje specijalizovanu obuku za šumske požare, vremenske nepogode i potrage, a dobrovoljci su spremni da pomognu i van svoje teritorije.

-Možemo da šaljemo naše dobrovoljce u pomoć širom Srbije – dodaje Nađ.

Društvo je aktivno i u društvenom životu sela — učestvuje u radnim akcijama, dežurstvima, manifestacijama i brojnim vatrogasnim takmičenjima.

-Zbog velikog angažovanja, rezultati se dobro kotiraju – ističe on.

Posebno se izdvajaju sportsko-stručni uspesi. Na opštinskom takmičenju 2023. godine osvojene su tri zlatne, dve srebrne i jedna bronzana medalja, a na okružnom nivou tri zlata. Na državnom takmičenju u Novom Sadu podmladak je osvojio treće mesto, dok su juniori postali šampioni Srbije i plasirali se na Evropsku olimpijadu.

U julu 2024. godine juniori su učestvovali na Vatrogasnoj olimpijadi u Italiji, gde su osvojili bronzanu medalju po CTIF kriterijumima — uspeh koji je bio ponos ne samo za društvo već i za celo selo.

-Na ovaj način dokazali smo da se svaki rad, trud, upornost, a pre svega humanost vrednuje i nagrađuje – naglašava Nađ.

U društvu ističu da je njihov najveći cilj da nastave da razvijaju mlade i neguju prave vrednosti.

-Nastojaćemo da ostanemo dostojni ovih medalja, da podržavamo naše članove, da ih edukujemo i naučimo pravim vrednostima — da budu dobri vatrogasci, ali pre svega dobri ljudi – poručuje predsednik.

U vremenu kada se dobrovoljni rad sve ređe ističe, dobrovoljni vatrogasci iz Sajana ostaju simbol solidarnosti i zajedništva. Njihova spremnost da pomognu drugima, često bez ikakve naknade, pokazuje da prave vrednosti i dalje žive u malim sredinama — tamo gde se hrabrost ne meri rečima već delima.

T. D.

nastojnik

Predstava „Nastojnik” Narodnog pozorišta Kikinda izvedena je sinoć pred domaćom publikom, nastavljajući jedinstven pozorišni put koji traje već skoro četiri decenije. Ovim izvođenjem, kultni komad postao je najigranija predstava u istoriji kikindskog teatra.

Prema rečima glumca Branislava Kneževića, „Nastojnik” je dostigao broj od 154 izvođenja i ostao simbol trajanja, posvećenosti i ljubavi prema pozorištu.

-Ovim izvođenjem „Nastojnik“ postaje najigranija predstava u istoriji našeg Pozorišta. „Nastojnik“ je sigurno i najdugovečnija predstava u državi sa istom glumačkom postavom od premijere 1988. do danas. 38 godina, malo li je – poručio je Knežević.

Predstava je premijerno izvedena 1988. godine i od tada se igra u istoj glumačkoj podeli, što je pravi kuriozitet na domaćoj sceni. Režiju potpisuje Dragan Ostojić, tekst je napisao Harold Pinter, a uz Ostojića i Kneževića, u predstavi igra i Slavoljub Matić.

Tokom godina „Nastojnik” je prerastao okvire repertoarske predstave i postao zaštitni znak kikindskog pozorišta — svedočanstvo umetničke istrajnosti i snage pozorišne igre koja odoleva vremenu.

Sinoćnje izvođenje bilo je još jedan susret publike sa predstavom koja je obeležila generacije glumaca i gledalaca i upisala se u istoriju lokalne kulture.

Foto: Instagram, Narodno pozorište Kikinda

T. D.

struja-2

Zbog planiranih radova na elektromreži, u četvrtak, 13. marta, bez električne energije ostaće deo Kikinde.

Struje neće biti u Ulici Dositejeva, na potezu od Ulice Nikole Pašića do Ulice Jovana Popovića, u periodu od 9 do 10 časova.

U slučaju ranijeg završetka radova, napajanje će biti uključeno pre planiranog termina. Ukoliko dođe do nepovoljnih vremenskih uslova, radovi mogu biti odloženi.

rak-kancer-1

Mart je mesec posvećen borbi protiv raka, kada se javnost dodatno informiše o rasprostranjenosti malignih bolesti, značaju prevencije i ulozi organizovanih skrininga u ranom otkrivanju bolesti. Stručnjaci podsećaju da je rak, ukoliko se otkrije na vreme, izlečiv u više od 90 odsto slučajeva.

-Kada se bolest otkrije u ranoj fazi, lečenje je kraće i efikasnije, a kvalitet života obolelih i lečenih osoba znatno bolji – ističe dr med. Ana Đurin, specijalista socijalne medicine.

Procene pokazuju da tokom života jedan od pet muškaraca i jedna od šest žena oboli od raka, dok jedan od osam muškaraca i jedna od jedanaest žena izgubi život od neke maligne bolesti.

Opterećenje rakom u Severnobanatskom okrugu

Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, tumori su u 2024. godini bili drugi vodeći uzrok smrti u Severnobanatskom okrugu sa učešćem od 22 odsto, odmah posle bolesti srca i krvnih sudova koje čine oko 52 odsto ukupnog mortaliteta.

Tokom 2024. godine na nivou okruga od malignih tumora obolelo je 1.065 osoba — 540 muškaraca i 525 žena, dok je od raka preminula 461 osoba (245 muškaraca i 216 žena).

Kod muškaraca su najčešći bili rak pluća, debelog i završnog dela creva i prostate. Kod žena maligni procesi najčešće su bili lokalizovani na dojci, debelom i završnom delu creva, plućima i grliću materice.

Maligni tumori pluća i bronha predstavljaju vodeću lokalizaciju u obolevanju i umiranju kod muškaraca, dok su kod žena treći po učestalosti uzrok obolevanja i drugi uzrok smrtnosti od raka. Tokom 2024. godine od raka pluća i bronha obolelo je 137 osoba, a preminulo 114.

Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena u našem okrugu — 120 žena je obolelo, a 46 izgubilo život u toku 2024. godine.

Kolorektalni karcinom je druga po učestalosti lokalizacija raka kod muškaraca i žena — 151 osoba je obolela, dok je 60 preminulo.

Kod muškaraca, rak prostate je treći po učestalosti, sa 84 obolela i 23 preminula pacijenta. Rak grlića materice je četvrti po učestalosti kod žena — dijagnostikovan je kod 30 žena, dok je 12 preminulo.

-Rak je bolest starije populacije — stope obolevanja naglo rastu posle 55. godine, a najviše su posle 75. godine života. Kada je reč o smrtnosti, stope kod oba pola počinju da rastu nakon 60. godine – navodi dr Đurin.

Prevencija — najefikasnija zaštita

Stručnjaci naglašavaju da se na čak dve trećine faktora rizika može uticati.

-Oko 40 odsto malignih bolesti može biti izbegnuto jednostavnim merama — prestankom pušenja, umerenim konzumiranjem alkohola, održavanjem zdrave telesne težine, pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću, izbegavanjem prekomernog izlaganja suncu i zaštitom od infekcija koje mogu dovesti do raka – objašnjava dr Ana Đurin.

Ona dodaje da vakcinacija ima važnu ulogu u prevenciji.

-Vakcinacija dece protiv hepatitisa B i HPV virusa značajno smanjuje rizik od raka jetre i raka polnih organa.

Skrining spasava živote

Skrining podrazumeva rano otkrivanje raka kod osoba koje još nemaju simptome. U Srbiji se sprovode nacionalni programi skrininga za rak dojke, rak grlića materice i kolorektalni rak.

Na skrining raka dojke pozivaju se žene od 50 do 69 godina na mamografiju svake druge godine. Skrining na rak grlića materice obuhvata žene od 25 do 64 godine koje se pozivaju na ginekološki pregled i Papa test jednom u tri godine. Testiranje na rak debelog creva namenjeno je građanima oba pola od 50 do 74 godine i obavlja se jednom u dve godine.

 

Na nivou Severnobanatskog okruga, organizovani skrining raka dojke sprovodi se u Senti od 2013. godine, dok je u Adi, Čoki, Novom Kneževcu, Kanjiži i Kikindi započet od septembra 2025.

Tokom 2025. godine u Senti je obavljeno 575 mamografskih pregleda, pri čemu su kod četiri žene otkrivene maligne promene. U ostalim opštinama okruga urađeno je 306 pregleda, a rak dojke je dijagnostikovan kod tri žene.

-Apelujemo na građane da redovno idu na preventivne preglede. Pravovremena dijagnostika znači i pravovremeno lečenje. Pozivamo sve žene da se odazovu pozivu na mamografiju — taj pregled može spasiti život – poručuje dr Ana Đurin.

T. D.

penzioner-sindikat-subin

Sindikalna organizacija penzionera Kikinde, Čoke i Novog Kneževca unapređuje programe podrške i društvenog života svojih članova, nudeći brojne pogodnosti — od zdravstvenih usluga i pravne pomoći do kulturnih sadržaja i organizovanih putovanja u zemlji i inostranstvu.

-Brinemo o našim najstarijim članovima i pratimo njihove potrebe. Danas penzioneri imaju više slobodnog vremena i žele da putuju i da se druže, pa smo u saradnji sa turističkim organizacijama obezbedili promotivne i pristupačne aranžmane – kaže predsednik sindikalne organizacije Radovan Subin.

Članovima su dostupni kolektivno osiguranje od posledica nesrećnog slučaja, besplatna pravna pomoć, pomoć u ogrevu, zimnici i paketima podrške, kao i popusti u zdravstvenim ustanovama i optikama. Posebnu pogodnost predstavlja saradnja sa klinikama čije medicinske ekipe, po potrebi, dolaze i na kućnu adresu penzionera radi vađenja krvi i neophodnih analiza. Omogućena je i pomoć pri odlasku na besplatno banjsko lečenje preko PIO fonda.

Veliki značaj ima saradnja sa Narodnim pozorištem u Kikindi, koje penzionerima obezbeđuje 50 odsto popusta na ulaznice, dok će deo karata biti i besplatan. U planu je saradnja i sa pozorištima u Zrenjaninu, Somboru i Subotici.

-Prošla su vremena kada su penzioneri tražili samo materijalnu pomoć. Danas im je potreban aktivan društveni život. Naša putovanja su lepa, puna muzike i druženja — penzioneri se preporode i jedva čekaju naredno okupljanje – ističe Subin.

Plan putovanja obuhvata jednodnevne izlete i višednevne aranžmane — od krstarenja Tisom i izleta na Avalu, do odmora u banjama, planinskim centrima i turističkim destinacijama u Srbiji i regionu. Obezbeđeni su povoljni uslovi plaćanja, a za pojedine programe i besplatan prevoz.

Članstvo nije ograničeno samo na penzionere niti na mesto stanovanja — mogu se učlaniti svi od 18 do 118 godina koji prihvataju statut i redovno plaćaju članarinu. Pored članova iz severnog Banata, sindikat okuplja i građane iz više gradova Srbije, a interesovanje postoji i u inostranstvu.

Organizacija beleži stalan rast — nezvanično broji oko 9.500 članova, dok je prošle godine pristupilo oko hiljadu novih.

-Žao nam je što nemamo adekvatne prostorije. Imamo brojne planove — kurseve, zdravstvene seminare i nove aktivnosti — ali radimo u malom prostoru koji skupo plaćamo – dodaje Subin.

Zainteresovani građani mogu se učlaniti svakog utorka i četvrtka u prostorijama sindikata u Nemanjinoj 1, od 10 do 12 časova.

T. D.

 

car-brothers

Povodom 8. marta, članovi Car Brothers klub organizovali su juče malu akciju u znaku pažnje i poštovanja. Momci iz kluba podelili su oko pedeset ruža radnicama u Tržnom centru, kao i sugrađankama koje su se u tom trenutku zatekle u kupovini.

Kako je naveo sekretar kluba, Aleksandar Ivčenić, cilj je bio da se malim znakom pažnje ulepša praznik.

-Ovu akciju klub je prvi put realizovao 2021. godine, a lepu praksu odlučili smo da ponovimo i ove godine. Želja nam je da izmamimo osmeh na licima sugrađanki.

T. D.

plesno-takmicenje-2

Na plesnom takmičenju „Infinity“, održanom juče u Senti, kikindska plesna škola Dance N Soul ostvarila je izuzetan uspeh sa ukupno 24 nastupa. Na sceni se predstavilo 16 solista i osam grupa, a mladi plesači osvojili su najviše plasmane u brojnim kategorijama.

U konkurenciji grupnih koreografija, čak šest formacija okitilo se prvim mestom.

Prvo mesto osvojile su:

„Srebrne šljokice“ (jazz/mtv style baby) sa koreografijom „Up town funk“,

„Ciklama šljokice“ (show dance baby) sa „Hips don’t lie“,

„Zelene šljokice“ (jazz/mtv formacija mini) sa „Bang Bang“,

„Ljubičaste šljokice“ (mtv street jazz mini) sa „Soda pop“,

„Tirkizne šljokice“ (jazz/mtv formacija children) sa „Take down“,

i „Narandžaste šljokice“ (k-pop grupa juniori) sa „Rock star“.

Drugo mesto pripalo je formacijama „Plave šljokice“ (open formacija children) za koreografiju „Jump“ i „Crvene šljokice“ (street style formacija juniori) za „BLACKPINK“.

Izuzetan uspeh ostvarili su i solisti. Prva mesta osvojili su:

Mia Amanović (open style mini) – „Bad dream“,

Sofija Nikić (show dance mini A) – „Golden“,

Anđela Vasilev (show dance mini B) – „Rhythm is a dancer“,

Mija Marin (show dance mini B) – „Take down“,

Vana Pavanić (jazz/mtv children) – „As it was“,

Ema Rakić (k-pop children) – „Game boy“,

Helena Jelić (open solo B children) – „Diamonds“,

Ivona Đilas (show dance A children) – „Dead dance“,

Manja Injac (show dance B children) – „Britney“,

Milijana Stankov (street style children) – „Low“,

Nevena Vukelić (show dance junior) – „Attention“,

Minja Erdeljan (street style junior) – „Maneater“,

i Dunja Barbul (hop style junior) – „Old but gold“.

Druga mesta osvojili su Mila Marić (hop style children) sa „Yeah“, Maša Marić (open solo B children) sa „Die with a smile“ i Ines Petrović (street style junior) sa „On the floor“.

Ovim rezultatima Dance N Soul plesači još jednom su potvrdili kvalitet rada, talenat i posvećenost, dostojno predstavljajući svoj grad na međunarodnoj plesnoj sceni.

T. D.