јануар 25, 2026

Tijana Despotovski

Kolunzija-3

Svečana sala Narodnog muzeja bila je večeras ispunjena do poslednjeg mesta, a kikindska publika uživala je u izuzetnom koncertu violiniste Jovana Kolundžije, jednog od najznačajnijih muzičara današnje klasične scene. Maestro, koji je tokom karijere nastupio u više od 4.000 koncertnih prostora, nije skrivao oduševljenje atmosferom u gradu.

—Kikinda je jedan od mojih omiljenih gradova. Sala je divna, a ovih 150 ljudi večeras bili su mala čarolija za mene – rekao je Kolundžija, dodajući da mu je završna Sen-Sansova kompozicija jedna od najdražih u repertoaru.

Na klaviru ga je pratila sestra, pijanistkinja Nada Kolundžija, koja je istakla da je posebno vezana za naš grad:

— Mogu da kažem da mi je srce ovde ostalo. Kikinda je mesto koje je zadržalo kulturu, ljudi vode računa o sebi i svom vremenu – izjavila je ona.

U ime organizatora, Marko Markovljev iz Kulturnog centra istakao je značaj večerašnjeg događaja:

—Imali smo sreću da maestro poželi da nastupi u Kikindi. Svaki ovakav koncert doprinosi kulturnom životu grada – istakao je Markovljev.

Podršku koncertu pružio je i Grad Kikinda.

— Ovakvi događaji su važni i lepo ih prihvata naša publika. Grad će ih uvek podržati – poručila je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

Koncert je završen dugotrajnim aplauzom, a publika je još jednom pokazala da u Kikindi postoji snažna i verna ljubav prema vrhunskoj klasičnoj muzici.

 

Zarko-110

Osnovna škola „Žarko Zrenjanin“ danas je proslavila veliki jubilej – 70 godina postojanja  uz razigranu priredbu. Učenici svih uzrasta predstavili su se kroz glumu, ples i folklor, stvarajući srdačnu atmosferu u kojoj su uživali i roditelji i gosti.

-Želeli smo da priredimo bogat, ali ne predugačak program. Učenici su dali sve od sebe – od hora i orkestra do plesnih tačaka – rekla je nastavnica muzičke kulture Nataša Francuski.

Direktorka škole Slavica Lazić podsetila je da je škola osnovana 1955/56. godine i istakla ponos na generacije koje su kroz nju prošle.

-Najveći ponos naše škole su naši učenici i njihova postignuća. Danas imamo 503 đaka i 60 zaposlenih, a nastavljamo da podržavamo svako dete da razvije svoj potencijal – navela je ona.

Priredbi je prisustvovao i član gradskog veća, Tihomir Farkaš, koji je više od tri decenije proveo u ovoj školi.

-Sa posebnim emocijama sam danas ovde. U ime grada želim svima srećan dan škole. Siguran sam da će nas i danas obradovati svojim programom – poručio je.

Uz aplauz i radost najmađih učesnika, ova škola je još jednom pokazla da je mesto gde se neguje znanje, talenat i zajedništvo – već punih sedam decenija.

Attendite-1

U svečanoj sali Kurije večeras je promovisan 21. broj zbornika „Attendite“, godišnjeg izdanja Istorijskog arhiva Kikinda i jedinog arhivističko-istoriografskog časopisa na području Banata. Novi broj donosi deset radova – osam iz istoriografije i dva prikaza knjiga, a uredništvo ističe da se publikacijom nastavlja dvedecenijska tradicija negovanja lokalne istorije.

Članica Gradskog veća za kulturu i turizam Marijana Mirkov naglasila je da je svaki broj „Attendite“ „poklon gradu i važan dokument čuvanja naše prošlosti“, dok je glavni urednik Srđan Sivčev podsetio da je do sada u zborniku objavljeno 290 radova od 92 autora. Kao najznačajniji prilog u ovogodišnjem izdanju izdvojio je rad Dragana Beleslića o pesniku Dušanu Vasiljevu, koji donosi nova saznanja o njegovoj biografiji.

„Attendite“ ostaje mesto okupljanja istraživača i svih ljubitelja istorije, ali i važan putokaz budućim generacijama koje će u njegovim stranicama nalaziti sliku Kikinde kroz vreme.

Attendite-20-(2)

Istorijski arhiv Kikinda predstaviće večeras u 18 časova novi, 21. broj svog godišnjeg zbornika „Attendite“. O sadržaju izdanja, istraživanjima i temama koje donosi najnoviji broj govoriće glavni urednik Srđan Sivčev.

Događaj će biti održan u svečanoj sali Kurije, a ulaz je slobodan za sve zainteresovane ljubitelje istorije, arhivistike i lokalne kulturne baštine.

Nursen-Basce-1

Petnaestogodišnja Nuršen Bašće iz Istanbula već tri meseca živi u Kikindi u okviru programa razmene „Interkultura“, a naša sredina, kako kaže, brzo joj je postala „dom daleko od doma“. Prvi utisak bio joj je da je grad mnogo manji od onoga što je navikla, ali upravo ju je taj mirniji tempo života osvojio na prvi pogled.

Najviše je iznenadila razlika u školskom ritmu: u Turskoj je u učionici provodila i do deset sati dnevno, dok u Kikindi ima dovoljno vremena i za šetnju do škole – naviku koja joj je postala omiljena.

-Pešačim 35 minuta do škole svakog dana, ali osećam kao da traje deset. Baš mi prija – rekla je ona.

Živi kod porodice Avramov, a vršnjakinja Lara ističe da je prvi susret u Beogradu bio veoma emotivan. Odluku da postanu domaćini doneli su bez mnogo razmišljanja.

-Nikada nisam delila sobu, ali sada mi je to normalno. Trebalo je oko dve nedelje da se naviknemo na suživot, ali sve ide lepo – objasnila je Lara.

Nuršen je brzo prihvatila lokalne navike, a najviše je oduševljavaju srpski praznici, hrana i toplina ljudi. Omiljena jela su joj ćevapi i sarma, a najdraža srpska reč – „prijatno“. Priznaje da joj buka i gužva Istanbula uopšte ne nedostaju, ali joj nedostaju prijatelji i porodica.

Svoje utiske redovno deli sa roditeljima, a kada se u julu bude vratila kući, već zna šta će im prvo reći: „Drago mi je što vas vidim, ali ja bih nazad u Kikindu.“

vodomeri-1

Javno komunalno preduzeće obaveštava građane da će sutra, 4. decembra, doći do povremenog prekida u vodosnabdevanju u ulici Kraljevića Marka u Kikindi, na potezu od Đure Oličkova do Iđoškog puta, u periodu od 9 do 14 časova.

Do obustave vodosnabdevanja dolazi zbog intervencije na sanaciji kvara na glavnom vodu.

Ukoliko dođe do padavina, radovi će biti odloženi za naredni dan.

pozoriste-20

Narodno pozorište Kikinda 2. decembra obeležilo je 75 godina postojanja svečanim programom koji je publika dočekala sa mnogo emocija. U prepunoj sali susreli su se sadašnji i bivši glumci, reditelji, tehničari i saradnici, kao i brojni poštovaoci pozorišta, stvarajući atmosferu ispunjenu sećanjima, smehom i iskrenim suzama.

Veče je započelo izložbom „Tkanje vremena: 75 godina pozorišnog kostima“, koju je priredila kostimografkinja Tatjana Radišić. Izložba je predstavila svojevrsni vreme­plov scenskog stvaralaštva, uključujući i najstariji sačuvani kostim iz predstave „Ujka Vanja“.

-Ovo je mali omaž pozorišnom kostimu i kući u kojoj sam napravila svoju prvu predstavu – rekla je Radišić.

Usledila je projekcija kratkog filma s arhivskim snimcima i fotografijama, a potom i neobičan i emotivan razgovor sa glumačkim ansamblom. Glumica Tanja Markov Križan vodila je prisutne kroz anegdote i uspomene koje su rukovođene aplauzima i smehom publike.

Direktor pozorišta Brane Marjanović istakao je da je cilj ovog programa bio da se oda počast svima koji su gradili pozorište — onima pred publikom, ali i onima koji stoje iza scene.

-Pozorište je atribut grada, a večeras smo želeli da se setimo i onih koji nisu više sa nama – poručio je.

U ime Grada Kikinde, članica Gradskog veća za kulturu Marijana Mirkov istakla je da je pozorište „srce i duša grada“, dok je gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio da „pozorište stvara zajednicu, vraća nas jedne drugima i čuva duh Kikinde“. Prisutne je pozdravila i Nevena Baštovanović, pomoćnica pokrajinskog sekretara za kulturu, koja je poručila da „ništa u pozorištu nije beznačajno, jer svaka uloga gradi sliku našeg razumevanja sveta“.

Vrhunac večeri bila je dodela Povelja zaslužnim pojedincima. Povelju za životno delo poneo je dugogodišnji glumac i upravnik Branislav Šibul, čiji je rad obeležio čitave epohe kikindskog teatra. Publika ga je pozdravila stojećim aplauzom.

Pored Šibula, priznanja su dobili i brojni saradnici, reditelji i glumci koji su decenijama stvarali repertoar pozorišta i čuvali njegov profesionalni status.

Svečanost je završena porukom koja se najglasnije čula kroz ovu posvećenu publiku — da je kikindsko pozorište mnogo više od zgrade i scene: ono je zajednička priča grada, čuvana i prenošena 75 godina.

 

NZS-2

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje u Kikindi danas je održan sastanak predstavnika NSZ, Privredne komore i Grada Kikinde sa lokalnim poslodavcima. Razgovaralo se o najvećim izazovima koji pogađaju privredu — nedostatku stručnog kadra, uticaju povećanja minimalne cene rada, zloupotrebi bolovanja i potrebi za stabilnim poslovnim okruženjem.

Gradonačelnik Mladen Bogdan i direktor NSZ Milan Bosnić istakli su značaj redovnog dijaloga između institucija i privrede, dok su predstavnici komore naglasili da je najveći problem manjak kvalifikovanih radnika, posebno inženjera i tehničkih struka.

-Voleo bih da ovo postane praksa i način na koji komuniciramo. Cilj nam je da razumemo krvnu sliku naše privrede – ko raste, ko stagnira, ko zapošljava i sa kakvim se preprekama susreće – poručio je Bosnić.

Kako je dodao, nezaposlenosti gotovo da i nema, ali je problem to što „poslodavci ne mogu da nađu ljude sa adekvatnim nivoom znanja i kvalifikacija“. Upravo zato je, ističe on, neophodno sistemski rešavati probleme koji se pojavljuju na lokalu, ali i na regionalnom nivou.

Gradonačelnik Bogdan rekao je da je sastanak organizovan kako bi se čuo što širi spektar mišljenja – i pozitivnih i onih koji ukazuju na nedostatke sistema.

-Dobro je da čujemo iz prve ruke kako firme posluju. Naš zajednički cilj je da održimo stabilnost Kikinde, da privreda živi i radi, da radnici ostanu na svojim radnim mestima i da ne dozvolimo veći odliv radne snage – izjavio je Bogdan.

V.d. direktorka Filijale NSZ Kikinda, Jelena Mitrović, potvrdila je da je nezaposlenost u okrugu na niskom nivou, ali da to istovremeno stvara nove izazove za poslodavce.

-Poslodavci se sve više okreću NSZ-u i traže kadrove, ali imamo problem da na evidenciji nađemo kvalitetnu radnu snagu. Najviše se traže radnici građevinske struke, a njih gotovo da nemamo – navela je Mitrović.

Prema rečima Tibora Horvata, v.d. direktora Regionalne privredne komore Kikinda, najkritičniji izazov sa kojim se lokalni poslodavci susreću je manjak stručnog kadra.

Kao jedno od rešenja naveo je razvoj dualnog visokog obrazovanja, kao i podsticanje kompanija da kroz stipendije i saradnju sa fakultetima „vežu“ najbolje studente za lokalnu sredinu.

struja-5

Iz Elektrodistribucije obaveštavaju meštane Mokrina da će u četvrtak, 4. decembra, između 10 i 14 časova, zbog planiranih radova na elektromreži, doći do privremenog prekida u snabdevanju električnom energijom.

Isključenje se odnosi na domaćinstva u sledećim ulicama: ulica Zlatna Greda od Dositeja Obradovića prema Železničkom redu, ulica Ivana Milutinovića od Dimitrija Tucovića do Dositeja Obradovića, ulica Jovana Jovanovića Zmaja od Dimitrija Tucovića do Dositeja Obradovića, ulica Svetog Save od početka ulice do Dositeja Obradovića, ulica Dositeja Obradovića od Zlatne Grede do Svetog Save, ulica Živka Kodranova od Zlatne Grede do Rade Trnića, ulica Dimitrija Tucovića i ulica Milana Kneževa.

Predavanje-desanka-ristic-3

U Hramu Svetog kneza Lazara u Nakovu, u nedelju 30. novembra, održano je predavanje pod nazivom „Ljubav i mudrost – osnove hrišćanskog vaspitanja“, koje je okupilo veliki broj vernika i roditelja. Gost-predavač bila je Desanka Ristić, dugogodišnji pedagog, književnica i autor više knjiga, a ovaj duhovno-vaspitni susret organizovala je Crkvena opština Nakovo u duhu Božićnog posta.

Predavanje je bilo prvo u nizu planiranih susreta koje je, kako ističe Ristić, inicirao novi veroučitelj hrama, jerej Hadži Srđan Vučanović. Publika je ispunila hram, a atmosfera je, prema rečima predavača, bila topla, prijatna i otvorena za razgovor.

U svom obraćanju, Desanka Ristić naglasila je da se hrišćansko vaspitanje ne zasniva samo na ljubavi, ali ni na strogoj disciplini već na njihovom saglasju.

-Ljubav sama nije dovoljna da bismo vaspitali decu. Ali ni sama disciplina nije dovoljna, jer tako stvaramo otpor. Dete najbolje napreduje u domu u kom vlada poštovanje, gde je porodica zdrava i skladna – istakla je ona.

Posebno je upozorila na savremenu pojavu prezaštićavanja, koja, kako kaže, vodi u suprotan rezultat – deca ne razvijaju odgovornost, niti stabilnost koja im je neophodna da postanu zrele ličnosti.

-Moja preporuka roditeljima je da slobodno postavljaju granice detetu, jer tako deca dobijaju sigurnost i jasno postavljene zahteve. Isto tako, treba ih učiti zahvalnosti, kao i da mi ne možemo menjati druge nego sebe – objasnila je Ristić.

Pedagoškinja je podsetila da se vrednosti i karakter najuspešnije grade kroz veru i učešće u liturgijskom životu.

-Svake nedelje na liturgiji dobijamo pouku i blagoslov za čitavu sedmicu. Mladi roditelji koji dolaze u hram traže savet, traže uporište. Ako se držimo hrišćanskih načela i zapovesti, možemo mnogo da postignemo – i za sebe i za svoju decu – navela je ona.

Ristić je govorila i o izazovima savremenog roditeljstva, pogotovo u periodu kada dete iz porodičnog okruženja prelazi u vrtić ili školu.

-U kući je svako dete princ. Ali u kolektivu odjednom ima dvadesetak prinčeva, i tu nastaju prva uznemirenja. Upravo zato moramo raditi na realnom vaspitanju i prihvatanju drugih. Nikako ne treba deci davati gotova rešenja, nego ih učiti da misle svojom glavom. Deca bi trebalo da imaju sva osećanja, a ne samo sreću i radost, jer tako razvijamo pohlepu – rekla je ona.

Jedan od delova predavanja koji je izazvao veliku pažnju bio je osvrt na položaj pedagoga i nastavnika.

-Danas mnogi misle da mogu da rade posao pedagoga bolje od stručnjaka. Ali mi ne nudimo kratkoročna rešenja – mi gradimo budućnost dece, dugoročno, stručno i u njihovom najboljem interesu. Moramo poštovati svaku struku i tražiti najbolje rešenje za dete – poručila je Ristić.

Na kraju večeri, Ristić je članovima crkvenog hora, najmlađim posetiocima, poklonila svoje knjige, što je dočekano sa posebnim oduševljenjem. Zanimljivo je da je od izgradnje hrama Svetog cara Lazara njeno predavanje prvo u istoriji sela Nakova, zbog čega je, kako ističe, posebno ponosna. Ristić je najavila da na proleće izlazi njena osma knjiga, a ciklus duhovno-pedagoških predavanja u Nakovu biće nastavljen već sledećim gostovanjem – oca Jovana Silaškog.

Don`t copy text!