Aleksandra Djuran

slava-hora-atendite-(2)

Hor Kulturnog centra „Atendite“ obeležio je slavu Markovdan. Uz rezanje slavskog kolača i u prisustvu prijatelja hora i gostiju iz norveškog grada Narvik priređen je i prigodan program. Za Norvežane je, na njihovom jeziku, izvedena i himna pokrajine Norland.

Ove godine kuma slave bila je članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

-Čast mi je i zadovoljstvo što sam kuma slave hora „Atendite“ jer se osećam kao deo porodice. Svi članovi, od najmlađih do najstarijih, ulažu puno truda i ljubavi u ono što rade. Bez toga ne bi bilo zavidnih rezultata koje je hor ostvario do sada – navela je Marijana Mirkov.

V.d. direktor Kulturnog centra Marko Markovljev podsetio je da je hor osnovan 2018. godine.
-Slava je, pored Božića, najvažnije porodično okupljanje. Hor „Atendite“ jeste porodica i ovo je prilika da se okupimo i da se prisetimo i onih koji nisu sa nama. Hvala puno dirigentkinji Biljani Jeremić koja je tu od samog početka i svaki put iznova stvara „čuda“ sa horom. Siguran sam da ćemo još dugo postojati jer ono što radimo donosi sreću, ne samo nama, nego i svima koji vole horsku muziku – rekao je Markovljev.

Slavu je čestitao i sveštenik Nikola Mišković koji je izrazio želju da hor „Atendite“ uskoro bude deo Svete liturgije u crkvi Svetog Nikole.

A.Đ.

crveni-krst-festival-humanosti-(3)

Svetski dan Crvenog krsta i Crvenog polumeseca 8. maj i nedelja Crvenog krsta od 8. do 15. maja počela je XVI Festivalom „Mladosti, humanosti, ljubavi i lepote“. Učenici šestih razreda osnovnih škola imali su priliku da u okviru edukativnih i zabavnih radionica saznaju više o prevenciji bolesti zavisnosti, trgovini ljudima, istoriji Crvenog krsta, bezbednosti u saobraćaju, dobrovoljnog davalaštva krvi, prve pomoći.

Partneri su bili predstavnici Doma zdravlja i Policijske uprave Kikinde.

-Obeležavamo dan rođenja osnivača naše organizacije Anrija Dinana – istakla je Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta. – Najbolji način za to je promovisanjem vrednosti Crvenog krsta, a osnovcima su se priključili i korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite. Kao volonterska organizacija negujemo osnovne principe humanosti.

Nedelja Crvenog krsta ove godine obeležava se pod sloganom „Na strani humanosti“ i naglašava trajni značaj principa, sa posebnim fokusom na humanost. Svetski dan u znaku je nepokolebljive posvećenosti miliona volontera i zaposlenih širom sveta, dok se istovremeno podiže svest o sedam osnovnih principa koji vode rad Crvenog krsta.

-Crveni krst Kikinde ima više od stotinu volontera, uključujući i decu. Stariji volonteri angažovani su u upravnim strukturama organizacije, kao i u povereništvima, školama i mesnim zajednicama. Oni su snaga humanosti i oni na terenu realizuju programe za decu, mlade i za najugroženije korisnike – dodala je Danijela Bjeljac.

Sve prisutne pozdravila je predsednica kikindske humane organizacije Marijana Mirkov, a u zanimljivim sadržajima učestvovali su osnovci iz škola: „Jovan Popović“, „Sveti Sava“, „Žarko Zrenjanin“, „Mora Karolj“ iz Sajana, „Vasa Stajić“ iz Mokrina, „Milivoj Omorac“ iz Iđoša i „Petar Kočić“ iz Nakova.

U okviru Nedelje Crvenog krsta biće organizovana svečanost za đake prvake i poseta prvacima u seoskim osnovnim školama, kao i poseta korisnicima programa „Briga o starima“ i akcija dobrovoljnog davanja krvi. Neće izostati ni akcija „Paket za novorođenu bebu“ tokom koje će saradnici i volonteri obići porodice i uručiti bebi pakete.

A.Đ.

 

OIF

Danas se obeležava Svetski dan borbe protiv raka jajnika, najsmrtonosnijeg ginekološkog karcinoma – u svetu godišnje od raka jajnika oboli 250 hiljada žena, a više od polovine izgubi bitku s ovom bolešću.

Već dvanaestu godinu zaredom Svetski dan borbe protiv raka jajnika obeležava se i u Srbiji, gde svakog dana tri žene dobiju dijagnozu, a jedna, nažalost premine od ove opake bolesti.

Ove godine Međunarodni dan borbe protiv kancera jajnika u Srbiji će biti obeležen pod sloganom: “Ko kaže da ribe ne govore”. U našoj zemlji godišnje od raka jajnika oboli oko 800 žena, dok njih 450 izgubi bitku s ovom opakom bolešću. U borbi protiv ovih poražavajućih brojeva ključni su rano otkrivanje bolesti, prepoznavanje simptoma, pravovremena dijagnostika i optimalno lečenje.

Rak jajnika zauzima neslavno osmo mesto od svih maligniteta, a prema najnovijoj statistici jedna od 78 žena suočava se sa ovim problemom.

fizicka-aktivnost

Međunarodni dan fizičke aktivnosti biće obeležen u subotu, 10. maja na Starom jezeru od 10 do 12 sati u organizaciji Turističke organizacije, Doma zdravlja, ZZJZ i Crvenog krsta. Svake godine obeležava se širom sveta, a inicijator je Svetska zdravstvene organizacija.

Pod sloganom „Kretanjem do zdravlja“ učestvuju članovi sportske školice „Rastimo zajedno“, „Champ 07“, sportsko udruženje „Sunce“, ADZNM „Gusle“, udruženje penzionera „Sunčana jesen“
Cilj je da se podigne svest o značaju redovnog kretanja i fizičke aktivnosti za zdravlje pojedinca i društva, da podstakne ljude svih uzrasta da se više kreću, da se smanji broj oboljenja povezanih sa sedentarnim načinom života (gojaznost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti), da se promoviše aktivan stil života i to ne samo vežbanje, već i hodanje, biciklizam, kućne i baštenske aktivnosti.

 

sindikat-penzioneri-slava-(3)

Članovi Sindikalne organizacija penzionera Kikinde uz rezanje slavskog kolača, u prisustvu gostiju i sveštenika Živana Vasića obeležili su slavu Đurđevdan. Pomenuta organizacija osnovana je aprila 1991. godine, a ove je druga godina kako obeležava slavu.

-Ovo je prilika da pozovemo naše partnere i saradnike, ali i da razgovaramo o planovima – istakao je predsednik kikindske Sindikalne organizacija penzionera Radovan Subin – Naša organizacija broji više od 9.200 članova. Interesantno je da to nisu samo Kikinđani i samo penzioneri. Imamo i članove koji su iz Beograda, Novog Sada, Žablja, Stajićeva. Smatram da je posebno interesantan naš program turizma trećeg doba koja su povoljna i naši članovi rado putuju, druže se i upoznaju nova mesta.

Kum slave bio je Ilija Drljić, predsednik SSS za Kikindu, Čoku i Novi Kneževac.

-Hvala na ukazanom poverenju, a kako mi se bliže penzionerski dani nastavićemo uspešnu saradnju koja traje više od tri decenije. Uključiću se u rad organizacije kako bi dao svoj skromni doprinos – kazao je Drljić.

Ovom prilikom dodeljene su i povelje Sindikalne organizacije penzionera za saradnju. Između ostalih, povelju je u ime naše medijska kuće primila direktorica i glavna i odgovorna urednica Jelena Crnogorac.

A.Đ.

slavski-kolac

Povodom slave Grada letnjeg Svetog Nikole, 22. maja, i ove godine lokalna samouprava organizuje takmičenje za najbolji slavski kolač, najbolji izgled slavskog kolača i najbolju strukturu i ukus slavskog kolača.

Poziv da učestvuju upućen je građanima, udruženjima građana i ostalim zainteresovanim pojedincima. Prijavljivanje je najkasnije do 16. maja na brojeve telefona 426-300 i 064/857-40-44.

Slavski kolači predavaće se na sam dan slave Grada od 10 do 11 sati u Svečanoj sali Gradske kuće.

INTERNIRCI-VENCI-(3)

U znak sećanja na Kikinđane koji su poslati u koncentracione logore 1942. godine predstavnici lokalne samouprave, boračkih udruženja i Društva srpsko-norveškog prijateljstva položili su vence na spomenik internircima. Nemački fašisti, na Đurđevdan, internirali su 46-oro sugrađana u logore u Norvešku.

– Naši sugrađani su sa 4.500 Jugoslovena, smešteni u 36 logora smrti, a najviše Kikinđana zarobljeno je u logoru Bejsford, na desetak kilometara od grada Narvika. Imena ispisana na pločama spomenika dokaz su njihove hrabrosti, spremnosti na žrtvu u borbi za slobodu i njihove besmrtnosti – rekao je Tibor Firedi, sekretar kikindskog Društva srpsko-norveškog prijateljstva. – Stariji i bolesni streljani su već 16. i 17. jula, a mnogi su preseljeni u druge logore gde su bili na prinudnom radu, mučeni i izgladnjivani. Grad je u njihovu slavu podigao spomenik koji podseća na njihovu hrabrost i stradanja.

Vratilo se svega sedmoro Kikinđana: Nika Banjin, Slavko Vukić, Čeda Đomparin, Stevan Mihailov, Stevan Sivčev, Joca Stanić i Žarko Stojkov. Oni su isticali velike strahote koje su doživeli u logoru. Isto tako svedočili su o pomoći i prijateljstvu lokalnog stanovništva u Narviku. U znak saradnje dva naroda prva Deklaracija o prijateljstvu između Narvika i Kikinde potpisana 6. oktobra 1966, a obnovljena je pet decenija kasnije.

– Važno je da negujemo kulturu sećanja na sve one koji su dali svoje živote kako bi mi živeli u slobodi. Teška i zla vremena iznedrila su i nešto dobro, prijateljstvo između Kikinde i Narvika koje traje – naveo je Željko Radu, član Gradskog veća.

Na formiranje Jugoslovensko – norveškog društva najviše uticaja su imali internirci. Spomenik stradalima, delo akademskog vajara mr Slobodana Kojića, podignut je 1975. godine.

A.Đ.

penzioneri-5

Isplata aprilskih penzija za vojne, poljoprivredne penzionere kao i korisnike iz kategorije samostalnih delatnosti počeće danas, bez obzira za koji način primanja penzija su se opredelili, saopštio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Za penzionere iz kategorije zaposlenih koji penzije dobijaju preko tekućih računa, isplata će početi 10. maja, a za one koji primanja dobijaju na kućnim adresama ili ih podižu na poštanskim šalterima, 12. maja.

Sa aprilskim čekovima penzionerima stižu isti iznosi kao i prilikom prethodne isplate za mart.

Prosečna martovska penzija iznosila je 50.686 dinara.

durdevdan-rts

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru, a Đurđevdan je jedna od najčešćih slava kod Srba.

Prema predanju ovaj svetitelj zaštitnik profesija, organizacija i bolesnika, rođen je između 275 i 280. godine u maloazijskoj oblasti Kapadokiji, u bogatoj i uglednoj hrišćanskoj porodici.

Prikaz Svetog Georgija koji ubija aždaju, simbol paganstva, zasnovan je na popularnoj legendi hrišćanske mitologije – Georgije i Aždaja.

Đurđevdan je u srpskom narodu praznik sa najviše običaja. Običaj je da se pletu venčići od lekovitih trava koji se bacaju u tekuću vodu. Veruje se da venčić ukućanima donosi zdravlje, a polju berićet.

Ako je na Đurđevdan vedro vreme, biće plodna godina, kaže staro verovanje, a ako pada kiša, predstoji sušno leto.

Prema narodnim pesmama, na Đurđevdan su se sastajali i hajduci, pa je tako Đurđevdan hajdučki sastanak.

Srpska pravoslavna crkva ga slavi dva puta godišnje. Glavni praznik je Đurđevdan i praznuje se 6. maja po gregorijanskom kalendaru (23. aprila po crkvenom kalendaru), a drugi je prenos moštiju i obnavljanje Hrama Svetog Georgija – Đurđic, koji se slavi 16. novembra (3. novembra po crkvenom kalendaru).

streliste-kanalizacija-(2)

Izgradnja fekalne kanalizacije u naselju Strelište počela je danas i trajaće narednih 560 dana, koliko je planirani rok za završetak radova. Investicija u ovom naselju je vredna 308 miliona dinara i obuhvata kanalizacionu mrežu i crpnu stanicu.

Meštani ovog dela grada ističu da su jedva dočekali da vide bagere i radnike.
-Ovde sam 53 godine i nisam verovala da ću dočekati da imamo kanalizaciju. Puno će nam značiti s obzirom na to da kada padne kiša, mi plivamo u vodi. Prezadovoljna sam – istakla je Ilona Mužung.

I Sandra Karadžin, koja je 21 godinu stanovnica Strelišta, je istog mišljenja.

 

-Pisali smo peticije, insistirali, dobijali smo puno obećanja, ali sve do sada, nije bilo razumevanja za višedecenijski problem. Shvatamo da izgradnja fekalne kanalizacije zahteva ogromna finansijska sredstva, ali i to je rešeno – napomenula je Sandra Karadžin.

Početku radova prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, njegov pomoćnik Svetislav Vukmirica, predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov. Čelnike lokalne samouprave dočekali su meštani Strelišta.

-Godinama smo radili na rešavanju ovog problema – istakao je Svetislav Vukmirica. – Zahvaljujući ozbiljnoj podršci Ministarstva za zaštitu životne sredine izgradnja je mogla da počne. Radovi obuhvataju izgradnju kanalizacione mreže i crpnu stanicu u ulici Vinogradi koja će biti zajednička za Strelište i Železnički Novi Red. Radi se o 4.800 metara mreže za 193 priključka, od kojih je 500 metara potisni vod koji ide ispod pruge. Lokalna samouprava izradila je i projektnu dokumentaciju za priključke jer smo želeli da pomognemo sugrađanima i smanjimo im troškove.

Naselje Strelište građeno je stihijski, a ima i puno podzemnih voda te nije bilo lako da se izradi projektna dokumentacija.

-Ovo je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u ovom delu grada i stanovnici Strelišta čekaju ga više decenija – precizirao je Mladen Bogdan, gradonačelnik. – Ovi ljudi pružili su nam veliku podršku jer su nam verovali i mi dato obećanje ispunjavamo. Hvala im puno što su nas razumeli i što su nam verovali. Svi meštani znaju koliko sredstava je neophodno za ovakav projekat i verujem da su mnogi već izgubili nadu da će biti realizovan. Za sve nas ovo je veliki dan.

Izvođač radova je firma „Imperijal Rezidens“ iz Beograda.

A.Đ.