Aleksandra Djuran

780422-collage-f

Društvene mreže preplavljene snimcima poskupljenja Carnex-ovih proizvoda!

Iako je Vlada Srbije donela uredbe o ograničenju marži i smanjenju cena da bi zaštitila građane od divljanja tržišta, uredbe izgleda ne važe sa sve podjednako – zaključak je građana koji komentarišu snimke iz trgovina, koji su preplavili društvene mreže.

Na društvenim mrežama poslednjih dana pojavili su se snimci nezadovoljnih potrošača, građana širom Srbije, praćeni mnoštvom komentara osude i neverice – kako je moguće da neko bude toliko bahat i bezobrazan da, uprkos svim uredbama Vlade Srbije o smanjenju marži i zaštiti potrošača, i dalje “dere kožu s leđa” građanima svojim cenama?!

Ljudi otvoreno pokazuju šokantne primere iz supermarketa: Carnex gulaš za 600 dinara, što znači da porodica sa dvoje dece i dvoje odraslih samo za jedan ručak mora da izdvoji 2.400 dinara – bez hleba, bez ičega drugog. Kada se to pomnoži na mesečnom nivou, dolazi se do cifre od neverovatnih 74.000 dinara – samo da bi jedna porodica jela Carnexov gulaš! Paštete, viršle i kobasice koje su nekada bile deo svakodnevne trpeze običnog čoveka sada se prodaju po cenama koje prevazilaze premium proizvode, dok je kvalitet, kako sami potrošači pišu, odavno pao ispod proseka.


Carnex, koji je u vlasništvu MK Group, prema onome što vidimo na snimcima, a kako tvrdi potrošač koji je i napravio jedan od snimaka, bahato ignoriše uredbe i umesto da spuste – oni podižu cene! Upravo to je izazvalo bes naroda i lavinu komentara na društvenim mrežama: Dok jedni osuđuju bahatost industrije mesa, drugi pak veruju da je tajkunima sve dozvoljeno, jer, kako pišu, ako je mogao da kupi tri šećerane za tri evra, što ne bi mogao i da diže cene kada ih svi ostali spuštaju?!

Snimci iz marketa: “Carnex više nije za običnog čoveka!”

“Evo nas u Lidlu, došli smo da proverimo kako je Carnex od prosečnog brenda za običnog čoveka došao do premium brenda sa nenormalnim cenama, a ne kvalitetom.
Recimo, Carnex stišnjena šunka od 350 grama je 368 dinara. Znači, što dalje, kaže da je ona preko 1000 dinara po ceni po kilogramu. Pa, to nije ni malo povoljno. Carnex viršle su 179,99, dok je domaća kobasica Carnex, ona stara roštiljska, znate, koju smo svi koristili – 300 grama, 272 dinara i 49 para. To znači da je ona, pa, skoro 1000 dinara po kilogramu. Imamo paštetu sa šunkom Carnex, koja je za 75 grama, znači ona manja pašteta je 77,99, dok je Carnex jetrena pašteta 78,49. Pasulj sa slaninom Carnex, koji je 400 grama, on košta 317 dinara. To bi bilo sve iz Lidla, pozdravljamo vas. Takođe, jurimo i Sunoko proizvode, koji su u vlasništvu istom kao i Carnex, da proverimo da li su isto stravično podigli cene!”

Od ponosa Vrbasa do oruđa za pljačku

Carnex je osnovan 1958. godine u Vrbasu. Bio je gigant mesne industrije, simbol domaće hrane, proizvod koji se izvozio u Englesku, Italiju i širom Evrope. Generacije su odrasle na Carnex paštetama i gotovim jelima.

Kako smo došli do ovoga danas?

Priča o Carnex je zapravo priča o tome kako su tajkuni opljačkali Srbiju posle 5. oktobra. Nije tajna da je Zoran Živković javno priznao kako je Demokratska stranka rušila tadašnju vlast uz pomoć domaćih moćnika – Miodraga Kostića, Filipa Ceptera i ostalih…

Kostiću, koji je ujedno bio i poslovni direktor Demokratske stranke je tada omogućeno da putem sporne privatizacije za sramotna tri evra, te 2002. godine kupi čak tri šećerane – Bač, Kovačicu i Pećince – za tri evra! Tri evra za tri fabrike! Posao koji je i tada bio kontroverzan, jer je bilo jasno da se strateški resursi Srbije daju u bescenje politički podobnim tajkunima. To je bio početak njegove imperije. Uz pomoć državnih para i na račun opljačkane Srbije, Kostić je kasnije došao i do Carnexa.

Kostić je pokušao da se brani izjavama da je to bio “loš potez”. Ali brojke demantuju: danas se u tim šećeranama preradi 1,7 miliona tona šećerne repe i proizvede čak 260.000 tona šećera godišnje. Sunoko, firma koju je formirao, postala je najveći domaći proizvođač i izvoznik šećera.

Ova privatizacija našla se i na listi 24 sporne privatizacije. Kostića su pozvali na informativni razgovor u Radnu grupu MUP-a zaduženu za sporne privatizacije. Pitanja su se ticala da li su ispoštovani dogovoreni investicioni programi i da li je izvoz šećera u EU bio regularan. Kao i obično – ništa se nije desilo.

Enormna zagađenja – prljava tajna mesne i šećerne industrije

Ali, nije samo “dranje kože s leđa” naroda ono što prati ove industrije. I Carnex i šećerane iz Kostićevog carstva ostavljaju iza sebe enormna zagađenja. Otpadne vode, neprerađeni nusproizvodi, neprijatni mirisi, teški metali i hemikalije – sve to završava u zemljištu, rekama i vazduhu koji udišu građani. Ljudi u Vojvodini godinama se žale da ne mogu da otvore prozore, da voda nije za piće, da zemlja više ne rađa kao nekada. To su teme kojima ćemo se mi, kao redakcija, tek baviti u narednim tekstovima, jer iza lažnog sjaja imperije kriju se i prljave posledice koje uništavaju životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Ovako izgleda Šećerana u Pećincima:

Posle šećerana, usledile su nove akvizicije. MK Group širi carstvo, kupuje domaće poljoprivredne firme, a 2016. godine preuzima i PIK Bečej – jednu od najvećih poljoprivrednih kompanija u Srbiji.

Kruna ekspanzije bila je kupovina Carnexa 2011. godine. Nekadašnji simbol domaće mesne industrije prešao je u ruke “kralja šećera” Miodraga Kostića, vlasnika MK Group. Zvanično – “povratak u domaće ruke”. U stvarnosti – plen jednog tajkuna koji je imperiju izgradio na političkim vezama i jeftinim privatizacijama.

Zagađenja koja proizvodi Carnex:

Poslovanje u brojkama – milijarde od pašteta i gulaša
Dok se narod pita kako da plati gulaš 600 dinara i paštetu od 80, Carnex u 2024. godini beleži ukupne prihode od čak 10.785.868.000 dinara!

Dakle – skoro 11 milijardi dinara prometa od proizvoda za koje potrošači tvrde da su izgubili kvalitet i postali luksuz. Umesto da pokaže odgovornost i smanji cene, kompanija nastavlja da ih diže u nebesa, ne obazirući se ni na uredbe Vlade ni na očaj građana.

To je prava slika poslovne filozofije MK Group – profit iznad svega, narod na poslednjem mestu.

Carnex kao ogledalo tajkunske Srbije

Zaključak potrošača, ono što čitamo na društvenim mrežama je, da Carnex više nije ono što je bio. Od brenda koji je bio sinonim domaćeg kvaliteta, postao je maska za izvlačenje para. Jer drugog opravdanja, kažu, nema. Ili im je tako dopušteno, ili su prosto tako navikli i veruju da su iznad svih.

Izvor: 24 sedam

inicijativa-prelaz-(3)

Gradonačelnici Kikinde i Žombolja Mladen Bogdan i Darijus Postelniku potpisali su u Gradskoj kući inicijativu kojom se traži da granični prelaz Nakovo – Lunga bude otvoren 24 sata sedam dana nedeljno.

Kikinda i Žombolj bratski su gradovi od 1985. godine, a Darijus Postelniku zahvalio se gradonačelniku Bogdanu na pozivu i saradnji.

-Dva grada oduvek su dobro sarađivala na raznim projektima, a posebno je to izraženo poslednjih nekoliko godina. Zajedničkom inicijativom nastavljamo projekat započet 2014. godine jer je za sve nas značajno da se on radi 24 sata. Svima koji žive u ovoj graničnoj zoni umnogome će biti olakšana prelazak iz jedne iz drugu zemlju, a mi, kao bratski gradovi, moći ćemo još više da produbimo saradnju u svim oblastima, a pre svega u kulturi i sportu – naveo je Postelniku.

O značaju ove inicijative govori podatak da je u Kikindu, od petka do nedelje, za vreme „Dana ludaje“, samo preko graničnog prelaza Nakovo – Lunga, koji je radio 24 sata, prešlo je 13.560 putnika što je za 20,55 odsto više nego prošle godine u isto vreme.

– Inicijativa će biti poslata  Vladi Republike Srbije i Vladi republike Rumunije i imamo signala da će vrlo brzo ući u razmatranje. Naš cilj je da izmenimo član dva sporazuma koji je na snazi i koji se odnosi na radno vreme graničnog prelaza s obzirom na to da nam je težnja da radi non stop. Kao članica Evropske unije u Rumunije će biti implementiran poseban sistem prelaska granice i on podrazumeva skeniranje lica i uzimanje otisaka prstiju putnika koji prelaze granicu, što će usporiti čitav proces. Stoga je u interesu Republike Rumunije da ima što više graničnih prelaza koji rade 24 sata. Sa inicijativom su se složile i granične policije dve zemlje

Procene su da je oko 19.000 ljudi prešlo na tri granična prelaza, u okolini Kikinde, kako bi prisustvovali tradicionalnoj manifestaciji.

Sastanku su prisustvovali predstavnici obe lokalne samouprave koji su razgovarali o narednim koracima u zajedničkoj saradnji.

A.Đ.

 

vodovod-baranda-1

Iz JP „Kikinda“ obaveštavaju potrošače da će zbog radova na vodovodnom priključku, od 9 do 13 časova, sutra, 23. septembra, bez vode ostati stanovnici u Kikindi i to u Agroindustrijskoj zoni u produžetku ulice Vuka Karadžića.

struja-radovi

Zbog planiranih radova na električnoj mreži u četvrtak, 25. septembra od 9 do 13 sati struje neće biti u kompletnim Novim Kozarcima.

Istog dana, ali od 10 do 12 bez električne energije biće ulice u Kikindi:  Stevana Sremca od Dušana Vasiljeva do Šabačke, Šabačka od pola ulice prema Stevana Sremca, Put za Rusko Selo, Dušana Vasiljeva od Stevana Sremca do Pere Segedinca, Pere Segedinca od Dušana Vasiljeva do Karađorđeve i zgrade u Pere Segedinca i  Dušana Vasiljeva.

 

 

1710420647656

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodilo se pet saobraćajnih nezgoda kojima je jedna osoba zadobila teške telesne povrede, a dve osobe lakše. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 300.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog nepropisne radnje u sektoru raskrsnice, pogrešnog izvođenje radnje vozilom, nepostupanja po saobraćajnom znaku i neustupanja prvenstva prolaza.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 24 učesnika u saobraćaju i izdato je 116 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 18 vozača, od čega je sedam zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 26 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 46 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 50 ostalih prekršaja.

kudaje-pobednice-2025-(3)

Od četvrtka, pa sve do nedelje kasno uveče, Kikindu je posetio veliki broj gostiju iz zemlje i inostranstva.

 

-Siguran sam da smo oborili rekord u posećenosti jer je Gradski trg vrveo od ljudi, posebno naših suseda koji su u velikom broju došli iz Temišvara, pa je rumunski, pored srpskog bio jezik koji se najviše čuo. Više od sat vremena Rumuni su čekali na prelazu Nakovo – Lunga kako bi posetili Kikindu. Najviše ih je bilo u subotu – istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan rezimirajući kako su protekle 40. „Dani ludaje“. – Svi programi i sve ono što smo ponudili, kako sugrađanima, tako i gostima, bilo je bogato i sadržajno. Potrudili smo se i svako je mogao da pronađe ono što ga interesuje i da uživa.

 

Večernji koncerti su bili odlično posećeni.

-To nam je pokazatelj da smo odabrali dobre izvođače i pogodili ukus publike. Drago mi je što je rokenrol dao završni pečat koncertnim večerima. Pružili smo brojne sadržaje, narandžastu boju i ljubav. „Dani ludaje“ su vanvremenske, ne poznaju ni vreme ni ljude. Ova manifestacija je tu gde jeste i trajaće bez obzira na sve. Žao mi je što je jedan broj sugrađana i ljudi koji su došli sa strane imao nameru da omete koncert Đorđa Davida i tako izrazi svoje nezadovoljstvo. Smatram da to nisu maniri i način na koji to treba da se radi. Krajnje je nezrelo i banalno da se na ovaj način kvari manifestacija i upravo ovakvi potezi pokazuju kakva je njihova politika. I njih pozivamo na razgovor jer je naše opredeljenje da se borimo za sve Kikinđane i za svoj grad – zaključio je prvi čovek grada.

djordje-david-(1)

Đorđe David i bend Death Saw održali su koncert poslednje večeri 40. „Dana ludaja“. Iako je grupica blokadera želela da ometa koncert duvanjem u pištaljke i vuvuzele, nisu u tome uspeli, niti su uspeli da pokvare dobro raspoloženje sugrađanima i gostima koji su došli da uživaju u rokenrolu.

-Među onima koji su duvali u pištaljke i vuvuzele i pokazivali srednji prst bilo je i devojaka i smatram da to za njih nije primereno. Ovo što smo mi večeras doživeli kao bend mnogi bi platili da to dožive. Sve to jeste rokenrol. Biću hrabar pa ću reći, pre svega zahvaljujući našoj i energiji svih onih koji su radili binu, ozvučenje, rasvetu, ton naša rokenrol energija pobedila je njihovu. Pobedili smo ih ljubavlju. Iskreno volim Srbiju, grb i zastavu. Ne volim nered, nepoštovanje zakona, Ustava i rukovodim se onim: „Ljubi bližnjeg svoga“ i sloboda da, ali nikako ne ugrožavati nikoga pored sebe. Na žalost, ljudi koji su zviždali mnogo toga ne znaju. Ponizili su sebe ako su na neke moje pesme koje izvode Zorica Brunclik, Haris Džinović, „Atomsko sklonište“ aplaudirali deset ili dvadeset godina, pa sada zbog političke situacije i stava, vređaju na svim mogućim osnova. To pokazuje nedoslednost i loš moralni kod svakog čoveka, žene, mladića i devojke koji su učestvovali u zviždanju. Ponosan sam na sve iz benda koji su večeras bili gospoda i pokazali su lepo vaspitanje – rekao je Đorđe David.

Đorđe David zahvalio se predstavnicima grada, ali i nekadašnjem i sadašnjem gradonačelniku Nikoli Lukaču i Mladenu Bogdanu.

-Kikindski gradonačelnici su, znam, veoma odgovorni i vole svoj grad i rade za njega. Srećan sam što smo učestvovali na jubilarnim „Danima ludaje“ i tako postali deo istorije. Kikinda nas je drugi put ugostila i hvala joj – zaključio je David.

A.Đ.

kikinda-grindex-(3)-(1)

Rukometaši Kikinde Grindeks poraženi su pred domaćom publikom u 2. kolu ARKUS lige Srbije od Dubočice iz Leskovca rezultatom 23:25 (13:11).

U neizvesnoj utakmici do samog kraja domaćini su na poluvreme otišli sa dva gola prednosti, postignutih u poslednjih tri minuta. I u drugom poluvremenu  borba između dve ekipe bila je neizvesna. Dubočica je do pet minuta do kraja utakmice vodila sa četiri gola razlike (16:20), da bi u 53. minutu grindeksovci izjednačili na 23:23. U dramtičnoj završnici gosti su postigli dva gola i tako stigli do pobede.

-Dubočica je iskusna ekipa koja je iskoristila našu lošu seriju na početku drugog poluvremena. Iako smo uspeli da izjedničaimo rezultat, ipak nismo uspeli da pobedimo – rekao  je trener Stanimir Komarek.

U 3. kolu Kikinđani odlaze na megdan Partizanu koji je je i aktuelni šampion, nakon čega gostuju u Pančevu gde ih dočekuje Dinamo. U 5. kolu u KSC “Jezero” plavi dočekuju Crvenu zvezdu.

-Raspored nam ne ide na ruku u naredna tri kola. Ekipa je mlada i igrači nemaju puno iskustva. Bez obzira na to iskoristićemo svaku šansu da pobedimo – zaključio je Komarek

 

gradska-kuca

Manifestacija Dani Republike Srpske pod sloganom „Put sabornosti“ biće održana od 23. do 30. septembra u 13 gradova u Srbiji, među kojima je i Kikinda.

Programi iz Banja Luke, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Donje Gradine, Trebinja, Pala i Prijedora biće prikazani u Kikindi, Beogradu, Somboru, Sremskoj Mitrovici, Kruševcu, Subotici, Požarevcu, Novom Sadu, Kragujevcu, Zrenjaninu, Kraljevu, Vranju i Nišu.

Svečano otvaranje manifestacije, kojem će prisustvovati visoki predstavnici Srbije i Republike Srpske, biće 23. septembra u 20 sati u Narodnom pozorištu u Beogradu, saopštilo je Predstavništvo RS u Srbiji.

U okviru pratećeg programa manifestacije planirano je da gradove u kojima se realizuje manifestacija posete delegacije iz Republike Srpske, koje će predvoditi predstavnici Vlade Republike Srpske, Privredne komore, ustanova kulture iz RS, gradova i opština i Predstavništva RS u Srbiji. Tema razgovora će biti međusobna saradnja i jačanje veza između Republike Srpske i Srbije, a u okviru manifestacije biće organizovan susret privrednika iz Republike Srpske i Srbije, a biće predstavljeni i turistički potencijali Republike Srpske.

dani-ludaje-pobednici-2025-(2)

Tibor Kokai iz Mađarske, petu godinu zaredom, uzgajio je najtežu ludaju. Ove godine pobednica je teška 832 kilograma, a takmičar iz Sent Martona kraj Budimpešte za proizvodnju „teškašica“ koristi sopstveno seme i to od ludaje apsolutne rekorderke manifestacije od 865 kilograma.

 

 

-Uzbuđen sam što sam deo 40. „Dana ludaje“ i jedva sam čekao da dođem u Kikindu. Mislio sam da su ove dve tikve sigurno apsolutne rekorderke manifestacije, da imaju oko 900 kilograma, međutim, prevario sam se. Ludaju sam svakog dana zalivao sa 800 do hiljadu litara vode, na sreću bolesti nije bilo. Moja tikva, koja je i pobednička, bila je u plasteniku, a bundeva koju je uzgajala supruga Melinda rasla je na otvorenom i bila je pod udarima, kiše, sunca, vetra – kazao je Kokai.

 

Drugo mesto u kategoriji najtežih ludaja pripalo je Melindi Kokai sa tikvom teškom 799,5 kilograma, dok je treće mesto zauzela tikva srednje Poljoprivredne škole i Bačke Topole sa 333,5 kilograma.

Sugrađanka Gordana Lazić uzgajila je najdužu ludaju od 295 centimetra i ponovila uspeh od prošle godine.

-Tikvu smo zasadili u aprilu, a godina za proizvodnju bila je teška. Borili smo se do samog kraja sa sušom i visokim temperaturama. Bilo je potrebno puno zalivanja, da je zaštitimo od sunca i jedina pogodnost bila je u tome što smo je manje prskali od štetočina. I ove godine moram da kažem da sam je zalivala suzama i pazila kao bebu. Tikve se oprašuju noću, kada otvara cvet.

Drugi je Branislav Majkić sa 293 centimetara i trećeplasirani je Mićo Majkić sa bundevom 280 centimetara.

Nagrade od 120.000 za prvoplasirane, 80.000, za drugoplasirane i 60.000 dinara za trećeplasirane, kao i pehare  dodelio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je čestitao proizvođačima i izrazio nadu da će naredna godina biti bolja za uzgoj ludaja.

A.Đ.