Aleksandra Djuran

gusle-bar-kamp-(1)

Članovi starije dečije grupe škole folklora ADZNM „Gusle“ od 6. do 12. jula borave u Crnoj Gori. U Baru su učesnici folklornog kampa koji organizuje Kulturno -umetničko društvo „Sveti Jovan Vladimir“.

-Naši članovi imaju priliku da saznaju više o tradiciji ovog kraja, ali i da svoje vršnjake iz Crne Gore upoznaju sa našim ravnim Banatom i Kikindom. Organizovane su igračke i pevačke radionice u okviru kojih će deca naučiti nešto novo. Ujedno ovo je prilika da steknu nove drugare, da se druže i kvalitetno provedu deo letnjeg raspusta. Na nama je da saradnju koju smo uspostavili produbimo i da, u naredno  periodu, budemo dobri domaćini našim prijateljima iz Crne Gore – navode u „Guslama“.

A.Đ.

 

zajednici-zajedno-NIS

Nastavljajući da neguje partnerstvo i prijateljstvo sa lokalnim zajednicama širom Srbije, kompanija NIS raspisala je 18. godinu zaredom konkurs programa društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“. Uprkos kompleksnim okolnostima u kojima posluje, kompanija NIS će i ove godine izdvojiti 144,5 miliona dinara za podršku projektima u 13 gradova i opština u našoj zemlji.

Program se i ove godine realizuje u gradovima i opštinama širom Srbije: Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Čačku, Kikindi, Pančevu, Zrenjaninu, Požarevcu, Kanjiži, Srbobranu, Novom Bečeju, Žitištu i Velikom Gradištu.

Projekti će biti podržani u dve kategorije. Prva – inovativni iskorak, usmerena je na projekte koji uvode savremena i održiva rešenja, doprinoseći modernizaciji javnihustanova i unapređenju uslova za njihove korisnike. Druga kategorija – fleksibilnost i kontinuitet obuhvata projekte usmerene na unapređenje postojeće infrastrukture, opreme i uslova za korisnike, u skladu sa prepoznatim potrebama i prioritetima lokalnih zajednica.

Pravo učešća na konkursu imaju javne ustanove: predškolske, školske i visokoškolske, naučnoistraživačke ustanove i naučno-tehnološki parkovi, zdravstvene, sportske, socijalne i institucije kulture, kao i gradske i opštinske uprave za projekte koji se odnose na javne površine.

gorivo

Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 17. jula. Litar evrodizela danas od 15 sati do sledećeg petka u isto vreme koštaće 220 dinara za litar, a cena benzina evropremijum BMB biće 196 dinara za litar.

Prema prošlonedeljnim cenama goriva, litar evrodizela koštao je 219 dinara dok je cena benzina evropremijum BMB bila 195 dinara. U odnosu prošlu nedelju, cene evrodizela i benzina skuplje su za po jedan dinar po litru.

komarci-avion

Iz lokalne samouprave obaveštavaju građane da će u ponedeljak, 13. jula od 18.30 do 20.30 sati biti obavljen tretman odraslih formi komaraca hemijskim putem iz vazduha na teritoriji grada Kikinde i naseljenih mesta.

Preparat koji će se koristiti za tretman komaraca je Neopirox lambda 2.0 (aktivna materija lambda-cihalotrin). Upozoravaju se pčelari da je preparat toksičan za pčele, da košnice zatvore ili udalje najmanje pet kilometara od mesta tretiranja. Dejstvo preparata traje tri dana.

Ukoliko meteorološki uslovi ne dozvole izvođenje tretmana, tretman suzbijanja odraslih formi komaraca hemijskim putem iz vazduha biće pomeren za naredni povoljan dan.

gerontoloski-projekti-(1)

U prethodnom periodu uložena su značajna sredstva u unapređenje uslova boravka korisnika, kao i u poboljšanje uslova rada zaposlenih u oba doma Gerontološkog centra. Nedavno su u Pokrajinskoj vladi zaključeni novi ugovori ukupne vrednosti 36,2 miliona dinara.

– Odobrena sredstva stvorila su uslove za realizaciju planiranih investicija, među kojima je i nabavka kombi vozila za potrebe Gerontološkog centra – saznajemo od direktora Dragana Stjepanovića. – U narednom periodu sledi sprovođenje postupka javnih nabavki u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, nakon čega će planirane investicije biti realizovane sukcesivno u narednih nekoliko meseci. Nabavka kombija i realizaciju ostalih projekata od velikog su  značaja za unapređenje kvaliteta usluga i svakodnevnog funkcionisanja ustanove, posebno kada je reč o organizaciji prevoza i pružanja podrške korisnicima.

Sredstva su dobijena i za zamenu laminata i parketa, nabavku novih televizora, zamenu pločica u kuhinji, kao i za izradu projekta telekomunikacionih i signalnih instalacija u zgradi Novog doma.

Završen je i remont lifta u Novom domu, koji je veoma značajan za svakodnevno funkcionisanje i bezbednost korisnika.

-Nabavljen je novi nameštaj za trpezariju korisnika, medicinska oprema, novi dušeci. Postavljena je i nova rasvete u Starom domu, okrečen je deo Novog doma, rekonstruisana su kupatila u Starom domu. Za potrebe korisnika kupljen je i guseničar koji će doprineti lakšem i bezbednijem kretanju i transportu korisnika sa otežanom pokretljivošću – napominje naš sagovornik

Svi zaposleni dobili su nove uniforme, a električni bicikli obezbeđen je za radnike u službi „Pomoć u kući“ koji svakodnevno obavljaju terenski rad na području grada.

-Nastavićemo sa ulaganjima , a među važnijim je izgradnja parking prostora ispred Novog doma, kao i uređenje stacionara Starog doma u ulici Braće Sredojev 18. To nam je i najstarija zgrada i potpuno je rekonstruisana pre 24 godine i sada je neophodno uraditi fasadu koja otpada. Isto tako, nova oprema u kuhinji, takođe je jedna od važnih stavki, s obzirom na to da je postojeća stara tridesetak godina – zaključio je naš sagovornik.

Podsetimo i da je početkom ove godine zaključen  ugovor o javnoj nabavci za izradu projektne dokumentacije za izgradnju nove zgrade koja je planirana na mestu postojećih paviljona A i B  u Starom domu. Trenutno je u toku izrada projektne dokumentacije, kao i pribavljanje građevinske dozvole.

-Realizacija ovog projekta predstavlja jedan od najznačajnijih razvojnih planova naše ustanove. Želimo da stvorimo savremenije, funkcionalnije i kvalitetnije uslove za smeštaj i boravak korisnika, kao i da unapredimo standard usluga koje ustanova pruža – precizirao je Dragan Stjepanović.

Najveća potražnja je za mestima u stacionaru u kojem su ležeći i poluležeći korisnici.

A.Đ.

fijakerijada-(3)

Konjički klub „Mokrin“ iz Mokrina u nedelju organizuje Fijakerijadu.

Na hipodromu, sa početkom u 13 sati, se očekuje veliki broj gostiju iz cele Vojvodine. Takmičiće se u jednopregu, dvopregu, četvoropregu, višepregu, jahanju i deca vozači.

Fijakerijada u Mokrinu organizuje se od 1999. godine.

zetva-kombajn

Najvažniji posao u ovo doba godine vršidba žita završen je na 95 odsto jesenas zasnovanih površina. Kako ističu savetodavci u Poljoprivrednoj stručnoj službi „Kikinda“ suša koja je pratila ovogodišnju proizvodnju strnina glavni je uzrok niskih prinosa koji je ispod svih očekivanja.

-Prinosi su katastrofalni i kreću se od 200,300 kilograma po do 3,5 tone po hektaru  – kaže savetodavac Aleksandar Pap. – Na delu parcela roda nije ni bilo, pa su ti poljoprivrednici pokosili žito za senažu. Prosečan prinos na našem lokalitetu je 2,5 tone po hektaru. On je prepolovljen u odnosu na višegodišnji prosek s obzirom na to da je bio pet tona po hektaru.

Loši vremenski uslovi i niski prinosi odrazili su se i na kvalitet pšenice.

-Zrno je sitno i lošeg je kvaliteta. U aprilu kada je vreme nalivanja nije bilo padavina koje su neophodne za ovu razvojnu fazu, a 1. maja imali smo i mraz koji je dodatno uticao na već loše stanje biljaka.

Pod ozimim strninama je više njiva u odnosu na prošlu godinu. Pšenice ima više na uštrb, najpre kukuruza, a potom i suncokreta.

-Pod pšenicom je zasnovano oko 18.000 hektara, ječma ima na 2.500, a uljane repice na 1.500 hektara – precizira naš sagovornik.

Akontna cena pšenice ovogodišnjeg roda je 19 dinara za kilogram. Prema kalkulaciji Zadružnog saveza Vojvodine, proizvodnja jednog kilograma pšenice košta oko 27 dinara, a da bi ostvarili bilo kakvu zaradu po ponuđenoj ceni, ratarima je potreban prinos od  osam tona po hektaru, što je ove godine  nedostižno.

Zbog toga zadrugari od države traže bržu reakciju kroz otkup pšenice za robne rezerve, ali i odobravanje kratkoročnih beskamatnih kredita kako bi proizvođači mogli da sačekaju povoljnije tržišne uslove. Dodatni problem predstavlja nedostatak podataka o zalihama prošlogodišnjeg roda pšenice, što otežava planiranje proizvodnje. U Zadružnom savezu Vojvodine ocenjuju da troškovi proizvodnje godinama rastu, dok otkupna cena stagnira, pa sve više ratara prodaje rod ispod cene koštanja.

U severnom Banatu strnine su podbacile, ali su solidno rodile u ostalim delovima zemlje. Prema procenama stručnjaka ovogodišnji rod pšenice će u Srbiji biti na nivou od oko 3,9 miliona tona koliko je požnjeveno i prošle godine, jer su proizvođači jesenas povećali površine pod ovim usevom.

A.Đ.

 

sajan-kamp-folklora-(4)

Sajan je domaćin kampu folklora, koji se održava deveti put.  Okupio je tridesetoro dece i mladih iz Sajana, Kikinde i Sente. Tokom četvorodnevnog druženja deca uzrasta od četiri i mladi do 15 godina učestvuju u muzičkim, pevačkim i igračkim radionicama, ali i da se oprobaju u izradi rukotvorina, saznajemo od Roberta Tapaija, predsednika udruženja prosvetnih radnika Banata „Pastor Vera“ .

-Naš prvenstveni cilj bio je da učesnike kampa upoznamo sa mađarskim narodnim igrama iz različitih krajeva. Želja nam je da što više dece i mladih zavoli folklor, ali i da upoznaju običaje i tradiciju. Ovo je najbolji način i da se domaćini i gosti upoznaju, druže i kvalitetno provedu vreme – istakao je Robert Tapai, jedan od pokretača kampa.

Za učesnike je pripremljen celodnevni program, a za mlađu decu organizovane su  i igrarije. Učesnike je postila Melita Gombar, članica Gradskog veća.

-Kamp na najlepši način spaja tradiciju, kulturu, prijateljstvo među decom i mladima. Njegov značaj je u tome što mlađi naraštaji saznaju više o kulturnom nasleđu, ali i uče da se međusobno poštuju. Čuvanje tradicije nije samo negovanje prošlosti, nego i ulaganje u budućnost – navela je Melita Gombar.

Ovo je bila prilika da nauče kako su se nekada igrali njihovi roditelji, ali i bake i dede. Ove godine  uče se tradicionalne igre iz južnog dela Mađarske, Gare.

Kamp su organizovali KUD „Adi Endre“, udruženje prosvetnih radnika Banata „Pastor Vera“ i Podršku događaju dali su Grad Kikinda, Mesna zajednica Sajan, Pokrajinska Vlada.

 

 

 

pozar-atar

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je zbog najavljenog novog talasa visokih temperatura i povećanog rizika od izbijanja požara na otvorenom prostoru apelovalo na poljoprivrednike da ne pale strnjiku, žetvene ostatke, smeće i biljni otpad, a ministar Dragan Glamočić poručuje da je očuvanje plodnog zemljišta zajednička odgovornost svih koji se bave poljoprivredom.

-Poljoprivredno zemljište je naš najvažniji resurs i nemamo pravo da ga uništavamo. Paljenjem strnjike ne gubimo samo organsku materiju i plodnost zemljišta, već dovodimo u opasnost ljudske živote, imovinu i čitave useve. Pozivam sve poljoprivrednike da pokažu odgovornost i da zajedno okončamo ovu štetnu praksu. Svako ko primeti paljenje strnjike treba to odmah da prijavi nadležnim službama, jer samo zajedničkim delovanjem možemo sprečiti požare i sačuvati ljude, prirodu i našu poljoprivredu –  istakao je Glamočić.

Paljenje strnjike, žetvenih ostataka, smeća i biljnog otpada predstavlja ozbiljnu opasnost po ljudske živote, imovinu, poljoprivredno zemljište i životnu sredinu, a i zakonom je zabranjeno, upozorava ministarstvo u saopštenju.

Kako je navedeno, u uslovima visokih temperatura, suše i pojačanog rizika od požara, čak i najmanji plamen može dovesti do požara velikih razmera.

Vatra se sa njiva veoma brzo širi na okolne useve, voćnjake, šume, stambene i privredne objekte, ostavljajući za sobom nesagledive posledice.

Pored neposredne opasnosti od požara, paljenje strnjike nanosi trajnu štetu poljoprivrednom zemljištu.

Uništavaju se organska materija, humus i korisni mikroorganizmi koji predstavljaju osnovu plodnosti zemljišta, što dovodi do smanjenja prinosa, degradacije zemljišta i povećane erozije.

Ministarstvo poziva sve poljoprivrednike da pokažu maksimalnu odgovornost i da prilikom uklanjanja žetvenih ostataka ne koriste vatru, već da primenjuju bezbedne i održive načine njihovog zbrinjavanja.

Podsećamo da su Zakonom o zaštiti od požara i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisane novčane kazne za paljenje strnjike i biljnih ostataka na otvorenom prostoru.

Pored novčanih sankcija, poljoprivredna gazdinstva koja prekrše propise mogu izgubiti pravo na podsticaje, u skladu sa važećim propisima.