September 9, 2026

Aleksandra Djuran

kozarci-sastanak

U Mesnoj zajednici Novi Kozarci organizovan je sastanak između predstavnika Saveta i udruženja, organizatora manifestacija i poljoprivrednika. Ovom prilikom predstavljeni su planovi za infrastrukturna ulaganja, ali i za podršku udruženjima i organizaciju manifestacija.

-Cilj nam je da unapređujemo kako sadržaj društvenog života, tako i uslove za kvalitetniji život svih meštana – istakao je Marko Čavka, potpredsednik Saveta MZ. – Udruženja i manifestacije imaju nemerljiv značaj za očuvanje tradicije, negovanje kulture i stvaranje sadržaja za sve generacije.

 

Sa poljoprivrednicima koji su se odazvali razgovoru dogovoreno je da se urede atarski putevi.

-Složili smo se oko dinamike radova sa kojom su i poljoprivrednici zadovoljni jer neće remetiti predstojeće radove u polju. Mesna zajednica obezbediće naftu, a proizvođači traktore i priključnu mehanizaciju. Atarski putevi nisu u zadovoljavajućem stanju i na sastanku su određeni  i prioriteti koje je potrebno prvo urediti. Ovo je prvi put da će organizovano, Mesna zajednica i poljoprivrednici, sanirati delove atara – naveo je Čavka.

A.Đ.

 

galesev-izlozba-(6)

U Galeriji Kulturnog centra otvorena je prva samostalna izložba sugrađanke Irena Galešev pod nazivom „Maštanja“  u okviru manifestacije „Nedelja žena“. Penzionerka koji je radnik vek provela u fabrici „Prima“ kao hemijsko-tehnološki tehničar, slika, kako kaže, čitav život.

-Stvaram u enkaustici- slikanju voskom na glatkom papiru uz pomoć toplote, kao i u akrilu sa kojim kombinujem silikon. Upravo ovih slika ima i najviše na izložbi. Uz pomoć pištolja za silikon najpre iscrtam oblike koji se popunjavaju akrilnim bojama. Na taj način postižu se zanimljivi efekti i slojevitost – kaže amaterska slikarka.

Ozbiljnije je počela da stvara devedesetih godina prošlog veka.

-Najpre sam slikala ulja na platnu i iz tog perioda imam svega jednu sliku koja je i izložena. Ostale sam poklonila rođacima, prijateljima i dragim ljudima. U tom periodu nije bilo uljanih boja u našoj zemlji, pa su mi stizale iz Rumunije. Pre četiri godine zainteresovala sam se za enkaustiku. Slikam peglom tako što najpre istopim voštane boje. Pega ne treba da bude jako ugrejana tek toliko da se vosak istopi kao bi mogao da se nanese na glatku hartiju. Najviše koristim poleđinu od kalendara na kojoj razlivam različite boje. Tehnika je teška i zahtevna i trebalo mi je puno vremena da naučim da okrećem peglu u pravom smeru kako bi dobila određeni oblik – pojasnila je naša sagovornica.

Motive pronalazi svuda oko sebe:

-Najčešće slikam prirodu i cveće, razne oblike koji nas okružuju. Slike sam do sada poklanjala, nikada nisam prodala nijednu. Ovo je prvi put ne samo da imam svoju izložbu, nego i da se nalazim na ovakvom događaju – otkrila nam je Irena Galešev.

Kao penzionerka ima vremena da, kako zaključuje,  sa posvećenošću i radošću istražuje  i deli svoju ljubav prema slikarstvu.

A.Đ.

recitatori-(2)

Kulturni centar Kikinda i ove godine domaćin je gradskoj smotri recitatora „Pesniče naroda mog“. Od sutra, 4. do petka, 6. marta, više od stotinu osnovaca i srednjoškolaca nadmetaće se u kazivanju stihova.

-Prvog dana recitovaće deca od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola i u ovom uzrastu je i najviše prijavljenih kandidata, 71 – saznajemo od Tanje Nožice iz Kulturnog centra. – U kategoriji viših razreda osnovnih škola je 18 prijavljenih recitatora i oni će svoje umeće pokazati drugog dana. Treći dan je rezervisan za srednjoškolce i u ovoj kategoriji je 13 učesnika.

Žiri će raditi u sastavu Marija Tanackov, književni kritičar, Gizela Kekenj, nekadašnji recitator i glumica, Snežana Tomin, pesnikinja i Slavoljub Matić, glumac Narodnog pozorišta.

-Godinama u našem gradu negujemo kazivanje lepe reči tako da uspesi ne izostaju. Podsetiću da smo 2011. imali dve pobednice Republičke smotre u kategoriji osnovaca Anju Vojinović i Nikoletu Mortvanski. Dragan Jovanić je stigao do republičkog nadmetanja pre dve godine, do tog nivoa stigle su i Lena Davidović i Maja Psodorov – navela je naša sagovornica.

Najbolji će steći pravo da učestvuju na zonsku smotru recitatora koje je 14. marta u Čoki.

A.Đ.

diksilend-(5)

Manifestaciju „Nedelja žena“ Kulturnog centra otvorio je Beogradski diksilend orkestar. Bend koji je treći put u našem gradu okupljenoj publici predstavio je deo svog bogatog repertoara, koju su proveli kroz sentimentalno putovanje džez parobrodom. Svaka kompozicija bila je vezana za određenu zemlju svetu.

-Drago nam je što nam je pripala čast da otvorimo nedelju posvećenu lepšim polovinama -istakao je Vladimir Racković, umetnički rukovodilac Beogradskog diksilend orkestra. – Lepi trenuci vezuju nas za Kikindu u kojoj gostujemo treći put. Publika odlično poznaje žanr koji sviramo i ovo je ujedno i početak naše turneje kojom obeležavamo 25 godina umetničkog stvaralaštva. Tokom godine održaćemo više koncerata u čitavom regionu.

Koncert je organizovan posredstvom Ministarstva kulture.

-Mi smo jedini orkestar koji svira tradicionalni džez, ne samo u Srbiji ili na području Zapadnog Balkana, nego do roga Afrike nema orkestra koji je neguje. To nas podstaklo da funkcionišemo kao pokretni muzički muzej. Publici širom sveta pokazujemo kako su izgledale svirke, koncerti, moda, oblačenje i plesovi pre stotinu godina.

Tanja Nožica iz Kulturnog centra podsetila je da je ovo osma godina kako se organizuje „Nedelja žena“ i pozvala sve da sutra budu u Galeriji Kulturnog centra na otvaranju izložbe „Maštanje“ Irene Galešev u 19 časova.

 

dob-dav-krvi

U Crvenom krstu do 13 sati traje akcija dobrovoljnog davalaštva krvi. Realizuje se u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine.

Podsetimo i da je odziv na prošlu akciju bio odličan. Od 106 prijavljenih, dragocenu tečnost darivalo je 97 osoba, među kojima je bilo i 22 mladih koji su se priključili porodici. dobrovoljnih davaoca.

Naredna akcija je 18.marta.

 

stecaj

U Privrednom sudu u Zrenjaninu u samo jednom danu, 23. februara, otvoreno je pet stečajnih postupaka.

U poslovnim problemima našlo se pet firmi, od onih koje prave sendviče, do onih koje se bave transportom. Zajedničko svim firmama je da su im računi u blokadi već duže vreme, da imovina koju imaju ne pokriva sve dugove i da ne postoji drugi način da se izvuku iz problema.
U stečaju je završila prezadužena firma MC Sendviči iz Kikinde. Nije u stanju da otplati dugove, uključujući i platu zaposlenoj i poreze. Stečaj je otvoren i nad preduzećem Grafo-komerc, takođe iz Kikinde, koji je u sličnim problemima. I ova firma je ostala dužna za platu zaposlenoj, koja je i podnela zahtev za otvaranje stečaja.
Ni firma Paradizo keramika iz Kikinde nije imala drugog načina da reši finansijske probleme osim da proglasi stečaj. Preduzeće Transport Jakšić D&N iz Novog Miloševa u sličnoj je situaciji. Račun firme je u blokadi, postoji dug za plate i doprinose, pa je jedino rešenje stečaj.

U stečaju se našlo i društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge Maj Citi Vej iz Srpske Crnje. U obrazloženju je navedeno da stečajni dužnik ne može iz procesa rada da izmiruje svoje dospele obaveze u roku, da imovina više nije dovoljna da pokrije sve dugove i da je račun firme u neprekidnoj blokadi od januara 2021. godine.

Izvor: Telegraf Biznis/Kamatica

biblioteka-srpski-pripreme-(2)

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i ove godine organizovaće besplatnu pripremu učenika osmog razreda osnovne škole za završni ispit iz srpskog jezika. Časovi počinju u martu i traju  do kraja školske godine i namenjeni su đacima iz grada i sa sela.

-Imamo slobodno još svega dva, tri mesta, a  ostala su popunjena – saznajemo od v.d. direktorice Biblioteke Dunje Brkin Trifunović. – Učenici su se, kao i do sada lično prijavljivali na Dečjem odeljenju. Svi časovi su besplatni, a  jedini uslov je da su, osmaci koji će dolaziti,  članovi Biblioteke i da ne duguju knjige. Koliko je od pomoći deci i roditeljima govori činjenica da nigde poziv nismo objavili, a da su naši kapaciteti popunjeni. Rad je organizovan po grupama i da bi bio efikasan grupa ne sme biti veća od 10, maksimum 12 dece.

Besplatni časovi organizuju se 12. put i uz profesora srpskog jezika i književnosti, bibliotekara Slobodana Tomića, sa decom radi i Dunja Brkin Trifunović. Sa polaznicima se dogovore tačni termini održavanja časova.

Svi učenici koji su pohađali ovu radionicu tokom prethodnih godina, upisali su željene škole. U proseku su ostvarivali 17,5 bodova od mogućih 20 na završnom jeziku. Od ovakvog načina rada i Biblioteka ima višestruku korist. Povećan je broj novih mladih članova i koji ovu ustanovu ne doživljavaju više kao mesto u kojem je dosadno.

A.Đ.

 

njiva-atar-vojvodina-poljoprivreda-

Krajem januara završen je prvi krug licitacije za izdavanje državne zemlje u zakup. Nadmetanje je, kao i ranijih godina, obavljeno elektronski preko Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za poljoprivredno zemljište. Ratari su, u deset katastarskih opština, na raspolaganju imali 1.633 hektara državnih oranica po Godišnjem programu mera zaštite poljoprivrednog zemljišta iz 2025. i površina od 34 hektara prema programima iz 2019, 2020. i 2022. godine, saznajemo od sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslave Narančić.

-Površina od 34 hektara ponovo je stavljena na licitaciju s obzirom na to da su raskinuti ugovori sa zakupcima usled neispunjavanja uslova. Elektronskim putem, podneto je 18 prijava od kojih jedna nije ispunjavala uslove. Zemlja u državnom vlasništvu izdata je na 15 godina, osim parcela u katastarskoj opštini Banatska Topola gde je zakup na godinu dana zbog spornih imovinsko-pravnih i svojinskih odnosa – istakla je naša sagovornica.

Najviša ponuđena cena po hektaru je 55.500 dinara za zemlju u Novim Kozarcima, dok je najniža cena za hektar izlicitirana u Mokrinu, 11.000 dinara.

-Ukupno je u prvom krugu izdato 55,1604 hektara državne zemlje. U toku je potpisivanje ugovora o zakupu između Uprave za poljoprivredno zemljište i zakupaca. Po završetku ovog postupka, raspisaće se i drugo javno nadmetanje za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u javnoj svojini na teritoriji grada. Očekujem da će drugi krug licitacije biti tokom marta – navela je Narančić.

Najviše zemlje za nadmetanje bilo je u katastarskim opštinama Iđoš i Sajan, gde je i najmanje parcela izlicitirano. Naime, u pomenutim selima uglavnom su na raspolaganju slatine, pašnjaci i trstici, te kako zemlja nije obradiva i nije visokog kvaliteta malo je i zainteresovanih za nju.

A.Đ.

pexels-pixabay-60504

Uskoro bi sa radom trebalo da počne digitalna platforma „Sajber straža“, koju je pokrenulo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Preko nje, građani će, brzo i jednostavno, moći da prijave različite oblike internet prevara.

Pokretanjem platforme „Sajber straža“ građani će moći da prijave svaku pretnju, ugoržavanje dece ili bilo šta drugo što se odnosi na visokotehnološki kriminal. To će policiji, kako kažu, olakšati posao i dati jasniji uvid u prevare.

Sajber prevare najčešće dolaze kroz lažne, takozvane, „fišing“ poruke i mejlove. Konkretno, stigne vam mejl sa adrese koja vas navede da poverujete da je pošiljalac banka, kurirska služba ili državna institucija. Međutim, umesto validne informacije u mejlu dobijete lažnu ponudu u vezi sa kripto-investicijama, lažnim poslovima ili brzom zaradom.

Proces prijave biće jednostavan i vođen kroz nekoliko koraka, a građani će nakon podnošenja imati mogućnost da prate status svog predmeta.

 

travisdmchenry-nurse-1796924-1280

U lokalnoj samoupravi mogu da se podnesu zahtevi za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece sa prebivalištem na teritoriji grada. Podrška je namenjena različitim vidovima lečenja i medicinskih intervencija, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Gradonačelnik Mladen Bogdan za naš portal istakao je da je cilj da se pomogne porodicama:

-U gradskom budžetu za ovu godinu opredeljeno je tri miliona dinara za ovu vrstu pomoći. Pojedini sugrađani možda nisu čuli za ovu podršku, a, na žalost, imaju bolesno dete, te je na nama da im ukažemo na nju. Finansijska pomoć odobrava se za troškove lečenja, nabavku lekova i medicinsko-tehničkih pomagala, operativne zahvate, dijagnostičke postupke, kao i za troškove prevoza do zdravstvene ustanove koja se ne nalazi u našem gradu ili u našoj zemlji. Takođe, podrška obuhvata i druge medicinske procedure u Srbiji i inostranstvu, uključujući obezbeđivanje lečenja u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi u Srbiji uz angažovanje inostranog zdravstvenog stručnjaka.

Važno je napomenuti da je cilj da se finansiraju oni troškovi koje ne obezbeđuje Republički fond za zdravstveno osiguranje.

-Primera radi nekada postoji potreba za skupim lekom, dodatnim lečenjem ili terapijama koje su preporučene od strane domaćih i stranih lekara i stručnjaka i najčešće se obavljaju u privatnim klinikama. Te troškove mi pokrivamo, kao i boravak roditelja ili staratelja koji ide sa detetom – kazao je prvi čovek grada.

Postupak za ostvarivanje prava na finansijsku podršku pokreće se na zahtev roditelja ili usvojioca, staratelja ili hranitelja, uz obaveznu prethodnu saglasnost nadležnog Centra za socijalni rad.

-Komisija koja odlučuje o zahtevu čine samo lekari specijalisti iz raznih oblasti. Iznos koji izdvajamo isti je nekoliko godina unazad i nije ga bilo potrebe uvećavati, što ukazuje na to da, na sreću, nemamo novoobolele dece od retkih bolesti. Grad je tu da pomogne i sve humanitarne akcije čiji je cilj prikupljanje pomoći za lečenje – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Zahtev se podnosi na pisarnici Gradske uprave, uz prateću dokumentaciju, u zatvorenoj koverti sa obaveznom naznakom: „Komisiji za utvrđivanje ispunjenosti uslova za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece – Zahtev za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece“.

A.Đ.