Aleksandra Djuran

rct-drzavnno-2026-(1)

Na 68. Državnom takmičenju talenata održanom u su Pančevu 11 polaznika Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“ osvojilo je 17 republičkih nagrada.

Gimnazijalka Dorotea Borenović iz fizike je osvojila prvo mesto i prvu nagrada za najbolji naučno- istraživački rad, Marija Popov, maturantkinja Gimnazije i stručne škole „Dositej Obradović“ iz Novog Kneževca iz engleskog jezika bila je prva i drugu nagradu dobila je za najbolji naučno- istraživački rad. Ilija Cvijan, gimnazijalac, prvi je iz srpskog jezika i drugu nagradu dobio je za najbolji naučno-istraživački rad.

Milana Baštovanov učenica Gimnazije „Dušan Vasiljev“ bila je druga iz književnosti. Iz iste škole Teodora Ivetić bila je druga  iz psihologije. Naum Ignjatov iz Gimnazije i stručne škole „Dositej Obradović“ iz Novog Kneževca iz geografije je bio drugi i prvu nagradu dobio je za najbolji naučno- istraživački rad.

 

Maturant kikindske Gimnazije Bogdan Zavišin treći je iz istorije. Takođe gimnazijalka Majda Heldrih treća je iz biologije i isto mesto osvojila je za naučno- istraživački rad. I Đurđina Petrović iz iste škole takođe je treća iz biologije. Treće mesto pripalo je, ali iz psihologije, i gimnazijalki Vladislavi Petrović. Treće mesto i prvu nagradu za najbolji naučno-istraživački rad dobila je Jelena Popov iz geografija iz Gimnazije i stručne škola „Dositej Obradović“ iz Novog Kneževca treće mesto i

Na 68. Državnom takmičenju talenata osnovaca održanom u Boru, Marko Blažić iz OŠ Vuk Karadžić, osvojio je drugo mesto iz geografije.

Kuriozitet ovogodišnjeg Državnog takmičenja talenata srednjoškolaca jeste stoprocentna uspešnost polaznika kikindskog Centra − svi polaznici osvojili su državne nagrade, što ovu generaciju polaznika izdvaja od svih prethodnih.

hansmartinpaul-non-smoking-2497308-1920

Svetski dan bez duvanskog dima obeležava se i danas, 31. maja sa ciljem podizanja svesti o štetnim posledicama korišćenja duvanskih proizvoda, a pod sloganom “Razotkrivanje privlačnosti: suprotstavljanje zavisnosti od nikotina i duvana”.
Svetska zdravstvena organizacija navodi da 40 miliona adolescenata, uzrasta 13 do 15 godina, širom sveta koristi duvan. Prema njihovim podacima, 15 miliona adolescenata širom sveta već koristi elektronske cigarete. U zemljama sa dostupnim podacima, adolescenti su u proseku devet puta skloniji vejpingu nego odrasli.

Ovogodišnja kampanja teži da ukaže na načine na koje industrija duvana i nikotina nastavlja da iznova osmišljava i preoblikuje svoje proizvode kako bi privukla novu generaciju korisnika, posebno decu i adolescente, istovremeno izbegavajući strože mere kontrole duvana širom sveta.

Studije pokazuju da upotreba elektronskih cigareta može povećati verovatnoću prelaska na klasične cigarete, posebno među mladima koji prethodno nisu pušili, gotovo tri puta, čime se ozbiljno podrivaju dosadašnji globalni napori u oblasti kontrole duvana.

Poslednjih godina tržište su preplavili novi duvanski i nikotinski proizvodi koji predstavljaju značajan izazov u oblasti kontrole duvana, a prema podacima istraživanja 18,4 odsto odraslih stanovnika Srbije je makar jednom probalo elektronske cigarete, pri čemu je najveća zastupljenost zabeležena u starosnoj grupi od 25 do 34 godine (26,9 odsto).

Države članice Svetske zdravstvene organizacije ustanovile su Svetski dan bez duvanskog dima 1987. godine kako bi skrenule globalnu pažnju na epidemiju korišćenja duvana i smrtne slučajeve i bolesti koje on izaziva.

mesarovic-(7)

U okviru akcije „Srbija naša porodica – Kikinđani Kikinđanima“, posvećene predstavljanju rezultata rada, razvojnih projekata i planova za budućnost grada i države, naš grad posetila je potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović. Zajedno sa domaćinima Milenkom Jovanovim, šefom poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Narodnoj skupštini, Stanislavom Hrnjak, šefom poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Vojvodine, gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, građanima, predstavnicima državnih, pokrajinskih i lokalnih institucija razgovarano je o onome što je urađeno u prethodnih 13 godina, ali i o projektima koji će tek biti realizovani.

-Kao Kikinđanin mogu da svedočim o tome da su nam do pre 13 godina govorili da u gradu nema potrebe za izgradnjom Industrijske zone jer neće doći nijedan investitor pošto smo daleko od auto puta i zato što nisu zainteresovani za dolazak u naš grad – precizirao je Milenko Jovanov. –   Pokazalo se da to nije tačno. Kada imate sposobne ljude, kakav je predsednik Aleksandar Vučić, koji ima plan, program, ideju i koji se bori za svaki deo Srbije, onda imate i investitore. Sada razmišljamo o tome kako da popunimo novu Industrijsku zonu, na ulazu u grad, a pre 13 godina je stara zona kod ŽAK-ovog stadiona, bila zatravljena. Voda, koja je godinama bila suprotna definiciji, imala je i ukus i miris i boju, danas je hemijski i bakteriološki ispravna za piće, zahvaljujući Vladi Srbije koja je investirala u fabriku vode. Pokrajinska vlada sada ulaže u izgradnju mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima, tako da će svi imati kvalitetnu vodu. Nije izostalo ni investiranje u objekte. Kompletno se rekonstruiše Opšta bolnica za koju je bivša vlast predvidela zatvaranje. U svakom smislu su je degradirali u želji da je zatvore i svedu na veći Dom zdravlja, a da se veliki broj pacijenata usmerava na Sentu i Zrenjanin. Svaka prostorija u Bolnici biće potpuno renovirana od poda do plafona i biće moderan zdravstveni centar. Obnavlja se zgrada Kulturnog centra, rekonstruiše se Gimnazija „Dušan Vasiljev“. Očekuje nas izgradnja brze saobraćajnice „Osmeh Vojvodine“ koja će doprineti da konačno Kikinda postane tranzitno mesto. Svako ko iz Rumunije želi da ide na zapad ovuda će biti najkraći put. Potrebne su nam još dve fabrike kako bi nezaposlenost bila još manja, a već naredne nedelje ministarka Adrijana Mesarović imaće razgovore o ovoj temi.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Ministarka Mesarović precizirala je da je imperativ politike vladajuće strukture Srbije da se sa građanima što više razgovara, kako bi Kikinda imala još bolje uslove života:

-Od 2012. godine, urušavanje Kikinde je zaustavljeno, zahvaljujući politici predsednika Aleksandra Vučića. Posebno se to odnosi na privredni ambijent jer smo uspeli da otvorimo nova radna mesta i dovedemo investitore. Danas smo ponosni na privredno – ekonomsku sliku Kikinde, a kako bi bila još bolja već naredne nedelje razgovaraćemo sa potencijalno velikim investitorom koji može da uloži u novu Industrijsku zonu jer je kapacitet postojećih zona popunjen. „Smajli“ će vaš grad učiniti konkurentnijim i na nama je da se borimo da ispunimo sva očekivanja građana sa kojima smo danas razgovarali. Kikinđani najbolje znaju šta im je najpotrebnije vezano za infrastrukturna i druga ulaganja. Svaka porodica i svaki pojedinac nam je važan i važno je da osluškujemo njihove potrebe.

Gradonačelnik Bogdan istakao je odličnu saradnju sa Republikom i Pokrajinom i dodao:

-Podsetili smo na to kako je katastrofalno izgledala Kikinda nekada, a kako je danas potpuno drugačije. Pored svega nabrojanog tu je i rekonstrukcija Osnovne škole „Feješ Klara“, kao i izgradnja fekalne kanalizacije u naselju Strelište, što nam je bilo među prioritetima. Po završetku radova očekujemo da se ovaj posao nastavi i u Železničkom Novom Redu. Sa nestrpljenjem čekamo da započnu radovi na brzoj saobraćajnici koji će oživeti naš grad. Nadam se da ću uskoro moći svoje sugrađane da obradujem sinformacijom da nam dolazi značajan investitor. Važno nam je i da kvalitetne, mlade ljude, vratimo u rodni grad, po završetku studija.

 

Skupu je prisustvovalo i više pokrajinskih sekretara u Vladi Vojvodine, kao i čelnici pokrajinskih institucija, predstavnici lokalne vlasti, javnih institucija i preduzeća. Organizovan je i bazar domaćih proizvođača, zanatlija i udruženja, koji su predstavili svoje proizvode i aktivnosti.

-Sa proizvođačima sam razgovarala o tome na koji način država može da pomogne njihovo poslovanje i na koja tržišta mogu da plasiraju robu. Svako od njih istakao je da je u prethodnih nekoliko godina koristio podršku Ministarstva privrede, a posebno bih istakla one koji se bave starim zanatima. Od 2012. godine u Kikindi raste broj privrednika. Sada ih je 1.864 registrovana preduzetnika, mimo privrednih subjekata. Među njima je 700 žena preduzetnica i 400 je mladih do 35 godina. Vlada Republike Srbije čvrsto stoji i uz Metanolsko-sirćetni kompleks, razmatramo razvojne planove i radimo na tome kako da se promeni deo tehnologije koja se primenjuje, a samim tim doći ćemo do novog tehnološkog proizvoda i konkurentnosti.Čekamo analizu u kom tehnološkom pravcu ćemo ga razvijati. Cilj je da za krajnjim proizvodom postoji potreba. Zaposleni u MSK redovno dobijaju zarade bez dana kašnjenja, a sve zahvaljujući stabilnoj državi – navela je ministarka Adrijana Mesarović.

Sportski kolektivi promovisali su sport, timski duh i zdrav način života, za najmlađe je biti organizovan poseban dečiji kutak „Kikinda kakvu želim“, gde su deca crtala, igrala se i učestvovala u kreativnim radionicama uz animatore.

 

 

nato-venci-14
Članovi udruženja „Srpski ratni veterani“ sutra, 31. maja u 19 sati ispred spomenika „Tuga”, paljenjem sveća i nošenjem znaka „Target“ obeležiće  godišnjicu bombardovanja Kikinde od strane NATO agresora.

U noći između 31. maja i 1. juna 1999. godine Kikinda je raketirana sa četiri bombe, a meta su bili objekti u nekadašnjoj kasarni „Servo Mihalj”.

Naš grad bombrdovan je u toku NATO agresije na SR Jugoslaviju. Iz Aviana u Italiji poleteli su avioni koji su ušli u našu zemlju iz pravca Hrvatske, došli do Kikinde i gađali kasarnu.

 

svece-1

Pravoslavni vernici obeležavaju danas Duhovske zadušnice, u narodu poznate kao letnje, koje padaju pred praznik Duhove.

Duhovske zadušnice posvećene su umrlim precima i ovo je dan kada se oisećujugroblja, pale sveće i služe pomeni. Na dan kada se obeležavaju zadušnice, u crkvama se služi sveta liturgija i parastos, čita molitva za sve umrle u svim vremenima.

Umesto uobičajenog iznošenja hrane, SPC na ovaj dan poziva na molitvu i darivanje siromašnih, bolesnih i prognanih. Zadušnice se obeležavaju četiri puta godišnje i uvek su subotom.

pijaca-ponuda-tresnje-(5)

Na zelenoj pijaca bogata je ponuda sezonskog voća i povrća. Na tezgama dominira mladi krompir, crveni i beli, čija je cena od 100 do 150 dinara za kilogram i ona je, maltene, izjednačena sa cenom starog krompira koji se prodaje od 80 do 100 dinara takođe za kilogram. Tu su i mladi crni i beli luk i za vezu treba izdvojiti 40 odnosno 100 dinara.

Najtraženije su jagode. Sada se uveliko prodaju domaće, iz bašte, i cena im je od 300 do 350 dinara za kilogram.

-Ovo su jagode Milana Vlajkova koji ima 1,5 jutro pod ovim voćem. Ova godina je bila znatno bolja u odnosu na prošlu kada je bilo puno manje roda. Prve jagode koštale su 700 dinara za kilogram, a sada su upola niže. Biće ih, kako sada stvari stoje, još dve nedelje – saznajemo od prodavačice.

Trešnje, čija berba je počela prošle nedelje, kreću se od 300 do 500 dinara za kilogram. Proizvođači, sa kojima smo razgovarali, napominju da su ove godine zadovoljni rodom.

Mira Rackov na svojoj tezgi nudi i bele trešnje:

-One su najbolje za slatko i cena im je 200 dinara za kilogram. Proizvodim i holandske kale, 50 dinara za komad, koje mogu da opstanu 30 dana, kao i holandske ruže, bez trnja, koje prodajem po istoj ceni. Zahtevne su za uzgoj i moraju da budu u plasteniku, ali su i jako lepe.

Mlada zelen i šargarepa su 180 i 140 dinara za vezu, keleraba je 80 dinara, krastavci salatari su 250 dinara kolika je i cena paradajza, tikvice i karfiol su 200, paprika „babura“ je 400, a mladi kupus je 80 dinara za kilogram. Mladi spanać je vreća 100 dinara.

U ponudi još uvek ima rasada. Paradajz je prošao, ali su tu paprika, tikvice, celer, lubenice i dinje. Cena je od 50 do 150 dinara za komad, a u jeku sezone iznosila je 250 dinara.

 

A.Đ.

jefimija-ples-r-selo-(7)

Studio plesa ,,Jefimija“ u nedelju, 31. maja u OŠ ,,Gligorije Popov” u Ruskom Selu organizuje završni koncert plesnih i folklornih grupa.

Gosti na koncertu biće mališani iz vrtića „Bubamara“ iz Ruskog Sela i članovi kulturno-umetničkih društava ,,Izvor“ iz Nakova i ,,Đura Jakšić“ iz Srpska Crnja.

Defile učesnika je u 17 sati kada je i prvi deo koncerta u kojem će se predstaviti plesne grupe. U 19 časova je drugi deo koncerta sa folklornim ansamblima.

luidmilakot-child-5411332-1920

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodilo se 107 saobraćajnih nezgoda u kojima je poginulo jedno, a povređenoa su 62 lica. Na teritoriji Policijske uprave Kikinda nije bilo saobraćajnih nezgoda prethodnog dana.

Naročito u maju i junu, kada je povećan broj ekskurzija, rekreativnih nastava i jednodnevnih izleta, organizovan prevoz dece mora biti sproveden uz maksimalnu odgovornost svih učesnika. Prevoz dece nije običan prevoz putnika, već prevoz najosetljivije kategorije učesnika u saobraćaju.

Zbog toga je neophodno da vozila budu tehnički ispravna, da vozači budu odmorni, zdravstveno sposobni i posebno odgovorni, kao i da se poštuju svi propisani uslovi organizovanog prevoza dece.

-Posebno apelujemo da deca tokom vožnje koriste sigurnosne pojaseve, da se ne ustaje i ne kreće po vozilu tokom vožnje, da organizatori prevoza izvrše potpunu proveru prevoznika i vozila, da roditelji i nastavnici ukažu deci na pravila bezbednog ponašanja u autobusu, kao i prilikom ulaska i izlaska iz vozila. Bezbednost dece u saobraćaju zavisi od odgovornog ponašanja svih nas – ističu u MUP.

okrugli-sto-EU-(3)

U okviru programa „EU INTEGRA“, podrška Evropske unije u integralnom teritorijalnom razvoju, u Gradska kuća je domaćin tematskih okruglih stolova, kao deo procesa izrade teritorijalne strategije. Program pruža tehničku podršku za izradu teritorijalnih strategija za deset teritorija širom Srbije, među kojima je i naš grad.

-Cilj je da se unaprede kapaciteti lokalnih samouprava za planiranje i sprovođenje integralnog i održivog teritorijalnog razvoja – istakao je ovo prilikom Viktor Veljović, menadžer za razvijanje kapaciteta u okviru programa „EU INTEGRA“ – Deo je šireg procesa uvođenja instrumenata teritorijalnog razvoja propisanog od strane Evropske unije, a radi boljeg razumevanja integralnih teritorijalnih investicija. Sa partnerima iz Kikinde zajedno ćemo osmisliti teritorijalnu strategiju koja je osnov za konkurisanje za sredstva koje odobrava Evropska unija za projekte.

Tematski okrugli stolovi su važan za izradu strategije i okupljaju predstavnike lokalnih samouprava, javnog, privatnog i civilnog sektora.

Podrška EU integralnom teritorijalnom razvoju – EU INTEGRA jača lokalne samouprave u Srbiji primenom evropskih modela integralnog teritorijalnog razvoja. Program sa 15 miliona evra finansira EU, koordiniše Ministarstvo za evropske integracije, i sprovode Stalna konferencija gradova i opština i Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge. Inicijativa podržava lokalne samouprave u tri regiona: Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija i Vojvodina.

vladica-saksofon-(4)

Koncert Vladice Ljubičić, učenice četvrtog razreda Srednje muzičke škole „Isidor Bajić“ iz Novog Sada, održan u Narodnom muzeju u Kikindi oduševio je publiku.

Talentovana saksofonistkinja ističe da izbor Kikinde za održavanje koncerta nije bio slučajan.

-Odlučila sam da sviram u Kikindi, jer mi se prošle godine tokom izleta i zajedničkog koncerta sa učenicima iz Muzičke škole „Slobodan Malbaški“ iz Kikinde, izuzetno dopao ovaj muzej i prostor u kome nastupamo. Bilo je lepo druženje- rekla je Vladica Ljubičić koja završava odsek za saksofon u klasi profesorke Sandre Dropo Ramaji.

Ona ističe da joj je ovo četvrti po redu solistički koncert i da je ovo veče obeleženo klasičnom muzikom različitog perioda. Klavirska pratnja na koncertu bila je profesorka Ela Banković Savčuk.

-Rodom sam inače iz Kikinde i predajem u srednjoj muzičkoj školi „Isidor Bajić“ u Novom Sadu. Mislim da je ovaj program malo neobičan i moderan- rekla je profesorka Ela Banković Savčuk.

Vladica planira da nastavi školovanje na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, na odseku za duvačke instrumente- saksofon.

error: Content is protected !!