децембар 6, 2025

Aleksandra Djuran

bojan-vece-(2)

Na 13. sednici Skupštine grada, na predlog gradonačelnika Mladena Bogdana za novog člana Gradskog veća izabran je Bojan Mikalački iz Bašaida, diplomirani inženjer menadžmenta. Dosadašnji član veća Aleksandar Aćimov podneo je ostavku na ovu funkciju, a na njegovo mesto većinom glasova imenovan je Mikalački koji je u proteklih osam godina bio predsednik Mesne zajednice, a potom i Saveta MZ Bašaid. Bio je zaposlen i u Kompaniji „NIS“, a trenutno radi u Javnom preduzeću „Kikinda“.

-Predlažem da Bojan Mikalački bude član Gradskog veća zadužen za sela – obrazložio je gradonačelnik Bogdan. – U proteklom periodu pokazao je da se bori za svoje selo. Bašaid potpuno drugačije izgleda od kada je on na čelu ove Mesne zajednice. Puno toga je urađeno zahvaljujući njegovoj upornosti i želji da se reše najveći problemi na koje su meštani ukazivali. Prepoznat je i po tome što svakodnevno razgovara sa svojim meštanima i, osluškujući njihove potrebe, planira investicije, kulturna i sportska dešavanja i društvene događaje u selu. Siguran sam da će njegovo znanje i iskustvo doprineti i svim ostalim mesnim zajednicama.

U izjavi za naš portal novoimenovani član Gradskog veća je rekao:

-Zahvalio bih se na ukazanom poverenju. Drago mi je što je moj dosadašnji trud i rad koji sam posvetio svom selu prepoznat. Trudiću se i raditi za sva sela, kao što sam do sada radio u Bašaidu.

Odbornik opozicije Nebojša Cukić iako je pohvalio i istakao da je zadovoljan izborom Bojana Mikalačkog, prilikom glasanja bio je uzdržan, jer, kako je naveo kao opozicija treba uvek da glasa protiv.

Gradonačelnik Bogdan odgovorio mu je da nije moranje da odbornici opozicije glasaju protiv svih odluka, nego da treba da podrže odluke za koje smatraju da su dobre.

 

 

sednica-toza-konverzija-(12)

Za danas, 28. novembar, predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov zakazao je 13. sednicu Skupštine grada. Na dnevnom redu je odluka o  usvajanju konsolidovanog izveštaja o izvršenju odluke o budžetu od januara do septembra. Ukupna planirana sredstva u 2025. godini su četiri milijarde i 112 hiljada dinara, a realizovana sredstva za prvih devet meseci iznose  dve milijarde 679 hiljada dinara odnosno 67 procenata.

Gradonačelnik Mladen Bogdan za novog člana Gradskog veća predložio je Bojana Mikalačkog iz Bašaida, diplomiranog inženjera menadžmenta. Dosadašnji član veća Aleksandar Aćimov podneo je ostavku na ovu funkciju, a njegovo mesto zauzeće Mikalački koji je u proteklih osam godina bio predsednik Mesne zajednice, a potom i Saveta MZ Bašaid. Bio je zaposlen i u Kompaniji „NIS“, a trenutno radi u Javnom preduzeću „Kikinda“.

Odbornici će razmatrati i donošenje odluke o utvrđivanju prosečnih cena kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti na teritoriji grada za utvrđivanje poreza na imovinu za 2026. godinu. Prosečnu cenu odgovarajuće nepokretnosti po zonama na teritoriji jedinice lokalne samouprave utvrđuje svaka jedinica lokalne samouprave aktom nadležnog organa,na osnovu cena ostvarenih u prometu odgovarajućih nepokretnosti po zonama u periodu od 1. oktobra prošle do 30. septembra tekuće godine. Tu su i odluke o izmeni i dopuni odluke o javnom vodovodu, kao i o izmenama odluke o taksi prevozu putnika. Prema novom cenovniku start će biti 190 dinara umesto 127 koliko je bilo, a vreme čekanja naplaćivaće se 850 dinara i 150 dinara je skuplje u odnosu na raniju cenu.

Pred odbornicima će se naći i  odluke o donošenju izmena i dopuna plana generalne regulacije centralnog dela Kikinde i plana generalne regulacije severoistočnog dela grada, kao i rešenje o usvajanju plana rada gradskog Štaba za vanredne situacije za 2026. godinu.

Na sednici lokalnog parlamenta biće doneta rešenja o razrešenju i imenovanju članova upravnih, nadzornih i školskih odbora u pojedinim ustanovama kulture i obrazovanja.

A.Đ.

 

gusle-koncert-najava

Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“, u nedelju u 17 sati, u svečanoj sali Narodnog muzeja organizuje prednovogodišnji akapela koncert pevačkih grupa.

U  koncertu učestvuju ženska pevačka grupa, vokalni i instrumentalni solisti, dueti, a publici će se predstaviti i tru dečije pevačke grupe. Članovi najstarijeg kulturnog srpskog društva predstaviće tradicionalne pesame uz prezentaciju starog i novog načina pevanja. Na sceni će biti pedesetak članova „Gusala“ koji su prošli i prolaze edukaciju u okviru škole pevanja ovog društva.

Poster-v4-50x70cm-sajt

Kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ zvanično je počela juče, 25. novembra, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, i trajaće do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.  Obeležava se u 1.700 organizacija u preko 100 država sveta

Ovaj period svake godine podseća na razmere i ozbiljnost nasilja nad ženama, ali i na hitnu potrebu za sistemskim delovanjem. Od početka 2025. godine u porodičnom nasilju ubijeno je 15 žena, što znači da na svakih 20 dana u Srbiji bude ubijena jedna žena.

Povodom kampanje MUP Srbije skreće pažnju da postoji izlaz iz nasilja u porodici i da svako prijavljeno nasilje može spasiti život.

deponija-mokrin-(5)

U Mokrinu je u toku čišćenje divlje deponije na izlazu iz sela. Bespravno smetlište ruglo je sela i već 15 godina ona predstavlja problem. Značajna sredstva svake godine izdvajaju se za njeno uređenje, međutim, vrlo brzo nakon čišćenja, ponovo se na ovoj lokaciji stvori nova deponija.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Apel da se otpad ne odlaže na obodu sela još jednom su uputili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Saveta MZ Mokrin Goran Ristić koji su obišli radove. I pored svih napora, na licu mesta zatekli su ljude koji su na deponiju bacali veliku plastičnu burad.

-Divlja deponija zauzela je veliku površinu i ona je i najveći problem sa kojim se suočavamo – precizirao je Ristić. – Sada je već stigla do samog ulaza u selo i u toku je njeno čišćenje. Svake godine mesna zajednica utroši od 200.000 do 400.000 dinara za uređenje ovog prostora i već nakon nekoliko dana ona ponovo nikne. I pre tri godine iz gradskog budžeta uloženo je 11 miliona dinara za njeno uređenje. U planu je da postavimo kamere i na taj način sankcionišemo sve koji bacaju otpad u ovom delu sela i stanemo na put ovom ruglu.

U čišćenje deponije koje je u toku biće utrošeno 12 miliona dinara. Novac su obezbedili Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

-Nepropisno odlaganje smeća je dugogodišnji problem u Mokrinu. Znatna sredstva izdvajamo godinama unazad da uredimo deponiju koja se svake godine iznova stvara. Novac koji ulažemo u čišćenje mogli smo da utrošimo na druge projekte koji bi doprineli lepšoj životnoj sredini u selu. Osim domaćinstava i pojedine firme doprinele su da se ovaj prostor pretvori u ekološki problem. Nesavesni meštani ugrožavaju životnu okolinu u mestu u kom žive – istakao je prvi čovek grada.

Najavljene su i oštrije kontrole.

-Poljočuvarska i inspekcijske službe biće prisutnije na terenu, a pozivam i sve meštane da se svi zajedno potrudimo da živimo u lepšem okruženju. Važno je i da se prijave osobe koje bacaju smeće na divljoj deponiji. Bez prijave nadležne službe ne mogu adekvatno da reaguju i da sankcionišu sve koji nepropisno odlažu otpad i time ugrožavaju životnu okolinu. Na teritoriji grada organizuje se sezonsko odvoženje kabastog otpada, a započeli smo i sa primarnom selekcijom sve  u cilju da se smeće odlaže po propisima – zaključio je Mladen Bogdan.

Završetak radova očekuje se za desetak dana. Sav otpad sa deponije u Mokrinu koji se ukloni sa deponije najpre se ubacuje u mobilno postrojenje u kojem se komunalno smeće odvaja od zemlje i građevinskog otpada. Komunalni otpad potom se odvozi na deponiju u Kikindi.

A.Đ.

sadnja-idjos-(2)

Na izlazu iz Iđoša, prema Mokrinu u toku je sadnja vetrozaštitnog pojasa. Oko 5.700 mladih stabala hrasta lužnjaka, lipe, topole, borova, drena, jorgovana biće zasađeno u više nivoa. Kako napreduje sadnja uverio se i gradonačelnik Mladen Bogdan, zajedno sa zaposlenima u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Vetrozaštitni pojas u dužini od dva kilometara koji niče značajan je za poljoprivrednike, ali i sve nas s obzirom na to da se iz godine u godinu trudimo da povećamo površine pod šumama na teritoriji grada. Sredstva u iznosu od 9,8 miliona dinara obezbedili su lokalna samouprava i Ministarstvo za zaštitu životne sredine kojem želim da se zahvalim što nas podržava  u svim velikim projektima. Podsetiću da pomenuto Ministarstvo finansira i izgradnju fekalne kanalizacije u naselju Strelište i Železnički Novi Red – precizirao je gradonačelnik Bogdan i najavio da će do kraja godine biti organizovano niz akcija u kojima će biti uključeni najmlađi.

Na opštinskim putevima drugog reda i u prethodnom periodu zasnovani su vetrozaštitni pojasevi, podsetila je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Pošumljavaju se i popunjavaju površine u naseljima i u ataru. Do kraja godine uredićemo parterne površine oko vrtića „Kolibri u Mikronaselju, Gradski trg, popunjavaćemo školske šume  koje smo podizali zajedno sa osnovcima u protekloj deceniji. Počeli smo sa Kikindom, a završili sa Bašaidom i tako obuhvatili sva naseljena mesta. I u Novim Kozarcima pošumićemo deo površina. Osim dece, edukujemo i poljoprivrednike, a puno toga radimo i sa lovcima – rekla je Miroslava Narančić.

Izvođač radova je rasadnik „Vikumak“ iz Iđoša, a vlasnik Radivoj Lagundžin ističe da je vreme za sadnju idealno.

 

-Višestruki je značaj vetrozaštitnih pojaseva. Smanjuju udare vetra i eroziju zemljišta, a šume privlače padavine i ptice, najviše grabljivice, koje love glodare koji štete usevima. Svakako su veoma važni za biodiverzitet i zdraviju sredinu. Vremenske prilike su takve da je hladno sa temperaturama u plusu i imali smo idealan raspored padavina te su uslovi za ovaj posao odlični – saznajemo od Lagundžina.

Sadnja će biti završena do 1. decembra.

A.Đ.

 

 

struja-radovi

Zbog radova na elektro mreži (danas) četvrtak od 9 do 10.30 sati bez struje će biti ulica Nikole Tesle prema Teremijskom drumu i od 11 do 13 časova ulica Braće Sredojev prema Vašarištu.

Sutra, 28. novembra, bez električne energije od 9.30 do 10 i od 11 do 12 časova biće ulica Braće Sredojev od Mihajla Pupina ka Partizanskoj, početak ulice, a od 11 do 13 sati u ulici Sutjeska od Uroša Predića do Krfske.

 

 

ddk-kesice

U Crvenom krstu sutra (četvrtak) biće organizovana druga novembarska akcija dobrovoljnog davalaštva krvi. Akcija se organizuje u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine od 8.30 do 13 časova.

Krv mogu da daruju zdrave osobe od 18 do 65 godina ukoliko se lekarskim pregledom i kontrolom nivoa hemoglobina  utvrdi da davanjem neće ugroziti sebe niti osobu kojoj će krv primeniti.

U decembru su planirane još dve akcije i to 7. i 23.

 

pozar-sajan

Deo kuće jedanaestočlane  porodice Vaštag iz Sajana ovih dana izgoreo je u požaru. Uzrok požara je neispravni odžak, a vatra je zahvatila krov i nameštaj u delu prostorija. S obzirom na to da Valerija i Vaštag Možeš sa svojom decom žive skromno Mesna zajednica Sajan pokrenula je akciju da im se pomogne.

-Kuća se nalazi u ulici Petefi Šandora 68 i reč je o nabijači – saznajemo od Zoltana Tota, predsednika Saveta MZ Sajan.  – Pošto je požar izbio u pomoć su pritekli pripadnici Vatrogasno – spasilačke jedinice iz Kikinde koji su brzom intervencijom ugasili vatru koja, na sreću, nije zahvatila preostale dve prostorije u kući. Međutim, prilikom gašenja požara, od velike količine vode stradao je nameštaj i deo kućnih aparata koje je porodica posedovala i u svim ostalim prostorijama.

Valerija Vaštag napominje da u kući živi sa suprugom, majkom i sedmoro dece. Ima tri sina i četiri ćerke, kao i unuka od dve godine koji je takođe u njihovom domaćinstvu. Najstariji je sin od 25, a najmlađi ima četiri godine. Troje dece ide u školu i to u prvi, treći i peti razred.

-Najvažniji nam je građevinski materijal kako bi što pre sanirali štetu. Trenutno živimo u dve prostorije, a ostale ne možemo da koristimo jer su stradale što od požara, što od vode. Idu sve hladniji dani i brinem se kako ćemo prezimiti – istakla je Valerija Vaštag.

U kući nema struje, a porodica koristi solarni panel.

– Za otklanjanje štete i što bržu obnovu oštećenog dela objekta, apelujem na sve koji su u mogućnosti da pomognu. Porodica će sa zahvalnošću prihvatiti svaku vrstu pomoći, bilo da je reč o novčanoj pomoći, nameštaju poput kreveta i ormana, tepiha i drugim kućnim aparatima i stvarima – naveo je Tot.

Za više informacija o tome kako može da se pomogne sajanskoj porodici dostupan je broj telefona u Mesnoj zajednici 66-022.

A.Đ.

 

 

 

polizei-3772469-1280

Prema godišnjem izveštaju Savezne policije Nemačke, 2024. godine zabeleženo je 2.967 napada na službenike – više od osam dnevno. Reč je o incidentima od gurkanja i pretnji do teškog fizičkog nasilja.

Napadi su najčešće podrazumevali pesnice, udarce nogom, pljuvanje, ugrize, udarce glavom i naguravanje. U svakoj osmoj situaciji korišćeni su predmeti poput flaša, kamenja ili drugog improvizovanog oružja, što dodatno povećava rizik po policajce na već napetim i prometnim lokacijama.

Statistika pokazuje da prosečan počinilac ima 33 godine, da su u skoro 80 odsto slučajeva počinioci muškarci i da više od polovine nema nemačko državljanstvo. Zvanični podaci, međutim, beleže samo državljanstvo, a ne i „migracionu pozadinu“, pa ostaje nejasno da li je reč o novije pristiglim migrantima ili generacijama koje su odrasle u nemačkom društvu. U širim bezbednosnim statistikama primećuje se i rast nasilnih dela među maloletnicima, ali oni ne čine većinu napadača.

Kriminalistička statistika beleži porast krivičnih dela usmerenih protiv pripadnika policije, dok pokrajine upozoravaju da su napadi, pretnje i uvrede dostigli nivo koji utiče na svakodnevni rad službi i interes za ovaj poziv. Sindikati govore o „razvezanosti nasilja“ i traže bolju opremu i brže sudske postupke, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova najavljuje dodatne programe obuke i zaštite.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Brojke o napadima na policiju pokazuju ono što politički govor često prikriva toleriše se spoj slabe integracione politike, potcenjivanja uloge policije i relativizacije nasilja, sve dok statistika ne postane glasna da bi se ignorisala. Iako podaci pokazuju da većinu napada počine odrasli muškarci i da je više od polovine napadača bez nemačkog državljanstva, država ne nudi jasnu sliku da li je reč o novim migrantima ili generacijama koje su stasavale u postojećem sistemu. Umesto rasprave zašto se uniforma više ne poštuje kao nekada, javnost dobija suprotstavljene parole. U takvoj klimi nasilje postaje deo svakodnevice, a poverenje u institucije i osećaj bezbednosti građana nestaje.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

Don`t copy text!