Aleksandra Djuran

merenje-bukejpg

Danas se obeležava Međunarodni dan zaštite od buke, a cilj ovog dana jeste podizanje svesti o njenom štetnom uticaju na zdravlje ljudi. Najviši nivo buke beleži se u velikim gradovima. Ona nije samo neprijatna, već može izazvati i zdravstvene probleme, a ovaj dan je prilika da se skrene pažnja na potrebu za planiranjem urbanih sredina, sa manje buke i većom zaštitom građana.

-Na teritoriji grada dva puta godišnje meri se buka na deset mernih mesta. Isto tako buka se meri po dva puta godišnje i u mesnim zajednicama, a svako selo ponaosob je jedno merno mesto – saznajemo od dr Sanje Brusin Beloš, specijalista higijene i načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju u Zavodu za javno zdravlje. – Kontinuirani monitoring buke u Kikindi obavlja se od 2003. godine. Merenje komunalne buke pokazalo je da je njen izvor najčešće frekvencija saobraćaja. Unazad nekoliko godina, kao najbučnija lokacija u gradu, izdvojila se zona kod Opšte bolnice.

Za prekomernu bučnost kriva je frekvencija saobraćaja, jer se Bolnica nalazi u vrlo prometnoj ulici Đure Jakšića kojom osim putničkih automobile, saobraćaju i autobusi i teretna vozila. Ovakva situacija nije od juče, već traje godinama

Buka deluje kao stresor koji podiže puls i aktivira nervni sistem, a dugotrajna izloženost  uzrokuje povišen krvni pritisak, glavobolju, nesanicu, pa i trajna oštećenja sluha. Ona nije više rezervisana samo za ulice, buka je sve zastupljenija u stanovima, zbog čega predstavlja ozbiljan zdravstveni i komunalni problem.

-Mere koje bi mogle da se preduzmu i da smanje buku su veoma skupe. Najčešće je to izmeštanje saobraćaja, kao i postavljanje sono barijera. U odnosu na veće gradove u Kikindi je nivo buke znatno manji – precizirala je naša sagovornica.

Međunarodni dan zaštite od buke obeležava se svake godine 20. aprila. Važan je radi podizanja svesti o važnosti tišeg i zdravijeg okruženja za život. Ljudi se podstiču da smanje nivo buke u svakodnevnim aktivnostima i da koriste zaštitu za sluh kada je to potrebno.

A.Đ.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

policija-5

Na području Policijske uprave u Kikindi u danima vikenda dogodilo se pet saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile lakše telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta od 210.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog nepropisne radnje od strane vozača i neustupanje prava prvenstva.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja ukupno je sankcionisano 612 učesnika u saobraćaju. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 13 vozača, od kojih su tri zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 28 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 521 prekršaj prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 54 ostala prekršaja.

saobracajna-policija-mup-4

Tokom prethodne nedelje na putevima u Republici Srbiji dogodila se 661 saobraćajna nezgoda, u kojima je poginulo 10, a povređeno 320 lica. Tokom prethodne nedelje na području Policijske uprave Kikinda dogodilo se šest saobraćajnih nezgode u kojima su povređena tri lica.

Od početka godine u saobraćajnim nezgodama u Republici Srbiji poginulo je 28 pešaka, 14 vozača motocikla, jedan vozač mopeda, sedam vozača bicikla i jedan putnik na lakom električnom vozilu – trotinetu.

Na području Policijske uprave Kikinda nije bilo saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima.
Iz MUP- a apeluju da se poštuju propisi, jer svako pravilo ima za cilj zaštitu života i smanjenje rizika za stradanje u saobraćaju. Ističu i da se ne prevoze druga lica na trotinetu, da vozači dvotočkaša budu jasni i vidljivi, kako ne bi bili iznenađenje ostalim vozačima.

Važno je i prilagoditi brzinu kretanja uslovima u saobraćaju, budite obazriviji u naselju, na prolasku puta kroz naselje, u zonama pešačkih prelaza, škola i autobuskih stajališta.

sss-krov-radovi-(5)

U toku je rekonstrukcija dela krova Srednje stručne škole „Miloš Crnjanski“. Za ove radove Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice  dodelio je sedam miliona dinara.

Radovi se obavljaju na polovini krova na kojem se nalaze azbest-betonske ploče.  Obuhvatiće zamenu starih, dotrajalih ploča novim krovnim pokrivačem, ističu u školi „Miloš Crnjanski“.

Novi krov biće postavljen na krilo zgrade koje se nalazi odmah do Tehničke škole „Mihajlo Pupin“. Zahvaljujući ovom ulaganju objekat će biti bezbedniji, a učenici će imati bolje uslove za rad.

Radnici su u posao uvedeni tokom uskršnjeg raspusta, a, ukoliko vreme dozvoli, biće završen do kraja maja.

hram

U Hramu svetih Kozme i Damjana, u subotu, 18. aprila u 19 časova, biće organizovan Vaskršnji koncert. Događaj je dobrotvornog karaktera  jer će se prikupljati sredstva namenjena izgradnji zvonika.

U programu učestvuju crkveni hor „Sveti Roman Melod“ iz Subotice, dečiji hor „Sveti Jovan Šangajski“, crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“ iz Kikinde i guslar Ivan Gavrilov. Besedu govori jerej Stefan Gligić iz Vršca.

ets-dan-skole-2026

Humanitarnom akcijom, debatom i turnirom u fudbalu učenici i zaposleni obeleželi su Dan Ekonomsko-trgovinske škole. Rođendan je obeležen u dvorištu OŠ „Vuk Karadžić“, a i ovoga puta, na inicijativu učeničkog parlamenta, organizovan humanitarni bazar na kojem su se prikuplja sredstva za kupovinu medicinskog pomagala za Hanu Dokić (14) iz Mokrina. Posebno su se potrudili učenici sa smera kuvar koji pohađa i Marko Savanov.

-Pripremili smo slatka i slana jela i sva prikupljena sredstva od prodaje biće donirana. Svi smo sa radošću prihvatili ovaj „zadatak“ jer smo želeli  da sve bude ukusno i lepo, posebno što je cilj da pomognemo u kupovini invalidskih kolica – dodao je Marko.

Olivera Šogorov, profesorica praktične nastave kuvarstva dodala je da su učenici Ekonomsko-trgovinske škole prepoznati po svojoj humanosti.

-Svi zajedno, i profesori i učenici, potrudili smo se da svojim znanjem i umećem doprinesemo da mlada Mokrinčanka ima što pre dobije invalidska kolica koja će joj znatno olakšati svakodnevni život.  Akcenat je na zdravoj hrani tako da su u ponudi bile prolećne rolnice od povrća, humus sa povrćem, pašteta od tunjevine sa povrćem, pita sa jabukama, kao i limunada. Sve je pripremljeno sa puno ljubavi i uz dobro raspoloženje – precizirala je Olivera Šogorov.

Robert Vunjak, direktor škole istakao je da je ponosan na đake koji su aktivni učesnici svih događaja u lokalnoj zajednici.

-Od 1947. kada je Trgovačka akademija preseljena u Kikindu i godinu dana kasnije pošto je dobila naziv Ekonomska škola, punih 78 godina radi u kontinuitetu. Ponosan sam na sve đake koji se trude da budu humani, da pomognu, ali i da svojim primerom pokažu koliko je važno da se poštujemo. Trude se da učestvuju u svim gradskim dešavanjima i tako doprinesu razvoju zajednice. Školu pohađa 320 učenika u 15 odeljenja i trenutno smo raspoređeni u četiri prostora od kojih se u tri odražava nastava i jedva čekamo da se vratimo u našu zgradu koja će biti potpuno obnovljena i rekonstruisana – kazao je Vunjak.

Danu škole prisustvovali su i članovi Gradskog veća Tihomir Farkaš i Tamara Radlović, kao i predsednica Sportskog saveza grada Jelena Čudanov.

-Učenici Ekonomsko-trgovinske škole više puta su pokazali da su društveno angažovani, da su humani i da svojim delovanjem aktivno učestvuju u životu naše Kikinde. Važno nam je da čujemo glas mladih i da zajedno sa njima kreiramo još bolju budućnost – precizirao je Farkaš.

Dan škole propratila je i debata o kritičkom razmišljanju učenika, slobodan izgovor, uticaj veštačke inteligencije na mlade. Organizovan je i turnir u malom fudbalu u kojem su učestvovali učenici sve četiri srednje škole i ekipa OŠ „Vuk Karadžić“. Pobednička ekipa odigrala je utakmicu sa timom profesora iz ETŠ, Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i škole „Vuk Karadžić“.

A.Đ.

 

struja

Zbog planiranih radova na elektromreži, u sredu, bez struje će u Kikindi od 11.30 do
14.30 časova ostati potrošači u ulici Pere Segedinca od Ivana Milutinovića do ulice
Oslobođenja, kao i u ulici Oslobođenja od ulice Pere Segedinca do Braće Bogaroški.

Nadležni napominju da, ukoliko radovi budu završeni ranije, napajanje može biti
uspostavljeno i pre planiranog vremena, kao i da se u slučaju loših vremenskih uslova
radovi mogu odložiti.

vez-smiljka-muzej-(3)

Sugrađanka Smiljka Bulatović kao jedina preduzetnica u našoj zemlji koja ima registrovanu radionicu za trukovanje i vez  u Narodnom muzeju održala je predavanje o svom zanatu. Događaj je organizovan u sklopu izložbe „Veženi portreti dinastije Karađorđević – nekad i sad“ koja se može pogledati u Galeriji „Nova“.

-Kao neko ko je jedini sertifikovani majstor ovog zanata, značajno je što mogu da ga promovišem. Radim već 11 godina i za mene je lična satisfakcija da moji sugrađani, ali i svi oni koji vole vez, vide čime se bavim, kao i da podstaknem nekog da počne da se bavi vezom – navela je Smiljka Bulatović. – Okupljenima sam govorila o pojmu, podeli, značaju, primeni, istoriji veza, kao i onome što je moj posao, prenošenju nacrta za vez na tkaninu. Ovo je bila prilika da i ja nešto naučim od prisutnih vezilja.

Interesovanja za ovaj zanat ima, međutim, on nije unosan te je u skladu sa tim i zainteresovanost.

-Zahvaljujući mnogobrojnim udruženjima žena organizovane su radionice o trukerskom zanatu kako za decu, tako i za odrasle. Teško je opstati i moja borba je u tome da pokažem da vez unosi lepotu u svakodnevni život. Njime ukrašavamo odeću, kućni tekstil, prave se suveniri ukrašeni vezom. Svu kreativnost koju imamo možemo da iskažemo iskažemo na ovaj način – dodala je naša sagovornica.

Da bi se izvezao motiv potrebno je da se na tkaninu nanese crtež po kojem treba da se veze i to je trukovanje.

-Posao zahteva jako puno truda i vremena. Na žalost, na tržištu nema potražnje, tako da nema profita od trukovanja. I pored toga, trudim se da ovaj stari zanat živi i dalje – istakla je Bulatović.

Osim trukovanja, radi i vez. Kako ističe za jednu košulju ili peškir potrebno je 150 sati rada. Zahvaljujući baki i majci Smiljka ima veliku kolekciju veoma starih mustri za vez po pismu, odnosno za trukovanje. Ona objašnjava da se vezovi dele na vez po broju i pismu. Vez po broju se radi na tkanini koja ima jako izražene linije i potke, pa se broje niti i tako se stvaraju šare, dok je vez po pismu zapravo vez po crtežu koji je prenet na platno.

A.Đ.

sajam-zaposljavanja-1

Filijala Nacionalne službe za zapošljavanje organizuje sajmove zapošljavanja čiji je cilj da se na jednom mestu sretnu poslodavci i nezaposleni, odnosno oni koji žele da konkurišu za ponuđena radna mesta. U Kikindi će biti održan 22. aprila, u Sportskoj hali „Partizan“ od 11 do 14 sati, istakla je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović:

-Do sada se za Sajam zapošljavanja prijavilo 25 poslodavaca sa teritorije našeg grada koji imaju potrebu za 150 radnika. Pozivam i ostale privrednike, preduzetnike i institucije, kojima  u narednom periodu trebaju radnici, da iskoriste priliku i budu deo sajma. Ovo je prava prilika da se, kroz posredovanje u zapošljavanju, povežu poslodavci i  oni koji traže zaposlenje.

Deficitarna zanimanja na teritoriji Kikinde, prema evidenciji kikindske Filijale su diplomirani inženjer informacionog sistema, lekar, diplomirani inženjer mašinstva, diplomirani inženjer elektro struke, diplomirani veterinar, veterinarski tehničar, diplomirani građevinski inženjeri, profesor fizike, profesor biologije, pedagog, diplomirani inženjer poljoprivrede – zaštita bilja, diplomirani ekonomista – revizor, farmaceut, vozač teretnjaka, bravar.

Zaključno sa februarom, na evidenciji nezaposlenih u našoj sredini bile su 1.952 osobe.

U prethodnom periodu sajmovi zapošljavanja su organizovani u Kanjiži i Senti. Poslodavci su u ovim opštinama tražili operatere u proizvodnji, CNC obrađivače metala, prodavce, agente terenske prodaje, alatničare, poslovođe u maloprodaji, konobare, kuvare, mašinbravare, mlinare, električare, građevinske radnike, knjigovođe, manuelne radnike u industriji, viljuškariste, radnike na pilani, mašinske inženjere, inženjere zaštite od požara, saradnike u ljudskim resursima, saradnike za logistiku.

A.Đ.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(1)

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 99 saobraćajnih nezgoda, u kojima je poginuo jedan, a povređeno 47 učesnika u saobraćaju. Na teritoriji Policijske uprave Kikinda nije bilo saobraćajnih nezgoda prethodnog dana.

Predstoje dani vikenda koji podrazumevaju veći intenzitet saobraćaja na vangradskim deonicama i povećanu konzumaciju alkoholnih pića.

Od početka godine u kontroli saobraćaja otkriveno je skoro 13.000 prekršaja upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, što je više nego prošle godine u istom periodu. Uprkos sankcijama, i dalje je učestala pojava da se nakon konzumiranja alkohola upravlja vozilom.

U toku je sedmodnevna međunarodna akcija pojačane kontrole brzine, a svi resursi saobraćajne policije su maksimalno angažovani u cilju zaštite života na našim putevima i omogućavanja protočnosti saobraćaja.

Iz MUP-a apeluju na  strpljenje u vožnji, poštovanje ograničenja i izbegavanje rizične radnje vozilom,  kao i nepropisna preticanja i upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola. Navode i da se opedeli za treznog vozača ili drugi način prevoza, tako da se ne ugrožava ni svoj, niti život drugih učesnika u saobraćaju.