Aleksandra Djuran

osmeh-vojvodine-

Komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji brze saobraćajnice granični prelaz Bački Breg-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran potpisan je danas u Beogradu sa azerbejdžanskom kompanijom „Azvirt“, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Ugovor su potpisali ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević, direktor Koridora Srbije Aleksandar Antić i direktor kompanije „Azvirt“ Srbija Ahmet Murat Turkoglu.

-Pre nekoliko dana predstavili smo plan za Srbiju 2030. i 2035 u kom je izgradnja saobraćajnice jedna od ključnih tačaka našeg programa, izuzetnog značaja za Zapadnu Bačku, Južnobački, Srednjobanatski i Severnobanatski okrug, kao i za mesta kroz koja prolazi novi put   – izjavio je ovom prilikom predsednik Vučić.

Finansijski deo ugovora za ovu prvu deonicu, od graničnog prelaza Bački Breg do Sombora i uključuje sve projektne usluge i izgradnju, iznosi 240 miliona evra. Republika Srbija obezbedila  je finansiranje za ovu deonicu, a obezbediće i za sve preostale faze. Predviđeni rok za završetak prve deonice je dve godine, što je znatno brže od standardnog roka od tri godine, zahvaljujući kompaniji „Azvirt“.

Saobraćajnica od Bačkog Brega do Srpske Crnje, poznate i kao „Osmeh Vojvodine“ duga je oko 186 kilometara i biće projektovana za brzinu od 100 kilometara na sat. Od Bačkog Brega do Vrbasa stizaće se za oko 50 minuta, a od Vrbasa do Srpske Crnje za sat i deset minuta. Na delu trase od Sombora do Kikinde, planirana je izgradnja 46 mostova (preko kanala i prolaza za put), 34 nadvožnjaka, pet podvožnjaka i 35 propusta.  Saobraćajnica će imati i 12 petlji: Sombor, Kljajićevo, Sivac, Crvenka, Kula, Vrbas Zapad, Vrbas Sever, Vrbas Istok, Vrbas E75, Srbobran Sever, Turija i Kikinda Istok. Planirana je izgradnja i 13 površinskih kružnih raskrsnica.

 

 

nakovo-bogdan-staze-(7)

U Mesnoj zajednici Nakovo započeta je izgradnja pešačkih staza oko jezera na obodu sela. Sredstva za ovu investiciju, 12, 4 miliona dinara, opredeljena su na konkursu za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture i usluga Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Kako posao napreduje uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Bojan Mikalački i Branislav Čubrilo iz Saveta Mesne zajednice.

-Najpre se trasira staza i na gradilištu su mašine i radnici. U toku je uklanjanje viška zemljišta, a paralelno se postavlja i pesak na koji dolazi tucanik. Tek kada sve bude odrađeno počeće postavljanje same staze – saznajemo od Branislava Čubrila.

Ulaganja u mesne zajednice su jedan od prioriteta, što se i vidi u svakom selu, precizirao je gradonačelnik Bogdan i dodao:

-Osim staze koja će se izgraditi oko celog jezera u planu je i plato kod vidikovca koji će doprineti proširenju same terase koja okuplja meštane i goste. Siguran sam da će ovaj prostor biti mesto za predah i odmor u prirodi, ne samo Nakovčanima, nego i Kikinđanima, ali i stanovnicima ostalih mesnih zajednica. I u prošloj i u ovoj godini znatna sredstva biće izdvojena su za svih devet sela i to u radove koje su nam sami stanovnici mesnih zajednica apostrofirali kao neophodne. Da je tako vidi se na terenu svakodnevno.

Izgradiće se 1.600  kvadrata staza od behaton ploča. Kako je na pomenutoj lokaciji tlo vodopropusno pre nego što se ugrade ploče neophodno je da se postojeće zemljište pripremi, kao kada se asfaltiraju putevi.

-Nakovčani pozitivno reaguju, iako je u početku, kada je počela izgradnja Sportsko rekreativnog centra bilo kritika. Sada na ovom prostoru imamo jezero, dečije igralište, teren za balote i mesto za predah. Svi meštani rado provode slobodno vreme u zelenoj oazi i ne samo oni, nego dovode i svoje goste – dodaje naš sagovornik.

Izgradnja i uređenje pomenutog prostora započela je pre desetak godina.

-Oazu u Nakovu maksimalno koriste i mladi i stari. Svakodnevno se majke sa decom u kolicima šetaju oko jezera, i sada kada nema staze, nego je zemljani put. Ovaj deo sela postao je mesto okupljanja. Tu je šuma podignuta pre više od deset godina i temperatura je niža za nekoliko stepeni u odnosu na druge delove Nakova – otkriva Čubrilo.

Pre samo deceniju jezero je zapravo bilo stara bara oko koje je stvorena ogromna divlja deponija.

-Zajedničkim snagama lokalne samouprave i Mesne zajednice, a na zahtev meštana, deponija je uklonjena i rekultivisana, a bara je produbljena kako bi bila pretvorena u jezero. Ono ne služi samo za ribolov, nego i za mir i odmor. To su prepoznali i naše prve komšije iz Rumunije, iz Lunge, koji su nam postali redovni posetioci, kao i Kikinđani koji biciklističkom stazom dolaze do Nakova – napominje Čubrilo.

Pošto se završi izgradnja staza, preostaje osvetljenje. Struja je dovedena i polovina prostora ima rasvetu i isto treba uraditi u drugom delu.

A.Đ.

ZGRADA-JP-KIKINDA-RADOVI

U okviru Nacionalnog programa energetske sanacije objekata od javnog značaja u jedinicama lokalne samouprave odobrena sredstva za finansiranje projekta unapređenja energetske efikasnosti i energetske sanacije zgrade komunalnih delatnosti – JP „Kikinda“. Za ovaj projekat izdvojeno 27,7 miliona dinara, a radovi koji su u toku uključuju obnovu fasade, unapređenje sistema grejanja i primenu savremenih rešenja za uštedu energenata.

-Energetska sanacija upravne zgrade JP „Kikinda“ predstavlja važan korak ka unapređenju uslova rada i modernizaciji objekta u kome se svakodnevno obavljaju poslovi od značaja za funkcionisanje komunalnih delatnosti u gradu. Planiranim radovima poboljšaće se uslovi za rad zaposlenih, kao i efikasnost u obavljanju usluga, dok će istovremeno biti unapređena i energetska efikasnost samog objekta – istakla je Jelena Pantelić, stručni saradnik JP „Kikinda“.

Uštede koje će se ostvariti omogućiće da se dodatna sredstva usmere na dalje unapređenje komunalnih i podizanje kvaliteta usluga koje preduzeće pruža građanima.

-U toku su radovi na zameni spoljne stolarije i postavljanju termoizolacije fasade, dok je u narednoj fazi planirana sanacija dela sistema grejanja, koja podrazumeva zamenu pumpe u podstanici i ugradnju termo ventila na radijatorima – pojasnila je Pantelić.

Završetak radova, ukoliko vremenski uslovi dozvole, planiran je tokom maja.

A.Đ.

 

 

saobracajci-droga

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodile su se 74 saobraćajne nezgode u kojima nije bilo poginulih, a povređena su 33 osobe. Na području Policijske uprave Kikinda dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj nije bilo povređenih.

Iako su za danas tokom dana najavljeni povoljni uslovi za odvijanje saobraćaja, u jutarnjim i večernjim časovima moguća je pojava poledice na kolovozu, zbog čega je neophodno da vozači povećaju opreznost, smanje brzinu kretanja vozila i drže bezbedno odstojanje u odnosu na druga vozila.

Takođe, potreban je dodatni oprez prilikom vožnje u naselju, pre svega u blizini pešačkih prelaza i noću, na mestima gde nije osvetljen kolovoz, jer su pešaci u tamnoj odeći jedva uočljivi, ukoliko na sebi nemaju reflektujuće materijale.

U MUP-u apeluju i na pešake da kolovoz prelaze isključivo nakon što se uvere da to mogu uraditi na bezbedan način. Podsećaju i da pešaci noću i u uslovima smanjene vidljivosti na putevima van naselja moraju nositi svetloodbojni prsluk ili drugi reflektujući materijal, kako bi vozači mogli blagovremeno da ih uoče.

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Žiri u sastavu Đorđe Pisarev, Selimir Radulović i Radovan Vlahović konstatovao je da su na konkursu za nagradu „Dušan Vasiljev“, koju raspisuje grad, pristigla 62 naslova. Nakon pažljivog pregledanja i iščitavanja, žiri je doneo odluku da u najuži izbor uđu sledeće tri knjige „Sve su smrti (samo) deo našeg sata: 77 pesama o smrti“ autora Zorana Bognara, „Anđeli u kapi mastila“ Gordane Đilas i  „Krtice“  Vladimira Kopicla.

Konačna odluka biće doneta 22. marta.

1ccb456f-34ed-4d9a-a7a1-ea2b83873bd2-615x375

Italijanska bankarska grupa ,,UniCredit“, pod vođstvom kontroverznog šefa Andrea Orcela, pokrenula je agresivnu kampanju za preuzimanje nemačke ,,Commerzbank“, što prema sindikatu Verdi može dovesti do gubitka više od 10.000 radnih mesta. U slučaju fuzije (spajanje preduzeća), hiljade zaposlenih u centralama u Frankfurtu i Minhenu, kao i u IT-u, administraciji i back-office službama, našli bi se na ulici, upozorava nemački sindikat. Ova najava dolazi u trenutku kada Berlin odlučno odbija „neprijateljsko preuzimanje“ sistemske banke, ističući važnost očuvanja nemačke finansijske nezavisnosti.

Prema rečima Jana Duščeka, rukovodioca bankarskog sektora u Verdi-ju, bankarske fuzije uvek znače ukidanje duplih struktura i masovna smanjenja. „Andrea Orcel nastavlja da deluje nepredvidivo, igrajući se poverenjem radnika i čitave nemačke privrede“, ističe on u izjavi za Bild. Posebno su ugrožene pozicije u servisnim centrima i filijalama, gde bi se spajanjem lokacija moglo doći do velikih preklapanja. Rizik se ne zaustavlja samo na ,,Commerzbank“, radna mesta su potencijalno ugrožena i u nemačkoj filijali ,,UniCredit-a“ i ,,HypoVereinsbank“.

Ova epizoda otvara širu debatu o sudbini evropskog bankarskog sektora i zaštiti nacionalnih interesa u doba globalizacije. Dok ,,UniCredit“ vidi priliku za jačanje pozicije u Nemačkoj, nemačke vlasti i sindikati vide pretnju za hiljade porodica i stabilnost privrede. Verdi kategorički odbija takav scenario, tražeći očuvanje samostalnosti ,,Commerzbank“ kao ključnog igrača u nemačkom finansijskom sistemu.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Nemački radnici i političari s pravom strahuju da bi stranački profitni interesi mogli da ugroze domaću ekonomiju. Nemačkoj ostaje prioritet da sačuva radna mesta, pošto je cela privreda krenula nizbrdicom, preti joj kriza nezaposlenosti. Hoće li Berlin uspeti da odbrani ,,Commerzbank“ od italijanskog apetita – vreme će pokazati.

Piše: Stefan Stojanović

Izvor: Srpski ugao

preduzetnici-konkurs

Lokalna samouprava raspisala je  javni konkurs za dodelu podsticaja za razvoj preduzetništva, mikro, malih i srednjih preduzeća na teritoriji grada. Cilj je podrška razvoju, osavremenjivanju, proširenju i povećanju obima proizvodnje, stabilizacije proizvodnje, investiranja u savremena sredstva za rad i proizvodnju, radi povećanja konkurentnosti privrednih subjekata, te ukupnog razvoja preduzetništva i privrede.

Pravo na podsticaje za razvoj preduzetništva imaju mikro, mala i srednja preduzeća do 100 zaposlenih, a za ovu meru opredeljeno je tri miliona dinara dinara, i to za sufinansiranje nabavke mašina i opreme, nove i polovne do sedam godina starosti. Najmanji iznos sredstava koji se može odobriti po projektu je 75.000 dinara, a najveći je 400.000 dinara.

Pravo na korišćenje bespovratnih sredstava imaju preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća (prema klasifikaciji Agencije za privredne registre) koja posluju na teritoriji grada Kikinda. Učesnik konkursa može podneti zahtev za sufinansiranje najviše do 50% vrednosti predmetnih mašina i opreme sa uračunatim PDV-om (ukoliko je prodavac opreme u sistemu PDV-a).

Bespovratna sredstva se ne mogu koristiti za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Rok za podnošenje prijava je 9. april, do 15 časova. Neće se uzimati u razmatranje neblagovremene i nepotpune ili nepravilno popunjene prijave, prijave koje nisu podnete od strane ovlašćenih lica, kao ni prijave koje nisu predmet konkursa. Odobrena sredstva se koriste isključivo za namene za koje su dodeljena, a korisnik sredstava je dužan da Gradskoj upravi dostavi definisanu ugovorom dokumentaciju o realizaciji projekta, materijalni dokaz o nabavci mašine ili opreme, kao i o namenskom korišćenju dodeljenih sredstava u propisanom roku.

Za dodatne informacije zainteresovanima su na raspolaganju zaposleni u Sekretarijatu za projekte – Odsek za projekte, svakog radnog dana u periodu od 8 do 15 časova.

 

 

3844328-car-1865856

Međunarodna akcija pojačane kontrole saobraćaja usmerena na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa i nepropisnog prevoženja dece u vozilu trajala je sdam dana i tokom nje otkriveno je 7.497 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa
od strane vozača, 785 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa od strane suvozača, 1.090 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa od strane putnika na zadnjem sedištu, 237 prekršaja nepropisnog prevoza dece na prednjem sedištu i 460 prekršaja nepropisnog
prevoza dece na zadnjem sedištu.

Sigurnosni pojas predstavlja jednu od najefikasnijih mera zaštite u slučaju saobraćajne nezgode, a nekorišćenje pojasa i dalje odnosi više od 100 života godišnje u Srbiji. U  MUP-u posebno naglašavaju da deca u vozilima moraju biti prevožena u skladu sa propisima, uz upotrebu odgovarajućih dečijih auto sedišta.

Ministarstvo unutrašnjih poslova će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem pojačanih kontrola sa ciljem unapređenja bezbednosti saobraćaja i smanjenja broja stradalih na putevima.

policija-(1)

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom, u kojima je ukupna šteta  220.000 dinara. Saobraćajne nezgode dogodile su se zbog nepostupanja po saobraćajnom znaku i radnje vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja ukupno su sankcionisana 183 učesnika u saobraćaju. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno devet vozača, od kojih je četvoro zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 38 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 93 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 43 ostala prekršaja.

ena-bugarska-(1)

Talentovana sugrađanka Ena Gogić osvojila je još jedno priznanje. Na Međunarodnom muzičkom takmičenju „Next Artist“ održanom u Bugarskoj u Sofiji osvojila je nagradu za izuzetnu interpretaciju.

-Takmičenje je popularno i vladalo je veliko interesovanje  pevača. Samim tim bila je i jaka konkurencija. Prijavilo se više od 300 učesnika, a nakon selekcije izabrano je samo 60 takmičara koji su dobili priliku da nastupe. Stoga je velika čast da osvojim nagradu za izuzetnu interpretaciju – istakla je Ena Gogić.

Na nadmetanju je pevala pesmu „My Number One“ na koju je i publika odlično reagovala publike, a stručni žiri dao je odlične ocene.

-Uspeh je došao uz trud i rad, tako da veliku zaslugu ima i moja mentorka Anđeli Ninković. Tu je tim „Angel Voice“ koji su mi velika podrška na putu uspeha – navela je mlada Kikinđanka.

Vredno se priprema i za Međunarodni festival u Italiji koji je uskoro očekuje, a koji je još jedna stepenica ka uspehu.

 

error: Content is protected !!