September 10, 2026

Aleksandra Djuran

364083205_1041068200582857_7677229284076985319_n

Postavljanje nove rasvete od pružnog prelaza iz pravca Bašaida do Svetsosavske ulice napreduje predviđenom dinamikom. U to su se uverili gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Nebojša Jovanov koji su posetili lokaciju na kojoj se postavlja javno osvetljenje. Prvi čovek Grada istakao je da je otvoreno nekoliko gradilišta i da će sugrađani biti zadovoljni rezulatatima na kraju ove građevinske sezone.

-Najvažniji cilj nam je bezbednost saobraćaja jer će sada ulaz u grad biti osvetljen. U radove će biti uloženo više od 67 miliona dinara. Sredstva su zajednički obezbedili Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalne samouprave, na konkursu za sufinansiranje infrastrukturnog opremanja industrijskih i poslovnih zona, i Grad Kikinda. Za sve nas ovi radovi puno znače jer će se bezbednije dolaziti do Industrijske zone, kao i ulazati odnosno izlaziti iz grada. Ujedno, na ovaj način privući ćemo nove investitore u novu zonu namenjenu otvaranju novih fabrika i pogona. Hvala Vladi Vojvodine na razumevanju i dodatnom ulaganju u infrastruktutu Kikinde – rekao je Lukač.

Slaviša Savić iz firme „Invest Inženjering“ napomenuo je da je njegova kompanija podizvođač na izgradnji javnog osvetljenja.

-Postaviće se 91 novi stub koji nije postojao na ovom potesu. Osim toga, rekonstruisaće se postojeća rasveta na kružnom toku na ulazu iz grad kod fabrike vode. Biće ugrađeni novi ormari za napajanje koji će rasteriti gradski deo rasvete. Građevinski radovi završeni su 85 odsto,a  montažni 20 procenata. Kompletan put biće osvetljen led rasvetom – rekao je Savić.

Rok za završetak radova je 10. septembar, a očekivanja su da će biti nekoliko dana ranije gotovi.

CDA_7440-w1024

Takmičenje u kuvanju riblje čorbe „Topolski kotlić“, u subotu, 12. avgusta, u Banatskoj Topoli počinje u 15 sati i organizuje se uoči proslave crkvne slave sela. Prijavilo se dvadesetak ekipa, a proglašenje pobednika planirano je za 18 časova. Tradicionalnu kulinarsku manifestaciju organizuju udruženje ljubitelja prirode klub „Mrena“ i Mesna zajednica Banatska Topola.

Crkvena slava sela odnosno buč  je 15. avgusta, kada se obeležava Velika Gospa. Tog dana Banatska Topola postaje mesto hodočašća mnogobrojnih vernika. Rimokatolička crkva podignuta 1899. godine u centru sela smatra se najvećim svetim mestom u Banatu s obzirom na to da je poznata po javljanjima Bogorodice na zidu crkve.

363807141_6422878027767575_4320100484492077695_n

Iako je sinoć pala kiša i onemogućila da članovi Kulturno-umetničkog društva „Eđšeg“ nastupe u dvorištu Kurije, na radost publike koncert nije izostao. Održan je na bini društva, a gledaoci su imali priliku da uživaju u programu svih sekcija koje rade u okviru „Eđšega“.

-U okviru manifestacije „Kikindsko leto“ svake godine Kikinđanima predstavimo deo našeg bogatog programa. Naša verna publika imala je priliku da vidi folklornu grupu, ženski hor, mlade, ali i iskusne članove koji su svirali na cimbalu, recitatore i članove dramske sekcije – rekla je Ramona Tot, predsednica KUD-a „Eđšeg“.

U septembru ovo društvo biće domaćin sedmom Međunarodnom festivalu horova.

-Već 9. septembra na našoj bini nastupiće horovi iz Vojvodine, Mađarske i Rumunije. U novembru organizujemo smotru kratkih predstava, a očekuje nas i „Festival mladih zvezda“ – istakla je Ramona Tot.

„Eđšeg“ ima 150 članova i cilj im je da očuvaju tradiciju i kulturu svog naroda.

rakicka-palanka

Kada im se broj prisutnih na protestu u Bačkoj Palanci polako ali sigurno smanjuje, onda „nezadovoljni građani“ u pomoć zovu političare, iako kažu da protesti nisu politički obojeni.
Posle Ponoša, Lutovca i ostalih opozicionih vođa, red da dođe u Bačku Palanku došao je i na Draganu Rakić, narodnu poslanicu iz redova Demokratske stranke.

Da to je ona ista Dragana Rakić koja je fizički i verbalno napala svoju sugrađanku kada je njenom tadašnjem lideru Draganu Đilasu postavila pitanje „da li je došao da i Vršac opljačka“?

Postavlja se pitanje da li takvi pomagači dolaze u Bačku Palanku da „pomažu“ onima koji protestuju ili da ih uče kako se „postupa“ sa sugrađanima.

Videćemo.

(NS uživo)

IMG_20230810_190503

Kikinđanka Mia Ivanović, studentkinja prve godine Akademije umetnosti u Novom Sadu, u Galeriji Kulturnog centra prvi put je samostalno izložila svoje radove. Pohađa smer grafike, u okviru likovnog departmana fakulteta, u klasi profesora Zorana Todovića.

 

-Inspiraciju nalazim u vizuelizaciji narodnih priča, religiji, religioznoj ekstazi. Priče i poezija su sastavni deo mog života od malena s obzirom na to da me je majka, Olivera, po profesiji vaspitačica i autorka nekoliko knjiga za decu, usmeravala na pisanu reč. Moji radovi sadrže delove srpske kulture, nostalgije, ali i sukoba tradicionalnog seoskog životnog ritma sa rastućim uticajem moderne tehnologije – rekla je Mia Ivanović.

Na izložbi se može videti serija grafika, rađenih tehnikom suve igle i rezervaša, ali i dela rađenih uljanim pastelom na papiru. Reč je aktima rađenih po živom modelu i u prirodnoj veličini.

Izložbu je otvorila vajarka Miroslava Kojić.

-Veoma sam iznenađena koliko su radovi ozbiljni. Mia je studentkinja prve godine fakulteta, ali po radovima kao da ga je već završila. Posebno mi je drago što radovi imaju puno likovnosti i za mene ona nije mlada, nego  već zrela umetnica. Pred njom je uspešna budućnost i preostaje mi da zaključim da je zvezda rođena – napomenula je Miroslava Kojić.

I autorka izložbe zahvalila je Kojićevoj na podršci.

-Hvala profeseorici i vajarki Miroslavi Kojić koja me je od samog početka podržavala da se bavim umetnošću i da razvijam svoj talenat. Uvek je bila tu da me usmerava i da mi daje stručne savete – dodala je Mia Ivanović.

Izložba je otvorena do kraja avgusta.

IMG_20230810_102555

Na Međunarodnom takmičenju IMPHO, u organizaciji indonežanske asocijacije naučnika, Andrej Popović, učenik trećeg razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev“, osvojio je zlatnu medalju. Na velikom uspehu čestitao mu je i gradonačelnik Nikola Lukač, koji ga je primio u svom kabinetu. Talentovan i skroman, Andrej je i ovom prilikom istakao da, za njega, zadaci nisu bili teški, a obuhvatili su specijalnu teoriju relativiteta, nuklearnu fiziku, fiziku čestica i kvantnu mehaniku.

-Kao polaznik Regionalnog centra za talente „Nikola Tesla“ u Beogradu imam priliku da učestvujem na svetskim takmičenjima.Tu priliku sam iskoristio i prijavio se za onlajn nadmetanje u Indoneziji. Intenzivno sam se pripremao dva meseca, a zadatke sam pronalazio na internetu i to mahom na američkom univerzitetu – istakao je Andrej.

Bilo je potrebno rešiti 25 zadataka za 90 minuta i Andrej je osvojio 92 od ukupno 100 bodova.

-Imao sam 3,6 minuta po zadatku, što je malo vremena. Uspeo sam i ponosan sam zbog toga – dodao je Andrej.

Gradonačelnik Lukač istakao je da je Andrej pravi primer mladog i uspešnog mladića, kao i da je ponos svih Kikinđana.

-Grad će uvek podržati mlade i talentovane sugrađane. Ogroman je uspeh biti najbolji u svetu u bilo kojoj oblasti i Andrej je još jedan dokaz da naš grad ima svestrane mlade ljude. Na nama je da mu pomognemo da ostvari svoje snove, da napreduje i bude još bolji. Siguran sam da će ostvariti još puno uspeha, a njegov grad će uvek biti uz njega – precizirao je Lukač koji je talentovanog srednjoškolca nagradio laptopom.

Prijemu je prisustvovala i Andrejeva majka, Marija Popović, nastavnica fizike i matematike. Ona je pojasnila da su zadaci sa takmičenja gradivo koje se uopšte ne radi u srednjim školama, a donekle se izučava na našim fakultetima u oblasti fizike.

Andrej Popović do sada je napisao i nekoliko naučno stručnih radova iz astrofizike, a priprema se za još jedno međunarodno takmičenje, ovoga puta iz matematike.

 

319602167_620788529846267_2719127254769097258_n

Prva samostalna izložba Kikinđanke Mie Ivanović biće otvorena večeras (četvrtak) u 19 sati u Galeriji Kulturnog centra.

Mia Ivanović je studentkinje Akademije umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Zorana Todovića i uglavnom stvara  ugljem na papiru.

LUDAJE KRNIC_obr

Na jutru zemlje, Nikola Krnić iz Kikinde, proizvodi banatsku kraljicu. Uzgojem bundeva bavi se već 13 godina. Ova jednogodišnja biljka i nije zahtevna za uzgoj, međutim nevreme koje je zadesilo Kikindu u subotu desetkovalo je rod.

– Pored jake kiše bilo je i grada koji je naneo veliku štetu. Ludaja je ostala bez lišća i još uvek je neizvesno da li će se oporaviti. Najpre je udario led, a potom i 50 litara kiše po kvadratu, što je dodatno uništilo biljku. Za manje od sata uništen je trud i rad za ovu godinu. Neke ludaje su sazrele i njih ćemo obrati – kaže Krnić.

Krnić je proizvodnju nasledio od oca koji je tikvu zasnovao na manjoj parceli, da bi je, sa godinama, povećavao i ulagao u nju.

– Prve godine rod je bio odličan, a potražnja, prvenstveno ludaja za kolače, bila je jako dobra – dodaje Krnić. – Nakon toga, proširili smo proizvodnju sa ludajama od kojih prodajemo semenke za cepkanje jer smo, u razgovoru s kupcima, shvatili da je i za njima potražnja velika.

Sve do vremenske nepogode, ludaje su bile u odličnom stanju i obećavale su solidan rod.

– Ove godine smo ludaju zasnovali početkom maja i setva je obavljena u pravom trenutku. Nakon toga usledilo je hladno proleće, tako da su, tek tokom juna, počele da bujaju. Iako je prošla godina imala više sunčanih dana, ove smo je više zalivali, svaksu i drugi ili treći dan. Na njivi imamo sistem kap po kap bez kog ne bismo imali ništa roda –
napominje mladi poljoprivrednik.

Pošto nikne, ludaji su neophodna dva paranja, jedno okopavanje i bacanje đubriva. Najveći neprijatelji ove biljke su plemenjača i vaške, tako da je neophodno i prskanje protiv bolesti i štetočina. Krnić na svojoj parceli najviše uzgaja kikindsku ludaju, „tamburicu“, potom sortu „helovin“, ukrasne ludaje, ali i japansku „hokaidu“ koja je tražena za kolače i čorbe. Odustao je od uljane ludaje jer je potražnja mala.

– Ludaja voli dosta sunca i toplije zemljište, a kako je na mojoj parceli prvenstveno pesak, to joj savršeno odgovara. „Helovin“ sorta je dosta tražena, naročito u Beogradu, jer odmah sa njive može da se rezbari – objašnjava Krnić.

NAJSLAĐA LUDAJA

Krnić je i predsednik udruženja “Kikindska ludaja” koje okuplja proizvođače takmičarskih bundeva. Članovi Udruženja će se, na najvećoj kikindskoj manifestaciji, naći u ulozi sudija.
– U saradnji sa Turističkom organizacijom ove godine biraće se i najslađa kikindska ludaja. Takmičiće se muskatne tikve i „tamburice“, a uz pomoć automatskog reflaktometra, odredićemo slast. Reč je o aparatu koji utvrđuje količinu šećera u voću i povrću. Upravo „tamburica“ je ludaja koju želimo da brendiramo kao kikindsku – istakao je Krnić.

water-g49774f5aa_1280

Zbog  rekonstrukcije vodovodne mreže, sutra, 9. avgusta, bez vode će od 08 do 20 časova ostati potrošači u  ulicama Dušana Vasiljeva od ugla ulice Pere Segedinca do Stevana Sremca i Stevana Sremca od ugla Karađorđeve do Šabačke ulice u Kikindi.

Iz JP “Kikinda” mole  potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe. Za sve dodatne informacije obratite se pozivnom centru na broj 422-760 i 062/88-44-888.

 

gusle rumunija 3

Članovi izvođačkog folklornog ansambla i Narodnog orkestra ADZNM „Gusle“ od 31. jula do 7. avgusta učestovali su na 8. Međunarodnom festivalu folklora “Hora din strabuni” u rumunskom gradu Vaslui. Direktan poziv za učešće kikindski folklorci dobili su od CIOFA odnosno Svetske organizacije za festivale folklora i opravdali očekivanja.

– Festival simboličnog naziva „Ples predaka“ okupio je deset zemalja i ansamble i orkestre svetskog glasa. „Gusle“ su bile jedini predstavnici Srbije, a tokom šest dana predstavili smo deo naše bogate muzičke i igračke tradicije, kao i naš grad. Godinama učestvujem na festivalima i bio sam u mnogim zemljama, ali ovo je bila najbolje organizovana manifestacija na kojoj sam bio – rekao je Igor Popov, umetnički rukovodilac.

Nastupi su se odvijali u velelepnom zdanju amfiteatra pred više hiljada gledalaca i direktno su prenošeni na nacionalnoj televiziji. Pored Kikinđana, na međunarodnoj manifestaciji učestvovali su i predstavnici Rumunije, Grčke, Kolumbije, Meksika, Južne Koreje, Kipra, Turske, Iraka i Gruzije.

– Bez lažne skromnosti, „Gusle“ su ostavile najbolji utisak od svih učesnika Festivala. Uz naše „Banatsko kolo“ uspeli smo da podignemo na noge više hiljada gledalaca koji su tražili bis. Koreografiju, instrumentalne numere, vokalne i instrumentalne soliste, kao i lepotu i bogatstvo narodne nošnje posebno su pohvalili oranizatori koji su nas
pozvali da, kao jedan od odabranih ansambala, učestvujemo na desetom, jubilarnom festivalu. Ovo je bila prilika da se upoznamo i sa drugim ansamblima i uspostavimo saradnju – kaže naš sagovornik.

Članovi „Gusala“ bili su deo zajedničkih muzičkih i igračkih radionica, a obišli su i brojne znamenitosti Vasluija poput manastira, istorijskog i etnografskog muzeja. Osim toga, poslednje večeri nastupi su bili na trgu, a festival je zatvorio Narodni orkestar „Nikolau Botgrosa“ iz Moldavije koji je među prvih pet u svetu koji se bave tradicionalnom nacionalnom muzikom.