јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

368310182_225334417234450_4672370365897758126_n

U nedelju, 19. novembra od 8 do 16 časova u ambulanti Doma zdravlja u Svetosavskoj 53 biće organizovani preventivni pregledi.  Prema rečima direktorice Doma zdravlja dr Biljane Marković građani će moći da izmere telesnu masu, a biće im dostupno i izračunavanje stepena uhranjenosti, merenje krvnog pritiska, određivanje glikemije, glikoliziranog hemoglobina (HbA1C) i lipidni status.

-Ni ovoga puta nema zakazivanja, već je dovoljno samo da građani odu do zdravstvene ustanove od 8 do 16 sati. Država ovim pregledima želi da ukaže na značaj prevencije i da preventivne preglede učini pristupačnijim građanima. Građane će pregledati specijalisti opšte medicine, a pacijente molimo da za laboratoriju dođu do 12 sati  zato što  se određuju masnoća i šećer u krvi – rekla je dr Marković.

U proteklom periodu rađeni su ultrazvuk dojke, PSA test, pregledi štitaste žlezde, kao i kardiološki pregledi sa kontrolom nivoa glukoze, triglicerida i holesterola u krvi.

TANJA PECARSKI 1

Grad Kikinda odnosno čitav Severnobanatski okrug je 2016. godine bio deo projekta tokom kog je omogućeno dobrovoljno vakcinisanje protiv humanog papiloma virusa, koji uzrokuje infekcije genitalnog sistema, ali i rak grlića materice. Tada su hpv vakcinu primale samo devojčice od 9 do 13 godina i ova akcija Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ odlično je prihvaćena. Kakvo je stanje pet godina nakon pilot projekta razgovarali smo dr Tatjanom Pecarski epidemiologom i načelnicom Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje.

-Ova vakcina, iako nije uvrštena u kalendar obaveznih, uspela je da u kalendar imunizacije uđe kao preporučena. Od početka, kada je Fond za zdravstvenu osiguranje obezbedio da ova vakcina bude besplatna za devojčice i dečake od 9 do 19 godina, u Kikindi je ukupno dato 476 doza. Dato je 102 prve doze u uzrastu od 9 do 14 godina od čega su 23 dečaka. Vakcinisano je i 126 njih od 15 do 19 godina među kojima je 21 dečak – istakla je dr Pecarski.

Stariji od 15 godina hpv vakcinu primaju u tri doze tako da je u ovom uzrastu kompletno vakcinisano 76 dečaka i devojčica, a 80 njih završilo je vakcinaciju u uzrasti od 9 do 14 godina.

– Na teritoriji našeg okruga 270 dece je kompletno vakcinisanih uzrasta od 9 do 14, dok ih je 164 starijih od 14 godina, tako da na teritoriji Severnobanatskog okruga imamo 441 dete kompletno vakcinisano.  S obzirom na to da je vakcina preporučena i kada sagledamo broj vakcinisanih u drugim okruzima možemo da budemo zadovoljni – napomenula je dr Tatjana Pecarski.

Sa druge strane, napominje naša sagovornica, obuhvat vakcinisani treba da bude veći naročito ako se uzme u obzir važnost ove vakcine. Ona nije prevencija samo za kondilome odnosno ne onkogene tipove humanog papiloma virusa, nego se u njoj nalaze i onkogeni tipovi koji izazivaju rak grlića materice.

-U 100 odsto uzoraka raka grlića materice nalazi se hpv infekcija. To znači da je svakom raku grlića materice prethodila ova infekcija, a ovom vakcinom  smanjuje se rizik od pomenute infekcije, a samim tim i od raka grlića materice. Vakcinišemo i dečake jer su upravo oni prenosioci hpv infekcije. Ova vakcina smatra se jednom od najsigurnijih vakcina jer ima najmanji broj neželjenih efekata i još uvek nismo zabeležili teži neželjeni efekat nakon što je neko primio – pojasnila je dr Tajana Pecarski.

 

Vakcine ima i ko god želi da zaštiti svoje dete na ovaj način može da se javi pedijatrima u Školskom dispanzeru. Vakcina se daje petkom i svi od 9 do 19 godina mogu je primiti. Do 14. godine vakcina se daje u dve, a od 15. do 19. godine u tri doze.

Rak grlića materice poguban za žene

Rak grlića materice u Srbiji je među tri najčešća i u obolevanju i u mortalitetu kod žena. Razlog tome je kasno javljanje lekaru i žene najčešće dolaze kada bolest uzme maha i kada ne može puno toga da se uradi.

-Poražavajuće je da u 21. veku, kada imate preventivu meru, imate i ogroman broj mladih žena koje obolevaju i umiru od raka grlića materice. Ova vakcina štiti i od karcinoma na anogenitalnoj regiji, orofarinksu, jeziku – navela je naša sagovornica.

water-g49774f5aa_1280

Prema poslednjim informacijama sa terena i najavi izvođača radova na vodovodnoj mreži danas, 16. novembra, bez vode će od 11 do 15 časova ostati potrošači u Kikindi i  u  ulicama Marka Kraljevića od Kiš Mihalja do Veljka Petrovića i Miloša Crnjanskog od Kumanovske do Save Lipovanova.

Iz JP „Kikinda“ apeluju na  potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe. Za sve dodatne informacije obratite se pozivnom centru na broj 422-760 i 062/88-44-888.

water-g5667dd93f_1280

Zbog radova na vodovodnoj mreži, na lokaciji budućeg kružnog toka u Bašaidu, sutra, 16. i u petak, 17. novembra od 8 do 14 časova, stanovnici u ovom selu ostaće bez vode.

 

Iz JP „Kikinda“ apeluju na potrošače da obezbede dovoljne količine vode za svoje potrebe.  Za sve dodatne informacije na raspolaganju su brojevi pozivnog centra 422-760 i 062/88-44-888.

399434945_1572326833571956_3848913023227671088_n

Lena Davidović, učenica sedmog razreda OŠ „Žarko Zrenjanin“  zauzela je drugo mesto na literarnom konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine.  Tema je bila „Multietnička slika moje škole“, a kako saznajemo od naše talentovane sugrađanke za konkurs je čula od svoje nastavnice srpskog jezika Jovane Bandić.

 

-U sastavu sam opisala svoju školu koju pohađaju đaci različitih nacionalnosti. Bez obzira na to što je neko srpske, mađarske, romske, crnogorske ili bošnjačke nacionalnosti, mi se lepo družimo i slažemo. Pomažemo jedni drugima, zajedno učimo i savladavamo gradivo. To što smo različiti uči nas da budemo tolerantni, ali i da saznamo više o kulturi i tradiciji drugih, što će nas obogatiti – saznajemo od Lene Davidović.

Nagrađena je pametnim satom i priznanje je primila u Pokrajinskoj vladi. Kako je na konkurs prispeo veliki broj radova učenika iz čitave Vojvodine, nije očekivala da će ona biti jedna od troje nagrađenih.

-Ovo mi nije prva nagrada za literarni rad, ali je jedna od najdražih. Više volim da pišem pesme i tu sam imala više uspeha u odnosu na prozne sastave. Najveće priznanje koje sam do sada osvojila je prvo mesto na konkursu pod nazivom „Kraljevstvo belih rada“ koji je bio raspisan u Crnoj Gori u Bijelom Polju. Volim da čitam iako su mi omiljeni predmeti matematika, fizika i biologija. Najdraže knjige su mu „Noćna škola“ autorke K.Dž.Doerti  i „Leto kad sam postala lepa“ Dženi Han – otkriva nam naša sugrađanka.

Pored uspeha u školi, ali i na takmičenjima iz prirodnih i društvenih predmeta, Lena se bavi i sportom odnosno trenira odbojku. U planu joj je da upiše Gimnaziju „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu ili prirodni smer u kikindskoj Gimnaziji.

 

poljoprivreda

U Srbiji je 1. oktobra počeo popis poljoprivrednih gazdinstava. U deset katastarskih opština na teritoriji Grada ima 5.369  poljoprivrednih gazdinstava i svi su u obavezi da učestvuju u popisu. Za popis su angažovana 24 popisivača među kojima je i Dragan Ilić iz Kikinde.

-U prvom navratu imao sam zadatak da popišem 230 domaćinstava i kako sam to dobro uradio, povereno mi je još poljoprivrednika koje obilazim. Do sada sam popisao 306 i ostalo mi je još desetak mahom onih gde su nosioci gazdinstava u inostranstvu ili na nekom radu. Sa većinom sam stupio u kontakt i dogovorio da obavimo popis – kaže Ilić čiji je zadatak bio da obiđe poljoprivredna gazdinstva u centru i užem centru Kikinde.

Iskustva su, napominje Ilić, vrlo dobra.

-U 99 odsto slučajeva nosioci gazdinstava bili su korektni. Objašnjeno im je da je popis i njihov i naš zadatak i da je potreban zbog statističkih podataka. Najviše su me pitali zbog čega se sada radi popis, kada su već sve prijavili i to u kvadratnim metrima putem e agrara. Ovo je ipak nešto drugo, reč je o statistici i popis se organizuje na nivou čitave zemlje, tako da su popisana i gazdinstva koja nisu registrovana u Ministarstvu poljoprivrede i svi su obuhvaćeni bez obzira na to koliko zemlje imaju i kojom granom poljoprivrede se bave – rekao nam je Dragan Ilić.

Tractor agricultural machine cultivating field.

Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj podseća da se popis odnosi na registrovana poljoprivredna gazdinstva, kao i ona koja su ažurirana u bazi podataka  u odnosu na prethodnu godinu.

-U gradu i selima završen je popis u 85 odsto gazdinstava što nas je svrstalo u vrh lokalnih samouprava u kojima je popis pri kraju  i mi očekujemo da će se završiti do kraja meseca. Od tog broja 53 procenta je onih koja se bave poljoprivredom. U popis ne ulaze samo porodična poljoprivredna gazdinstva, nego i pravna lica i preduzetnici koji su mogli da se samo popišu od 1. juna. Zakon o popisu poljoprivrede nalaže da se popisuju sva poljoprivredna domaćinstva, bez obzira na to da li su pravna lica, preduzetnici ili fizička lica. Popis se obavlja svakih deset godina i to je jedini instrument koji za svako naseljeno mesto može da pruži podatak o broju gazdinstava, zemljišnom i stočnom fondu i kategorijama korišćenja zemljišta, o površinama pod usevima, voćnjacima, vinogradima, navodnjavanju, upotrebi organskih i mineralnih đubriva, broju košnica pčela, poljoprivrednih mašina, objekata, čak i broju ljudi koji obavljaju poljoprivredne aktivnosti i prema polu i prema starosti – pojasnila je naša sagovornica.

Popis će omogućiti da se dobijeni podaci iskoriste za razvoj poljoprivredne proizvodnje, za donošenje mera agrarne politike koje će pomoći proizvođačima da unaprede i razviju svoj posao. –

-Naši poljoprivrednici su saradljivi i dobro informisani. Popisivači ne pitaju ništa od ličnih podataka i formular obuhvata opšte podatke, a sve njih želim da pohvalim da savesno i odgovorno obavljaju posao na terenu –  dodaje Miroslava Narančić.

Krajnji rok za završetak popisa je 15. decembar, a preliminarni rezultati biće u januaru 2024. godine.

Ugovori gerontoloski

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović uručio je danas ugovore za unapređenje socijalne zaštite u Vojvodini, istakavši da je od 2016. godine u tu oblast iz pokrajinskog budžeta uloženo gotovo 2,5 milijardi dinara. I Gerontološki centar u Kikindi na ovom konkursu dobio je 3,4 miliona dinara za tri projekta. Za nabavku nameštaja za klub i trpezariju u Novom domu opredeljeno je milion i 190 hiljada dinara, za računarsku opremu u istom prostoru dobijeno je 1,2 miliona, dok je milion dinara dodeljeno za nabavku klima uređaja za trpezarije i klub Gerontološkog centra. U Novom domu trenutno je 60 korisnika i kapacitet je ispunjen, dok je u Starom domu trenutno smešteno 96 korisnika i ima još malo mesta.

-Izdvojili smo nemali novac od 2016. godine, posebno u protekle dve godine, da bismo unapredili sistem socijalne zaštite. Danas možemo reći da imamo jedan dodatni kvalitet u tim ustanovama. Sve ono što je naša obaveza kao osnivača mi ćemo realizovati u ovoj i u sledećoj godini, a već u januaru ili februaru izdvojićemo dodatnih 450 miliona dinara za ovu namenu – rekao je ovom prilikom Mirović.

Na drugom ovogodišnjem konkursu Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, sa ukupno 469 miliona dinara, podržana su 122 projekta koje će realizovati 27 ustanova za smeštaj korisnika čiji je osnivač Pokrajinska vlada – domovi za stare, ustanove za decu i omladinu, domovi za duševno obolela lica i Centar za socijalni rad Novi Kneževac sa domskim odeljenjem.

 

386866620_1093862388269441_3050445911359972365_n

Svetom arhijerejskom Liturgijom, koju su služili Vladika banatski Nikanor i sveštenstvo Pravoslavne crkvene opštine, u prisustvu velikog broja vernika i predstavnika Grada, na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, u Hramu svetih Kozme i Damjana obeležena je slava Sveti Vrači i 20 godina od početka izgradnje. Ovo je bila prilika da se darodavcima i graditeljima uruče gramate i zahvalnice, a Vladiki banatskom Nikanoru dodeljena episkopska panagija i naprsni krst.

-Dve decenije nije kratak period, ali izgradnjom i ukrašavanjem Hrama ispunjena je namera ovog grada, njegovih žitelja, vernika i sveštenika. U Kikindi se gradi još jedan sveti Hram posvećen Petru i Pavlu u Banatskoj Topoli, a svete kuće grade se tamo gde su potrebne i gde narod to traži. Sve bogomolje, pa i ova, izgrađeni su dobrovoljnim prilozima i molićemo se Bogu da postoji dugo i da ostane naslednicima i vernom narodu. Na nama je da crkve čuvamo i obnavljamo – rekao je Vladika banatski Nikanor obraćajući se prisutnima.

Zaslužnima su uručene gramate, čime su uvršteni u red crkvenih dobrotvora, a među dobitnicima je i gradonačelnik Nikola Lukač.

-Za sve nas ovo je značajan jubilej, naročito u ovim izazovnim vremenima, gde su se na delu pokazali marljivost, upornost i želja za opstankom naše vere. Na nama je da cenimo i poštujemo srpsku tradiciji, kulturu i običaje. Hram svetih Kozme i Damjana krasi deo grada i dokaz je da svi mi, Kikinđani, kada smo ujedinjeni možemo mnogo toga da uradimo i napredujemo. Mnogo ljubavi i truda ugrađeno je u ovaj Hram i gramata koju sam primio je zahvalnost svim sugrađanima, ali i onima koji su sproveli u delo inicijativu za izgradnju još jedne crkve u gradu. Ona je na ponos svih nas i pokazuje da samo zajedno krupnim koracima možemo da napredujemo – istakao je Lukač.

Pojedincima su uručene su i zahvalnice za pokazanu vernost, trud i nesebičnu ljubav. Svetoj arhijerejskoj Liturgiji prisustvovali su i Mladen Bogdan, predsednik gradske Skupštine, Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća. Kumovi slave bili su Igor Golijan i Ivan Gavrilov.

-Čast mi je što smo Igor i ja kumovi slave, a ujedno je to nadahnuće za naše porodice. I ovo je način da doprinesemo obeležavanju velikog jubileja, 20 godina od početka izgradnje Hrama – rekao je Gavrilov.

I Igor Golijan istog je mišljenja.

-Ovo je mesto okupljanja i prikupljanja duhovne snage. Sama činjenica da je dve decenije od početka izgradnje daje poseban ton ovom danu – dodao je Golijan.

Hram, posvećen čudotvorcima, besrebernicima Kozmi i Damjanu, počeo je da se gradi pre dve decenije na današnji dan. Kako je istakao starešina Hrama otac Boban Petrović ideja da Kikinda dobije još jedno pravoslavno zdanje potekla je devedesetih godina prošlog veka.

 

 

 

-Pošto je Crkvena opština prikupila dokumentaciju i iznašla lokaciju, lokalna vlast darivala je plac. Vladika banatski Hrizostom 1996. osvetio je ovo mesto, a do 2003. godine tekle su pripreme za početak izgradnje. Trudom i zalaganjem sveštenstva i Odbora za izgradnju Hrama uspeli smo u svojoj misiji. Od 2010. godine ovde su se služile nedeljne i praznične svete Liturgije, a od 2014. organizovan je aktivni život Crkvene opštine i uspostavljena su svakodnevna sveta služenja – napomenuo je otac Boban Petrović.

Osim hrama u porti je izgrađena crkvena kancelarija sa svetosavskom salom, česma sa filtriranom vodom,  pri kraju je izgradnja Parohijskog doma sa četiri stana u koji će se useliti sveštenci. Ovih dana završeno je uređenje porte i dvorišta oko Hrama.

CDA_9617-w1024

Lokalna samouprava raspisala je javni poziv za podnošenje predloga za dodelu nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja za 2023. godinu.

Nagrada grada Kikinde, kao najviše priznanje, dodeljuje se fizičkom licu za dugogodišnji rad, lično zalaganje i izuzetne rezultate u svim oblastima stvaralaštva, čime je dat trajan doprinos razvoju grada Kikinde. Gradskim priznanjem nagrađuju se fizička ili pravna lica sa prebivalištem odnosno sedištem na teritoriji grada Kikinde, za značajna ostvarenja u oblasti kulture, obrazovanja, zdravstva, privrede i preduzetništva, sporta, humanosti i dobrotvornog rada, postignuta u godini u kojoj se dodeljuju.

 

Predloge za dodelu nagrada i priznanja mogu podneti preduzeća, ustanove, druge organizacije, organi i asocijacije, grupe građana i pojedinci sa teritorije grada Kikinde.

Pored  najvišeg gradskog priznanja „Zaslužni građanin Kikinde“ dodeljuju se i priznanja za: razvoj sporta „Nika Mirkov“  , u oblasti obrazovanja “dr Pavle Kenđelac” ,u oblasti kulture „Jovan Ćirilov“,  „dr Ranko Petrović“ za oblast zdravstva, u oblasti privrede i preduzetništva „Stefan Bon“ u oblasti humanosti i dobrotvornog rada „Melanija Nikolić Gaičić“.

Predlog se dostavlja pisano i podatke o kandidatu i ishodima njegovog rada, obrazloženje, naznaku oblasti za koju se kandidat predlaže i eventualne dokaze koji potvrđuju navode obrazloženja.

 

 

Predlozi se dostavljaju do 15. decembra 2023. godine, na adresu: Grad Kikinda, Gradska uprava, Kancelarija broj 80 Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23300 Kikinda, sa naznakom: ZA NAGRADU GRADA KIKINDE.

Dodela je 28. decembra kada se proslavlja Dan grada.

399192633_1025294908793563_4908235749600574435_n

U svetu se sutra, 14. novembra obeležava Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti. Tim povodom posetili smo kikindsko Društvo za borbu protiv šećerne bolesti koje svakog petka od 8 do 10 časova organizuje besplatno merenje šećera u krvi. Kako je istakla predsednica dr Biljana Marković poznavanje faktora rizika omogućava pravovremeno delovanje kod osoba kod kojih se ipak ustanovi šećerna bolest, a  omogućava bolji uspeh u lečenju i umanjenje komplikacija.

-Kako raste broj osoba obolelih od dijabetesa u svetu, tako raste i u našoj sredini. Predviđa se da će do 2030. godine 650 miliona ljudi imati dijagnozu dijabetesa. Postoji dijabetes tip 1 i tip 2, a insulinski zavisnici imaju dijabetes 1 i od njega je obolelo deset odsto stanovništva. U Srbiji ima 800.000 obolelih od šećerne bolesti – kaže dr Marković.

Primećeno je da se u poslednje vreme starosna granica kod sugrađana kod kojih se registruje dijabetes pomera i sve više je mladih koji obolevaju. U izradi je registar obolelih od dijabetesa za Kikindu.

 

-Smatra se da ima 12 procenata obolelih dijabetesa, od ukupnog broja stanovništva na teritoriji Grada. To su registrovani pacijenti koji su u zdravstvenom sistemu. Na žalost,  istraživanja pokazuju da na svakog registrovanog dijabetičara dolazi još jedan potencijalni oboleli, koji ne zna da ima šećernu bolest. Stoga i organizujemo preventivno merenje šećera u krvi i razgovaramo sa sugrađanima kako bi podigli svest o bolesti koja je „tihi ubica“. Poznavanjem simptoma bolest i izbegavanjem faktora rizika, izbeći će se neželjene komplikacije koje donosi ova bolest – saznajemo od naše sagovornice.

Prvi simptomi su žeđ, pojačano mokrenje, malaksalost, gubitak telesne mase uprkos često povećanom apetitu i pojačanom kalorijskom unosu hrane, brzo zamaranje, mučnina.

-Šećer, u tim prvim momentima dok ga još nismo otkrili, varira i bude jako visok ili jako nizak. Stoga apelujem na preventivne preglede, a prostorije udruženja su otvorene za sve kojima treba savet oko ishrane, terapije, fizičke aktivnosti koji su ključni – napominje naša sagovornica.

Ovogodišnji slogan je „Prepoznajte rizike. Preduzmite akciju“ i on jasno naglašava ulogu pojedinca u globalnoj kontroli dijabetesa.

Kontrola šećera u krvi i na selima

Osim u Kikindi, jednom mesečno, predstavnici Društva za borbu protiv šećerne bolesti, organizuju kontrolno merenje šećera u krvi u Mokrinu, Nakovu, Banatskom Velikom Selu i Nakovu. U Gradu i na selima na kontrolnim merenjima bude tridesetak sugrađana. Savetovalište za dijabetes u ambulanti Doma zdravlja u Svetosavskoj 53 bilo je otvoreno do početka kovid pandemije. U toku su pripreme da ono ponovo bude na usluzi pacijentima.

Don`t copy text!