Aleksandra Djuran

gimnazija-djaci-(1)

Plan upisa u četiri srednjoškolske obrazovne ustanove u Kikindi za školsku 2024/2025. urađen je u saradnji sa lokalnom samoupravom, Filijalom Nacionalne službe za zapošljavanje i Regionalnom privrednom komorom. U školama ima mesta za sve male maturante sa teritorije grada. Novina od naredne školske godine je da će svako odeljenje imati maksimalno 28 učenika.

Ekonomsko – trgovinska škola, umesto četiri, naredne godine upisaće pet odeljenja na šest obrazovanih profila.

-Ekonomsko tehničar je četvorogodišnji smer, kao i finansijsko-računovodstveni tehničar koji je ponovo uveden ove školske godine. Od naredne školske imaćemo i treći četvorogodišnji smer trgovinski tehničar, ali ostaje nam i smer trgovac koji će biti trogodišnji u kombinovanom odeljenju sa konobarima tako da će ih biti po 14. Peto odeljenje je takođe trogodišnji i tražen je, a reč je kuvarima – saznajemo od direktora Roberta Vunjaka.

Osnovna razlika između trgovca i trgovinskog tehničara je da oni sa trogodišnjim obrazovanjem odmah pronalaze posao i nemaju ambicija da nastave školovanje. Trgovinski tehničar može da upiše određene fakultete i prilikom zapošljavanja sa srednjom stručnom spremom ima veće mogućnosti na samom poslu da postane rukovodilac. U školi se nadaju da će kompanija „PS“ dobiti akreditaciju od Ministarstva i da će moći u ovoj radnji da imaju dualno obrazovanje.

Tehnička škola u Kikindi po tradiciji upisuje najviše odeljenja. Direktorica Milanka Halilović kaže da su đaci zainteresovani za područja rada koje nude, te da će ove godine na raspolaganju imati osam odeljenja, za jedno više od prošlogodišnjeg upisa.

-U okviru područja rada elektrotehnika upisujemo tri četvorogodišnja profila: elektrotehničar računara i elektrotehničar za dijagnostiku na vozilima i tehničar informacionih sistema. Četvorogodišnji smer je i tehničar  drumskog saobraćaja, a trogodišnji je vozač motornih vozila. U mašinstvu su na raspolaganju tehničar za kompjutersko upravljanje CNC mašina, kao četvorogodišnji smer. Ove godine, za razliku od od prošle imamo dva trogodišnja odeljenja. Jedno će biti  bravar zavarivač i drugo operater mašinske obrade rezanjem – kazala je Milanka Halilović.

Smer operater mašinske obrade rezanjem je kompletno po dualnom obrazovanju. Učenike koji ga upišu očekuje praksa u „Grindeksu“ i „Mekaforu“. Halilovićeva dodaje da će se i naredne školske godine potruditi da imaju još trogodišnjih smerova jer za njima postoji potreba.

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski, kako ističe direktor Milorad Karanović upisaće četiri odeljenja.

– Na četvorogodišnjim obrazovnim profilima u sledećoj školskoj godini upisaćemo zanimanje farmaceutski tehničar, arhitektonskog i  tehničar za hemijsku i farmaceutsku tehnologiju. Operater u prehrambenoj industriji je trogodišnji, kao i pekar i oni će biti u jednom kombinovanom odeljenju– rekao je Karanović.

U Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ biće takođe četiri odeljenja rekla je direktorica Mirjana Dražić.

-Upisujemo po 56 učenika na društveno-jezikom i prirodno- matematičkom smeru. Interesovanje za upis u našu školu raste iz godine u godinu jer su srednjoškolci svesni da iz Gimnazije mogu da upišu koji god žele fakultet – objasnila je Mirjana Dražić.

A.Đ.

7f4cb2fa-5929-45f5-ab52-804582a24d52

Ženska pevačka grupa „Melizmi“ Kulturnog centra premijerno je, u Narodnom pozorištu, izvela muzičko-scensko delo pod nazivom „Na lepinji od ravnice“. Scenski  je osmislio  Dragan Milivojević iz Novog Sada koji se bavi i izradom narodnih nošnji. Na sceni su igrači i pevači predstavili  priču smeštenu na početak 19. veka o dvoje mladih čija je ljubav zabranjena.

-U nastojanju da  se sačuva tradicija i kultura, zajedno sa Ženskom pevačkom grupom „Melizmi“, osmislio sam mjuzikl  čiji je cilj da prikažemo svu multikulturalnost koja krasi Vojvodinu. Prikazani su setva, žetva, radovi pod otvorenim nebom. Pored toga publika je mogla da vidi i običaj „Ravena“ koji se održao jedino u ovoj sredini – istakao je Milivojević.

Koncert je imao i humanitarnu notu. U saradnji sa Crvenim krstom prikupljani su  prilozi za Onkološko odeljenje Bolnice.

-Puni smo pozitivnih utisaka jer je publika podržala našu inicijativu da pomognemo Onkološko odeljenje. Program je izveden na sedam jezika, prikazali smo nošnje i običaje i Mađara, Slovaka, Rusina, Rumuna, što pokazuje našu multikulturalnost i našu ljubav prema tradiciji – rekla je Biljana Mandić iz grupe „Melizmi“.

Koncertu su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Program koji smo videli doprineće kvalitetu kulturnih sadržaja u našem gradu. Pripreman nekoliko meseci, zajedno sa gostima koji su se predstavili na sceni, oduševio je prisutne. Ovakvi projekti, ali i sve manifestacije i programi koje naš grad ima stavljaju nas na visoku poziciju na kulturnoj mapi Srbije i otvaraju nam vrata da i Kikinda bude prestonica kulture – naveo je gradonačelnik Lukač.

U programu su učestvovali i članovi kulturno- umetničkih društava „Mokrin“ i „Svetozar Marković“ iz Novog sada, orkestar Milenka Martića i Ženska pevačka grupa „Pletenice“ iz Žablja.

A.Đ.

 

 

 

 

 

1711195446892

Sajan je bio domaćin tradicionalne manifestacije „Uskršnje narodne igre“. U organizaciji Društva za negovanje tradicije i ekologije ,,Delibab“, uz podršku lokalne samouprave i Mesne zajednice Sajan,  druženje dece, mladih i udruženja žena održano je trideseti put.

Uskršnje aranžmane pripremila su udruženja žena iz čitave Vojvodine, a pozivu organizatora odazvale su se i članice „Sunca“ iz Padeja.

-Pripremili smo farbana jaja, uskršnje ukrase na kojima dominira zeka, korpice i ručne radove. Rado dolazimo u Sajan i volimo što smo deo ove manifestacije koja je uvod u najradosniji hrišćanski praznik. Sve je izrađeno od prirodnih materijala, a i jaja se najlepše ofarbaju u lukovinu ili trave – saznajemo od Dragice Radnov, predsednice udruženja „Sunce“.

Centralni deo svečanosti je posvećen deci koja su se u velikom broju odazvala uskršnjim igrama, istakla je Silvija Tosegi, predsednica „Delibaba“.

-Svi su se odazvali pozivu da uveličaju naš jubilej, 30 godina od prve manifestacije. Naš cilj je da očuvamo običaje i tradiciju i da je prenesemo na mlađe. Učimo ih na koji način su se nekada farbala jaja, kako se kuvala šunka, kako se pravila uskršnja pletenica, koja jela i kolači su se služili za Uskrs.  Deca uživaju u našim igrama trčanju sa jajetom u kašici, traženju jaja, oslikavanju – navela je Silvija Tosegi.

Manifestaciji je prisustvovala Melita Gombar, članica Gradskog veća.

-Manifestacija prikazuje bogatstvo kulturne baštine, lepote tradicije i uskršnjih običaja Mađara koji žive na ovom prostoru. Uskršnja izložba je prava simbolika jer je jaje oduvek značilo preporoda, obnove, rađanja novog života. Osmišljena da spoji decu, mlade i one koji su u starijoj dobi, daje pečat mađarskoj tradiciji i istoriji i oslikava našu multinacionalnu i multikulturnu sredinu – napomenula je Melita Gombar.

Predsednik Saveta Mesne zajednice Zoltan Tot dodao je da su „Uskršnje narodne igre“ jedna od najznačajnijih manifestacija u ovom mestu.

-Činjenica da traje tri decenije govori koliko je važna i značajna, ne samo za meštane Sajana, nego i za čitav grad. Kroz nju čuvamo narodne običaje i tradiciju i prenosimo ih na one koji dolaze. Hvala lokalnoj samoupravi koja je pomogla da se na pravi način obeleži veliki jubilej – kazao je Tot.

Učesnici iz Kikinde, Mokrina, Iđoša, Ostojićeva, Čoke, Novih Kozaraca, Padeja uživali su u druženju, a bilo im je omogućeno da posete i Zavičajnu kuću.

A.Đ.

delta-agrar-kozara

 

Pšenicu, iako je u solidnom stanju, potrebno je zaštititi, istakao je u podkastu Kikindskog portala  Blagoje Injac, rukovodilac kooperacije „Kozare“ koja pripada Delta agraru. Glodari su napravili štetu, a fungicidi kompanije Delta agrar, zaštitiće hlebno zrno.

Posle dužeg perioda „Kozara“ ponovo sarađuje sa proizvođačima putem ugovaranja proizvodnje. U ponudi je značajna paleta semenske robe za sve prolećne kulture, sredstva za zaštitu bilja, mineralna đubriva, ali i mehanizacija koju kompanija Delta agrar nudi u zamenu za ratarske proizvode.

Telefoni za sve informacije su: 0230/451-396 i 065/347-13-98.

Pogledajte VIDEO.

IMG-084ad0073408778017b3e6473573fe31-V

Pobednica manifestacije „Kukuruzno proleće“ koju je organizovalo udruženja žena „Novi Kozarci“, uz podršku mesne zajednice i Grada, je Nada Lukač iz pomenutog udruženja. Drugo mesto zauzela je Nada Marinković iz udruženja žena „Kumane“ i treća je Branislava Drinić iz udruženja žena „Đura Jakšić“.

Izbor najboljih slatkih i slanih proizvoda, napravljenih od kukuruznih prerađevina, organizovano je treći put.

-Naš cilj je da sačuvamo tradicionalna jela od zaborava. Ovo je jedan od načina da doprinesemo gastronomskoj ponudi našeg grada i da je obogatimo zaboravljenim jelima. Tome doprinosi i dobro poznata „Pitijada“ kojom čuvamo pitu krompirušu. Drago mi je što se manifestaciji odazvao veliki broj udruženja žena sa kojima rado sarađujemo – istakla je Boja Oljača, predsednica udruženja „Novi Kozarci“.

Događaju je prisustvovao predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan.

-Žene iz Novih Kozaraca osmislile su manifestaciju koja ima za cilj da očuva sve tradicionalne recepte krajeva odakle potiču. Ovo je način da očuvaju sećanje na svoje majke i bake, ali i da svoje znanje prenesu na mlađe generacije. Hvala im na tome što se trude da nas podsete na korene, kulturu i običaje.  Ovo je ujedno odlična prilika da se uspostavi saradnja i sa drugim udruženjima – rekao je Bogdan.

Žene iz Novih Kozarac, Nakova, „Suvače“ iz Kikinde, Iđoša, Mokrina, Kumana su za takmičenje donele projice, pite, razne đakonije gde je osnova kukuruzno brašno i krompir. Bilo je i cicvare, ali i mleko od kukuruznog brašna odnosno skrobovo mleko.

 

A.Đ.

1711133993275

Izložba „Čitanje Vasiljeva” otvorena u  Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja realizovana je u okviru obeležavanja stogodišnjice smrti pesnika Dušana Vasiljeva. Posvećena je kikindskom pesniku ekspresionisti, dramskom i proznom piscu, čoveku koji je preminuo pre sto godina u nepunoj 24. godini.

-Pokušali smo dobijemo odgovor na pitanje kako mi danas čitamo Dušana  Vasiljeva, šta nam danas znače njegova poezija i proza, da li možemo da ga razumemo i da li smo u pravu. To su pitanja na koja, verovatno, nikada nećemo dobiti odgovor, ali možemo da probamo. Dali smo i publici mogućnost da nam kažu šta čitaju u delima Dušana Vasiljeva, a svi posetioci moći će da pročitaju, u originalnom rukopisu, dve njegove priče koje nikada nisu objavljene. Važno je da promovišemo kikindskog pesnika koji se čita i u osnovnim i u srednjim školama i nalazi se i udžbenicima  – istakla je direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović.

Izložba je realizovana uz podršku pisca Srđana Srdića, a saradnici su bili Nataša Ivetić, profesorka književnosti, Tisa Felbab, Emilija Reljin i Nikolina Ružić, učenice Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

-Dušan Vasiljev nije zaboravljen i zapostavljen i nije jedan od autora o kojima se retko govori. Naprotiv, od sređivanja spomenika, objavljivanja sabranih dela, osnivanja regionalnog centra za talente koji nosi ime Dušana Vasiljeva, do dodeljivanja književne nagrade i književnog konkursa koji je raspisala Gimnazija, dali smo doprinos da se njegovo delo ne zaboravi. Kako je Vasiljev, na žalost, život završio u ranoj mladosti, on je ostao večno mlad i sa njim mladi mogu da se identifikuju i razumeju ga na pravi način –  rekao je Srđan Srdić.

Otvaranju izložbe prisustvovale su zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melita Gombar.

-Naš dug prema ovom pesniku je višestruk i književnom nagradom koju Grad dodeljuje pokušavamo da se odužimo Dušanu Vasiljevu. Na ovaj način činimo da njegovo ime živi u sponi sa svim dosadašnjim laureatima, ali i budućim. Po svom kvalitetu nagrada zaslužuje epitet nacionalnog priznanja. Današnjim mladim, ali i budućim generacijama treba da govorimo o delu Dušana Vasiljeva, koji je tragično, premlad izgubio život i stvarao je svoja dela u surovim uslovima, krajnje bede, siromaštva, bez podrške, bez prisustva majke. I pored svega našao je nadahnuće i snagu da stvori dela koja ostaju – navela je Dijana Jakšić Kiurski.

 

Pomoć izložbi pružili su i Vladimir Maksimović, glumac Narodnog pozorišta Kikinda, kao i Dragana Mladenović, Zvonko Karanović, Lazar Pavlović i Mića Vujičić , dobitnici nagrade „Dušan Vasiljev” u proteklih deset godina.

Vasiljev će ostati upamćen kao autor pesama „Čovek peva posle rata“, „Domovina“, „Plač matere čovekove“, „Suton“. Interesantno je da za života nije objavio nijednu knjigu, a vek kasnije je više nego poznat u čitavoj Srbiji. Izložba je otvorena do 15. aprila.

A.Đ.

1707495429836

Milan Micić za delo „Čudo u Banatu“ dobtnik je nagrade „Dušan Vasiljev“ koju Grad Kikinda tradicionalno dodeljuje za najbolju knjigu na srpskom jeziku u protekloj godini. Na konkurs je pristiglo ukupno 152 naslova, a žiri u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev odlučio je da ovogodišnji lauerat bude doktor istorijskih nauka, književnik i istoričar i generalni sekretar Matice srpske.

U obrazloženju se navodi: „Već u naslovu knjige priča „Čudo u Banatu“, istaknute su dve njene najvažnije karakteristike. Najpre, da je reč o Banatu, konkretnije o događajima koji se odnose napočetak HH veka, neposredno posle završetka Prvog svetskog rata, na novoustanovljenim granicama između Jugoslavije i Rumunije, kada je Banat ostao podeljen između dve susedne države. Druga reč, a prva po mestu pojavljivanja, je čudo. Aluzija na čuveni film Federika Felinija „Čudo u Milanu“ je nesumnjiva. Da podsetimo: film je neorealistička bajka, koja objašnjava živote grupe građana u posleratnom Milanu. Tako se i Micićeva proza može čitati kao neorealistička, jer je bazirana na stvarnosnim događajima i ličnostima, ali i kao bajka, jer je prepuna odlazaka u nestvarno, u fantastiku. Iz realnog sveta u svet čudesnog. Izvesna paradoksalnost, u tom odnosu između realnog i fiktivnog sveta, odnosno između činjenica i mašte, koja je sad već prepoznatljiva u piščevom opusu, od njegove prve knjige priča, pa do ove najnovije, postala je Micićev kredo, izbija i sa stranica knjige „Čudo u Banatu“. Micić je vešt pripovedač, ali i dobar poznavalac istorijskih činjenica, tako da se prepliću ljudske sudbine do te mere da se knjiga čini kao hronika života u Banatu, sa jasnim moralnim stavom. S druge strane, što ne umanjuje istoričnost, nesumnjiva je piščeva imaginacija, njegova veština da u sve događaje i ličnosti o kojima pripoveda unese oniričnost, pa čak i mističnost. „Vidljivo se pretapa u nevidljivo, fakcija u fikciju i vice versa, zbog čega priče nalikuju bajkama“. To ovu prozu dovodi u vezu, po srodnosti i ne samo po tome, već i po književnom postupku, a potom i po krajnjem rezultatu, sa Miloradom Pavićem. Mada su Pavićevi junaci iz drukčijeg sveta i vremena, Micićeva naracija i fabula nalikuju postupcima velikog prethodnika, i upućeni su istim čitaocima. Dakle, onima koji tragaju za istinom, za autentičnim svetom i likovima, svesni ili nesvesni zavođenja onog koji pripoveda, a ne svedoči, jer pred nama je ipak proza i umetnička kreacija, a ne udžbenik iz istorije.

Nagrada „Dušan Vasiljev“ će laureatu biti uručena u sredu, 27. marta u 19 časova, na Svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu.

U najužem izboru se našlo pet autora i njihovih knjiga među kojima je nagrađena, ali i knjige: „Psihologija gravitacije“ Nenada Šaponje, „Slike i prilike“ Đorđa Kuburića, „Krevet-zmija i Mala Prosvetina enciklopedija“ Dušana Radaka i „Očinstvo“ Borisa Lazića.

A.Đ.

 

 

 

434128786-18423827533027813-2805584337240055624-n

Na jučerašnjoj košarkaškoj utakmici između Partizana i Real Madrida odigranoj u okviru 31. kola Evrolige, specijalni gost KK Partizan Mocart Bet bio je najbolji mladi fizičar na svetu, osvajač zlatne medalje na međunarodnoj Olimpijadi iz fizike, Andrej Popović iz Kikinde.

Poklon ček na 50.000 dinara, koji daruje „Adiko banka“, Andreju je uručio prvotimac crno belih, Džejlin Smit.

-Izuzeta je čast biti gost ovako velikog sportskog događaja na zlatnoj stolici u Štark areni, posebno što smo baka i ja strastveni navijači Partizana. Atmosfera je bila neopisiva i iako je Partizan izgubio, podrška svih koji su prisustvovali na utakmici bila je ogromna. Prvi put sam, na ovaj način, iz prvog reda, gledao neki sportski događaj i sada mogu da kažem da je to prelepo iskustvo. Navijam da se moj tim nađe u plej in fazi do kraja sezone – otkrio nam je Andrej.

Andreja i u narednom periodu očekuje mnoštvo obaveza, završava naučni rad, ovoga puta iz kvantne fizike, a priprema se i za republičko takmičenje iz matematike koje mu je važno zbog upisa na željeni fakultet. Naime, ukoliko osvoji visoko mesto fakultet upisuje bez prijemnog ispita. Kako nam je ranije otkrio, mladi gimnazijalac želi da upiše astro fiziku.

1711051121599

,,Akva“ je naziv predavanja koje je u  Galeriji Kulturnog centra  održao diplomirani hemičar Mladen Đuran. Kako ističe naučno-popularni prikaz mogao bi se sažeti u jednoj rečenici koja glasi ,,Ako tražite misteriju, potražite je u kapi vode”.

-Fenomen vode je izuzetno interesantan i želeo sam sugrađanima da je predstavim iz nekog drugog aspekta. Danas kada govorimo o vodi, to je najčešće zbog njenog zagađenja, ali i o težnji da se kao prirodan resurs sačuva. Voda je prirodni fenomen i njene anomalije predstavljaju razlog za postojanje živog sveta. Nauka je do danas prihvatila 72 anomalije vode i ovo je bila prilika da sugrađane upoznam sa najznačajnijima – rekao je Đuran i napomenuo da je neophodno da svi imaju više poštovanja prema vodi.

Voda je resurs koji nije nepresušan.

-Grad se u proteklih nekoliko godina maksimalno zalaže da obezbedi zdravu pijaću vodu, izgradnjom fabrike vode. To je velika i značajna investicija. Kada se toliko ulaže u zdravu vodu za piće, moramo da naučimo i kako da se prema njoj ponašamo – zaključio je Mladen Đuran.

Organizator predavanja bila je Turistička organizacija, a povod je 22. mart Svetski dan voda.

-Naša želja bila je da svi koji su došli na predavanje kroz naučno – popularno predavanje nauče više, čuju zanimljive činjenice i budu odgovorniji prema vodi. I u narednom periodu pridružićemo se obeležavanju datuma koji su važni za čitavu planetu – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

A.Đ.