Aleksandra Djuran

fijakerijada-kozarci-(7)

Na imanju „Lisović” u Novim Kozarcima Konjički klub „Zelenac” organizovao je 8. Fijakerijadu. Pored Novokozarčana ovo udruženje okuplja i ljubitelje konja iz Banatskog Velikog Sela i Ruskog Sela. Ovom događaju prisustvovalo je tridesetak konjara među kojima su bile sestre Mrkelja. Jana (14) je članica kluba „Zelenac“.

-Od malena gajim ljubav prema konjima i sada mi se ostvarila želja da imam svog. Učestvujem u disciplini jednopreg i u jahanju zajedno sa kobilom Emom. Mene voli najviše jer je ja timarim i hranim. Nije bilo lako savladati jahanje, ali uz upornost, rad i ljubav sve se može. Ranije je moj deda imao konje i tu ljubav preneo je na mene – saznali smo od Jane.

I Janin vršnjak Marko Čavić došao je i Taraša na kozaračku Fijakerijadu.

-Već šest godina bavim se konjarstvom i takmičim se u dvopregu. Imam dve kobile Gajtanu 9 i Gajtanu 4 i ne bih menjao ni za šta na svetu. Baka i deda su držali konje i kao mali najviše vremena provodio sam sa njima. Nasledio sam ljubav i nastaviću sa ovom tradicijom – otkrio na je Marko.

Gradska uprava pomogla je i ovogodišnju manifestaciju , napomenuo je Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća koji je zajedno sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, predsednikom Skupštine grada Mladenom Bogdanom i članom Gradskog veća Željkom Radu prisustvovao manifestaciji.

-Konjički klub „Zelenac” je jedinstveno udruženje jer objedinjuje tri sela. Podstičemo ovakav vid saradnje među udruženjima i ovaj klub je primer drugima. Lokalna samouprava prepoznaje prave i tradicionalne vrednosti poput ovog skupa koje ćemo uvek podržati – istakao je Aćimov.

Odgajivača konja je sve manje, a organizatori se nadaju da će ovakva okupljanja podstaći mlade da zavole ove plemenite životinje. Miodrag Bogojević, predsednik KK „Zelenac” kaže da im je želja da afirmišu konjički sport.

-Učestvovala su kvalitetna i dobra grla i tridesetak zaprega. Gosti su stigli iz čitave Vojvodine. Tu smo da se družimo, ali i da promovišemo konjarstvo. Naš klub ima četrdesetak članova, a ono što obećava jeste da se sve veći broj dece i mladih zaljubljuje u konje – rekao je Miodrag Bogojević.

Na svakoj Fijakerijadi učesnici moraju da ispoštuju pravila oblačenja i izgleda fijakera i konja. Kočijaši moraju da imaju rukavice, sako, odelo, kravatu i šešir koji ne sme da padne tokom takmičenja, konji moraju da budu upareni, a fijaker uglancan. Meštani i posetioci imali su priliku da vide jahače, jednoprege, dvoprege, troprege, četvoroprege i mnoštvo prelepih konja, mahom lipicanera i nonijusa.

A.Đ.

krave

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je danas Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za drugi kvartal 2024. godine.
Kako se navodi u saopštenju, zahtevi se podnose do 23. avgusta 2024. godine preko platforme eAgrar odnosno portala ePodsticaji.

Pravo na premiju za mleko ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva pod uslovom da su pre podnošenja zahteva za premiju za mleko po ovom javnom pozivu u Registru poljoprivrednih gazdinstava izvršili obnovu registracije za 2024. godinu.

Premija se ostvaruje za kravlje, ovčije i kozje sirovo mleko proizvedeno i isporučeno u drugom kvartalu 2024. godine, odnosno u periodu od 1. aprila do 30. juna 2024. godine.

Informacije u vezi sa raspisanim javnim pozivom dostupne su na telefone Info-centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 011/260-79-60 ili 011/260-79-61, kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100 ili 011/30-20-101, kao i na zvaničnoj veb prezentaciji eAgrar, na adresi https://eagrar.gov.rs.

 

rashladjivanje-naslovna

Novi toplotni talas u Srbiji kreće već od vikenda, kada će temperature premašivati i 35 stepeni. Sudeći po tabeli „Batuta“, vreme će u nedelju, koja će biti najtoplija, biti opasno u osam mesta u Srbiji: Kikindi, Surčinu, Bečeju, Paliću, Zrenjaninu, Somboru, Novom Sadu i Loznici.

Opasni vremenski uslovi su, navodi se na sajtu, propraćeni izraženijim klimatskim pojavama, koje bi mogle da predstavljaju rizik po zdravlje; povećana verovatnoća za nastupanje različitih manifestacija toplotnog stresa, naročito od osetljivih populacionih grupa odnosno male dece, trudnica, starih, hronično obolelih pacijenta.

 

U okviru mera lične zaštite odeća bi trebalo da je napravljena od laganih letnjih materijala svetle boje, čija struktura dopušta propustljivost vazduha i omogućava uspešnije odavanje toplote, neophodna je i redovna rehidracija u toku celog dana, nevezano za stepen fizičke aktivnosti ili osećaj žeđi. Savet je i da bez preke potrebe, ne bi trebalo napuštati dobro klimatizovan zatvoreni prostor za sve vreme trajanja povišene spoljne temperature. Ukoliko je to neizbežno, obezbediti redovnu rehidraciju u toku boravka na toplom.

Posebnu pažnju treba obratiti na održavanje lične higijene, zatim na higijenske uslove u toku pranja voća i povrća, kao i na samu pripremu hrane, jer u uslovima kada je organizmu neophodno besprekorno funkcionisanje sistema termoregulacije, svaka dehidracija, nastala kao posledica alimentarne intoksikacije praćene dijarejom, dodatno bi komplikovalo zdravstveno stanje osobe koja je pretrpela bilo koje od navedenih manifestacija toplotnog stresa.

CDA-3012-w1024

Za naselja Železnički Novi Red i Strelište završena je projektno -tehnička dokumentacija i dobijena građevinska dozvola za izgradnju fekalne kanalizacije, rekao je odgovarajući na odbornički pitanje zamenik gradonačelnika Svetislav Vukmirica.

-Grad se maksimalno trudi da reši višedecenijski problem koji su mnogi pokušali, ali nisu u tome uspeli. Za izradu dokumentacije za mrežu pomoć smo imali od republičke i pokrajinske administracije. Sva dokumentacija trenutno se nalazi u Ministarstvu za zaštitu životne sredine i sa punim optimizmom očekujemo da se potrebna sredstva opredele. Investicija je vredna 500 miliona dinara što nije mali novac jer je reč o čitavim naseljima. Brojni su problemi koji postoje od geografskog položaja naselja, blizine pruge i slično. Na korak smo do rešenja i ukoliko sredstva budu odobrena već tokom jeseni možemo da raspišemo javnu nabavku i da radovi započnu 2025. godine. Sve što je bilo do lokalne samouprave je urađeno i sada je na nadležnim republičkim organima da nam pomognu. To nije lako jer nema samo Kikinda želju da reši probleme nego i drugi gradovi i opštine – rekao je Vukmirica.

Trenutno se izrađuje i projektno tehnička dokumentacija za građevinsku dozvolu samo za priključke.

-Ovi papiri još uvek nisu gotovi za ŽNR, a reč je i iznosu od oko nekoliko hiljada evra. Po Zakonu pošto se izgradi fekalna kanalizacija svaki građanin dužan je da se priključi na nju. Pojedini sugrađani možda to neće moći sebi da priušte tako da tražimo rešenje da im izađemo u susret. Želimo da im pomognemo oko plaćanja priključaka – pojasnio je Vukmirica.

marija-bursac-koncert-(1)

U okviru „Velikoselskih dana“ održan je koncert KUD-a „Marija Bursać“. Kao i svake godine i ove je organizovan bogat program kom osim meštana prisustvuju i gosti.

-Svake godine trudimo se da dovedemo goste koji su nam dragi prijatelji kako bi meštanima, ali i gostima ukazali na bogatu tradiciju naše Srbije. Sa nama su nastupili gosti iz Ljiga i KUD „Divša Đorđević“ iz Vreoca. Trudimo se da sačuvamo naše korene i da ih prenosimo mlađim naraštajima – istakao je Predrag Santrač, predsednik KUD-a „Marja Bursać“.

Događaju su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan. Poslednjih godina radi se na tome da s svim selima vrati nekadašnji sjaj. Tome doprinose manifestacije i aktivnosti u samim mestima.

-Srce mi je puno kada sva udruženja u selu zajedno sa Mesnom zajednicom i meštanima obeležavaju Dana sela. Maksimalno je iskorišten potencijal otvorenih bazena, centra sela oko Krajiške kuće i svi kao jedan učestvuju u pripremi i realizaciji. Težimo ovakvom zajedništvo i da ujedinjeni postižemo dobre rezultate za sve nas – rekao  je gradonačelnik Lukač.

Društvo iz Banatskog Velikog Sela ima sedam sekcija i oko 120 članova i pored folklornih ansambala imaju i žensku i mušku pevačku grupu.

A.Đ.

tera-viva-(1)

Festival  „Tera Viva“, 13. po redu, organizovan je u Ateljeu „Tera“ u okviru Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti. Dvodnevni program namenjen je deci, popularizaciji mladih književnika i bendova. Radionice „TeraKids“ ispunile su očekivanja mnogobrojnih posetilaca. U okviru „Potrage“ izgubljen skulpture tražili s mlađi i nešto starije sugrađani.  Katarina Krnić uživala je u ovoj igri.

– Zadaci su vezani za postavljene skulpture i „Teru“. Trebalo je da se pronađu zadate skulpture na mapi, da se docrtaju, prebroje i ostalo. Jako je interesantno i ovo mi je prvi put da učestvujem u nekoj potrazi. Nije težak zadatak i zabavno je, a ovako sam na najbolji način videla koje sve skulpture postoje na ovom prostoru – rekla je Katarina.

Filipa Milanovića zatekli smo u pravljenju skulptura od gline u vajarskoj radionici.

-Prvi put sam ovde i drago mi je jer volim da pravim skulpture od gline.  Napraviću tvrđavu sa okolinom i odneću je kući da se pohvalim svima– saznali smo od Filipa.

Aleksandar Lipovan, v.d. direktor CLPU „Tera“ napominje da je ove godine festival okupio najviše dece do sada.

-„Tera Vivi“ podjednako se raduju posetioci i, mi, zaposleni. Cilj nam je da otvorimo našu ustanovu za što veći broj posetilaca različitog uzrasta. Novina je da smo ove godine organizovali predstavili mlade beogradske pesnike koji pripadaju alternativnoj sceni, a moderator ovog događaja bila je Milana Grbić, kikindska književnica – istakao je Lipovan.

Radionice su organizovali Streličarsko udruženje „Apolo“, članovi pozorišta „Lane“, bila je tu i radionica fraktala, skulpture od papira koje je sa decom izrađivao Jovan Isakov, slikanje portreta.

A.Đ.

sednica-zavrsni-racun-(8)

Odbornici gradskog parlamenta razmatrali su i usvojili izveštaje o poslovanju za prošlu godinu javnih preduzeća „Kikinda“, „Toplana“ i „Autoprevoz“. Čedo Gvero, v.d. direktor JP „Kikinda“ obrazložio je izveštaj za svoje preduzeće:

-Najvažnija investicija u prošloj godini bilo je postrojenje za prečišćavanje vode za piće koji je u fazi  dobijanja sanitarne dozvole koju očekujemo do 3. avgusta, nakon čega je neophodno dve nedelje za dobijanje upotrebne dozvole. Subvencijom od grada od 146 miliona dinara utrošili smo na saobraćajnice u gradu i naselima kojih je izgrađeno oko 3.000 metara. Započeli smo i nastavljamo izgradnju parkinga na teritoriji grada tako da ćemo imati 225 novih parking mesta. Ove godine nastavićemo njihovu izgradnju pored Bloka B.  Prošle godine sanirali smo i deo pijačne hale na zahtev prodavaca, pošumljeno je oko devet hektara površina – rekao je Gvero.

Odbornica odborničke grupe „Biram borbu biram Kikindu“ pošto je konstatovala da je materijal za sednicu stigao u minimalnom zakonskom roku Olivera Kantar dodala je da nisu stigli da se pripreme za zasedanje.

Da li je materijal stigao u zakonskom roku ili ne? pitao je zamenik gradonačelnika Dejan Pudar.

-Uveli ste novu kategoriju koju ne poznajem „minimalni“ zakonski rok i zbog toga niste stigli da se pripremite. Smatram da zloupotrbljavate skupštinsku govornicu da bi obmanjivali građane jer se ne držite tački koje su na dnevnom redu. Postavili ste i pitanje o uriniranju u određenom delu grada i smradu koji se širi. Kako imate obraza da ne spomenete najveće ruglo u centru grada i najvećeg emitera smrada jer imamo objekat u kom su zatočene životinje – istakao je Pudar.

Donošete su odluke o usvajanju izveštaja o radu i poslovanju za 2023. godinu mesnih zajednica Banatska Topola, Banatsko Veliko Selo, Bašaid, Iđoš, Mokrin, Nakovo, Novi Kozarci, Rusko Selo i Sajan. Usvajeni su i izveštaja o radu i poslovanju Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, Istorijskog arhiva, Narodne biblioteke „Jovan Popović“ , Narodnog muzeja, Narodnog pozorišta, CLPU „Tera“, Kulturnog centra, Turističke organizacije grada, Sportskog centra „Jezero“, Centra za stručno usavršavanje, Gerontološkog centra, Centra za socijalni rad, Centra za pružanje usluga socijalne zaštite i Crvenog krsta.

-Ponosan sam na sve članove saveta mesnih zajednica i sve one koji rade i zalažu se da bi život u svakom selu bio približno isti onom u gradu. Imali smo priliku da čujemo direktore ustanova kulture i onih koje se finansiraju iz budžeta koji su istakli da sarađuju i da se zajednički trude da sve segmente života unaprede i poboljšaju. Ponosan sam na sve što je urađeno kako bi kvalitet onoga što pružaju sugrađanima bio na višem nivou. Nagrade koje su stigle u prošloj godini reflektuju se na sve nas koji živimo u najlepšem gradu. Nastavićemo još jače i boljesa ulaganjima u sve naše sugrađane jer ujedinjeni možemo sve – naveo je gradonačelnik Lukač.

Izglasane su i izmene i dopune odluka kojima su propisane novčane kazne za prekršaje, o opštem uređenju naseljenih mesta i komunalnom redu, o održavanju javnih zelenih površina, o usvajanju programa kontrole i smanjenja populacije napuštenih pasa i mačaka, o donošenju Plana detaljne regulacije aerodroma, za solarnu elektranu „Brankov solar“ u Mokrinu, za solarni park „Solar pover plant delta“ u Banatskoj Topoli, a donošet je i godišnji Program zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta za tekuću godinu.

A.Đ.

 

 

sednica-zavrsni-racun-(4)

Završni račun budžeta za 2023. godinu većinom glasova usvojen je na trećoj sednici Skupštine grada. Ukupno ostvareni tekući prihodi, primanja i preneta sredstva bila su 3 milijarde 929 miliona 345 hiljade dinara, dok su tekući rashodi i izdaci iznosili 3 milijarde 878 miliona 340 hiljada dinara.

-Prošlu godinu završili smo sa suficitom od 51 miliona i pet hiljada dinara i on se raspoređuje i prenosi u tekuću godinu. Procenat izvršenja je 91 odsto u odnosu na planiran budžet, a Prihodi su 670 miliona veći nego u 2022.  godinu. Najveći su, dve milijarde 214 miliona dinara, poreski prihodi i za 214 miliona su veći u odnosu na 2022. Rekordni su nam transferi sa drugih nivoa vlasti i iznose 918 miliona dinara, 340 miliona više u odnosu na petogodišnji prosek. Iz Pokrajine smo dobili 688, a iz Republike 230 miliona dinara za investicije i strateške projekte. Značajnu pomoć imali smo za rekonstrukciju vodovodne mreže, izgradnju atmosferske kanalizacije, prilikom blokade budžeta – istakla je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

Za funkcionisanje mesnih zajednica u prošloj godini izdvojeno je 117 miliona dinara, a još 37,3 miliona opredeljeno je za investiranje, između ostalog 14 miliona dinara uloženo je u stadion FK „Kozara“ u Banatsko Velikom Selu, 7,5 miliona u Nove Kozarce, radilo se u Domu kulture u Sajanu. Rudna renta bila je 347 miliona dinara, za dva miliona veća u odnosu na pretprošlu godinu, 75 miliona dinara više u odnosu na 2022. slilo se gradsku kasu po osnovu izdavanja poljoprivrednog zemljišta u zakup, tako da je ukupan priliv bio 122 miliona dinara.

Izvršenje budžeta od januara do juna je 37,44 odsto odnosno milijardu 710 miliona 509 hiljada dinara. Ukupna planirana sredstva u 2024. godini za sve razdele iznose 4 milijarde 568 miliona 83 hiljade dinara.

-Od početka godine odobreno nam je 675 miliona dinara transfernih sredstava. Od toga 580 miliona dinara je od Uprave za kapitalna ulaganja i to 400 miliona za rekonstrukciju škole „Feješ Klara“ i 180 miliona za atmosfersku kanalizaciju u slivu Moravska. Sredstva još uvek nisu prošla kroz budžet jer je postupak javne nabavke za školu još uvek u toku, kao i za sliv. Stoga procenat realizacije nije zadovoljavajuć jer da su se pomenuta sredstva slila u budžet realizacija bi bila 50 procenata – navela je Jakšić Kiurski

Porez na zarade je za 75 miliona dinara veći u odnosu na isti period prošle godine. Rudna renta je dobro isplanirana i izvršenje je 50 odsto i ukoliko se ovako nastavi do kraja godine biće uplaćeno  do 380 miliona dinara.

-Čekamo i da nam stigne privremena situacija kada je reč o sufinansiranju izgradnje prečistača otpadnih voda na selima. Investicioni ciklus biće realizovan u drugoj polovini godine. Već smo JP „Kikinda“ prebacili 35 miliona dinara za putnu infrastrukturu, a ova godina je u znaku uspešnog privođenja kraju važnih investicija započetih u prethodnom ciklusu i to za završetak 5,5 kilometara rekonstrukcije vodovodne mreže za šta je utrošeno 237 miliona dinara, izgradnju kišne kanalizacije u ulici Jaša Tomić i okolnim ulicama za šta je izdvojeno 163 miliona, 20 miliona uloženo je u novi objekat Dispanzera za žene, 18 miliona u Kulturni centar, a 25 miliona dinara u stadion FK „Kozare“. Očekuje nas rekonstrukcija OŠ „Feješ Klara“, izgradnja postrojenja za preradu pijaće vode u selima, nastavlja se rekonstrukcija kišne kanalizacije sada u slivu Moravske ulice, očekuju nas rekonstrukcija ulice Mihajla Pupina i krova na vrtiću u Sajanu, a spremna je i projektna dokumentacija i nalazi se u nadležnom Ministarstvu za izgradnju fekalne kanalizacije u nasiljima ŽNR i Strelište – zaključila je pomoćnica gradonačelnika.

A.Đ.

prihvatni-ceentar

Komesarijat za izbeglice i migracije, zbog smanjenog broja migranata,  doneo je odluku da se trajno zatvore prihvatni centri u Kikindi, Šidu i Dimitrovgradu.

Iz Komesarijata navode da je ova oduka doneta usled  kontinuiranog smanjenja migratornog priliva u dužem periodu, što se značajno odrazilo na popunjenost smeštajnih kapaciteta centara za azil i prihvatnih centara.

-Srbija ima jedan od najbolje uređenih sistema prihvata i upravljanja migracijama, a Komesarijat je pomenutu odluku doneo u skladu sa strategijom reagovanja utvrđenom Planom reagovanja na povećan broj migranata na teritoriji Srbije za 2024. godinu, i to u cilju racionalizacije operativnih troškova i efikasnog upravljanja resursima i sistemom prihvata – navodi se u saopštenju i dodaje da imaju planove ako se poveća priliv migranata, da svakodnevno prate migratornu sliku kako bi mogli da adekvatno reaguju.

Od 1. avgusta do 30. septembra privremeno će biti obustavljen rad Centra za azil u Tutinu, Centra za azil u Banji Koviljači i prihvatnih centara u Pirotu, Bosilegradu, Somboru, Subotici i Adaševcima.

sps-rodjendan-(1)

Gradski odbor Socijalističke partije Srbije obeležio je 34 godine od osnivanja. Članovi i simpatizeri okupili su se u prostorijama ove stranke, a obeležavanju su prisustvovali predsednica Gradskog odbora SNS-a i pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak i potpredsednik i gradonačelnik Nikola Lukač. Obraćajući se prisutnima predsednik kikindskih socijalista Đorđe Tešin istakao je da je SPS za sve ove godine ostao veran osnovnim principima.

-Ostali smo verni državi, kao državotvorna partija, očuvanju nacionalnih interesa i ostali smo verni Srbiji. U osnovi mi smo patriotska partija i oslonjeni smo na svoju državu. I naša, ali i stranka našeg koalicionog partnera SNS, zajedno su prolazile kroz sve nacionalne probleme kroz koje je prolazila i država i naš narod. Delimo zajedničke ciljeve tako da je jedino ispravno da zajedno radimo i razvijamo što bolje odnose kako bi  Srbija nastavila svoj razvoj – rekao je Tešin.

Kada je reč o lokalu SPS je očuvao svoju iskonsku bazu.

-Danas je naša partija osvežena kada je reč o rukovodećem kadru, podmladili smo redove i restruktuirali smo stranku. Brojčano nismo veliki kao nekad, ali kvalitativno možemo da odgovorimo svim političkim zahtevima lokalnog političkog miljea. Imamo oko 800 aktivnih članova i unosimo promene u bavljenju politikom prilagođene današnjici. Spremni smo da budemo konstruktivni partneri, da preuzmemo odgovornost i damo doprinos boljem sutra – dodao je Đorđe Tešin.

U gradskoj vlasti SPS ima dva odbornika Gordanu Trnić Iličić koja je i zamenica predsednika Skupštine i Dejana Rodića, kao  i člana Gradskog veća za poljoprivredu i ekologiju Đorđa Tešina.

A.Đ.