јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda nije bilo saobraćajnih nezgoda.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 19 učesnika u saobraćaju i izdata su 184 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno sedam vozača, nije bilo zadržanih osoba.

Takođe, otkriveno je 14 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 107 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 75 ostalih prekršaja.

Stefan-Decanski

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 24. novembra,  slave Svetog kralja Stefana Dečanskog, koji se u narodu naziva još i Mratindan.

Zajedno sa svetim Savom i knezom Lazarom čini trojstvo najmudrijih, najpožrtvovanijih i najblagorodnijih ličnosti i svetitelja koje je dao srpski narod.

Takođe, postoji i izreka: “Sveti Mrata, sneg za vrata”, kojom je označen početak zimskog, hladnog i snežnog perioda godine.

Veruje se, da će ako na današnji dan domaćin preuzme poslove u kući na sebe, ukućanima krenuti nabolje. S druge strane, ako se domaćin ponaša razmaženo i zanoveta, godina će biti loša.

mokrin-slava-2025-(5)

Crkvena i varoška slava Sveti Arhangel Mihailo u Mokrinu proslavljena je svečano. U crkvi je održana sveta Liturgija kojoj su prisustvovali meštani, predstavnici Saveta Mesne zajednice, gradonačelnik Mladen Bogdan i članovi Gradskog veća Željko Radu i Miroslav Dučić koji je ove godine bio i kum slave.

-Zahvalio bih se na ukazanoj časti da budem kum ove godine i svim Mokrinčanima čestitam slavu. Predstavnici sela i svi mi iz lokalne samouprave imamo zajedničku misiju, da doprinesemo da se Mokrin razvija i zajednički ćemo raditi na tome– rekao je Dučić.

I gradonačelnik Mladen Bogdan čestitao je svim meštanima slavu sela.

-Pohvalio bih angažovanje Saveta Mesne zajednice na tome što su agilni i rade za svoje selo. Ova godina bila je puna izazova, više nego bilo koja. Iako su pojedini pokušali, nisu uspeli da nas zaustave da radimo i gradimo, nisu u tome uspeli. Još jače i bolje potrudićemo se da razvijamo naš grad i sela, da Mokrin ima lepši Varoški trg i Omladinski dom, mesto okupljanja budućnosti sela. Svi kojima je razvoj sela na prvom mestu su tu, a na lokalnoj vlasti je da pažljivo osluškuje zahteve meštana i da se zajedno sa njima potrudimo da radom i odgovornim ponašanjem te zahteve i realizujemo – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Ovo je bila prilika i da se rezimira šta je tokom godine urađeno u Mokrinu. Sve se radi u cilju unapređenja života meštana, a poseban fokus bio je na udruženjima koja okupljaju veliki broj dece, rekao je predsednik Goran Ristić.

-Ove godine asfaltiran je deo ulice Branka Radičevića. Radove je sa četiri miliona dinara finansirala kompanija NIS Naftagas. U toku je ugradnja prečistača pijaće vode kao i deo zamene azbestnih cevi kroz selo i u narednih par godina očekujemo da će se završiti zamena na kompletnom vodovodu. Ovih dana biće završena kompletna dokumentacija sa dozvolama i projektom za rekonstrukciju novog čeličnog krova na sali Omladinskog doma. Lokalna samouprava finansira ih sa 2,7 miliona dinara, nakon čega će započeti uređenje enterijera koju finansira Mesna zajednica sa 1,6 miliona dinara. Za sledeću godinu u ovom prostoru u planu je zamena pločica u sali, uređenje fasade i parking mesta ispred same zgrade – naveo je Ristić.

Ovom prilikom istaknuto je i da je godinama unazad najveći problem divlja deponija koja je svake godine sve veća. Mesna zajednica je opredelila 200.000 dinara za uređenje, a do kraja godine sredstvima Pokrajinskog sekretarijate za zaštitu životne sredine i grada uložiće se 12 miliona dinara za rekultivaciju dela deponije. Sledeće nedelje počinje i nasipanje  nekategorizovanih puteva. Oko 350 kubika čvrstog materijala biće nasuto na nekoliko lokacija u selu kao i na prilazu vrtiću, za šta će se utrošiti 990.000 dinara.

-U narednoj godini planiramo da saniramo i deo pešačkih staza i da izgradimo nove. Naša želja je i da izradimo projekte za zamenu krova na Domu kulture, za teren za mali fudbal i rukomet i za novu pijacu. Cilj je i da naše selo dobije amfiteatar i fontanu na  Varoškom trgu i da proširimo vrtić. Trudićemo se i da Vašarište postane lepše- zaključio je Ristić.

Predsednik Saveta MZ Mokrin posebno se zahvalio DVD -u i KUD-u „Mokrin“. Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva ove godine učestvovali su na državnom prvenstvu  sa tri ekipe i osvojili dva treća i jedno drugo mesto. Dobrovoljno vatrogasno društvo okuplja 80 dece i 40 odraslih i jedno je od najmasovnijih u Mokrinu.

Kulturno umetničko društvo i tokom ove godine imalo je značajan broj nastupa. Na zahtev gradonačelnika Mladena Bogdana, u najboljem svetlu predstavili su svoju državu, grad i selo gostovanjem u bratskom gradu Silistra u Bugarskoj.

A.Đ.

 

cigra-rodjendan-2025-(3)

Udruženje „Čigra“ proslavilo je 23. rođendan. U prostorijama Društvo za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba okupili su se korisnici, njihovi roditelji i prijatelji. Ovom prilikom najavljeno je i da je počela prodaja slika nastalih na likovnoj koloniji.

-Kolonija „Humani umetnici za Čigru“ organizovana je deveti put. Učestvovalo je dvadesetak  umetnika koji su nam ostavili slike različitih formata i motiva. Novac koji dobijemo prodajom utrošićemo da unapredimo rad udruženja, pomognemo članovima i kupimo ono što je neophodno za decu i mlade sa smetnjama u razvoju. Najvažnije nam je da uredimo fasadu koja je u lošem stanju  – istakla je Zagorka Novakov, predsednica „Čigre“.

 

Kolonija je finansirana preko projekta udruženja građana koja su od posebnog značaja za grad. Slike se mogu pogledati svakog dana, a pomoć koji se prikupi ovim putem pomoći će da se stvore bolji uslovi za ranu stimulaciju, grupni rad, socio-edukativni i terapijski program i radionice. Ovo društvo kontinuirano radi na socijalizaciji i inkluziji svojih članova.

-Obeležiće se i 3. decembar, Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, a neće izostati ni tradicionalna izložba novogodišnjih i božićnih ukrasa u udruženju – dodala je Zagorka Novakov.

Radionice u „Čigri“ organizuju tri puta nedeljno. Ovo društvo ima 25 članova od tri do 50 godina sa kojima radi tim stručnih saradnika.

A.Đ.

arandjelovdan

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Sabor Svetog Arhangela Mihaila, u narodu poznatom kao Aranđelovdan.

Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, predvodniku vojske anđela, bestelesnih sila dobra koje su učestvovale u stvaranju sveta.

Na ikonama se arhanđeo Mihailo predstavlja i sa krilima, u vojvodskoj odeždi, sa mačem u jednoj i kantarom u drugoj ruci, jer prema narodnom verovanju, on u času smrti uzima ljudsku dušu.

Postoji verovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave Svetog Mihaila da se, pošto ga smatraju živim svetiteljem, ne sprema žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer se žito priprema za duše predaka, a ne za dušu sveca, koji je pred Bogom živ.

Aranđelovdan je jedna od najčešćih srpskih slava, a da li će trpeza biti posna ili mrsna, zavisi od toga na koji dan pada.

Veruje se da se na Aranđelovdan nebo otvara za molitve, i da će se vernicima ispuniti i najveće, najvažnije želje, ako se pomole iz duše, iskreno i sa zahvalnošću.

akademija-prvi-sv-rat

Povodom obeležavanja 107 godina od oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu i ulaska Srpske vojske u grad u Kulturnom centru organizovana je svečana akademija pod nazivom „Odlučujuće pobede srpske vojske 1918-te“.

General major Milorad Stupar, savetnik predsednika Srbije za vojna pitanja i predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca Srbije 1990-1999. okupljenima je predstavio istorijske činjenice o oslobađanju Vojvodine 1918. godine, kao i šta je prethodilo ujedinjenju Vojvodine sa Kraljevinom Srbije.

-Banat je oslobodila Moravska divizija, Bačku je oslobodila Dunavska divizija, a Srem Drinska divizija prve armije. Među vojnicima je bila i 21.000 srpskih dobrovoljaca iz Srema, Bačke, Banata, Bosne i Dalmacije koji su se predavali na ruskom frontu. U Rumuniji su formirane prva i druga dobrovoljačka jedinica koja se borila na strani Rumuna, pa u Dobrudži postoji i spomenik srpskom vojniku. Posle toga su ove jedinice prebačene na Solunski front koji je probijen 15. septembra 1918. godine srpskom vojskom. Srpska vojska, pored toga što je oslobodila Vojvodinu, omogućila je i da se ostvare politički zahtevi srpskog naroda da se ujedine. Opredeljenje je bilo pripajanje Srbiji.  – rekao je general major Stupar.

Stanje u južnoj Ugarskoj u to vreme predstavio je penzionisani pukovnik Sreten Egić.

Okupljene je pozdravio i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov.

-Dan oslobođenja Kikinde je izuzetno važan datum u našoj istoriji. Nijedan narod na kugli zemaljskoj nije dao toliki danak u krvi u borbi za slobodu. Naša dužnost, kao potomaka, je da se sećamo i da ne dozvolimo da se zaborave hrabrost i junaštvo naših predaka – dodao je Popeskov.

A.Đ.

oslobodjenje-prvi-sv-rat-(1)

Povodom Dana oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu, 20. novembra, položeni su venci na spomen kosturnicu na Železničkom groblju, na spomen ploču brigadiru Ristiću i na spomenik kralju Petru I Karađorđeviću. Dužnu poštu precima odali su predstavnici Grada Kikinde, Vojske Srbije, i boračkih organizacija.

Već tokom večeri 18. novembra prethodnice srpske vojske počele su da ulaze u naš grad. Na čelu konjičke izvidnice ušao je kapetan Milan Gudović, a konačno 20. novembra 1918. u 11 sati u Kikindu, kao oslobodioci, ušli su pripadnici čuvenog srpskog pešadijskog Gvozdenog puka na čelu sa brigadirom Dragutinom Ristićem i potpukovnikom Mihajlom Kovačevićem. Na spomen ploču čuvenom brigadiru venac su položili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov. Gradonačelnik  je rekao da je ovaj datum važan i zbog činjenice da je prvi put srpska vojska kročila u Kikindu.

-Pre 107 godina su ispunjeni snovi srpskog naroda sa ovog prostora da dočekaju srpsku vojsku i srpsku zastavu, da dožive oslobodioce. Od samog osnivanja Kikinde postojala je težnja Srba da se pripoje matici, a vodeći računa o sunarodnicima drugih nacionalnosti. Oslobođenjem je  i ostvarena je težnja srpskog naroda u Banatu i čitavoj Vojvodini da se ujedini sa Srbijom, što je i izglasano 25. novembra na prisajedinjenju na kojem su bili i naši preci – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Važno je čuvati kulturu sećanja na sve one koji su se borili, ali i dali živote za slobodu, rekao je prvi čovek grada i dodao:

-Svi treba da budemo zajedno kada se obeležavaju važni datumi, bez obzira na političke razlike i mišljenja.  Neophodno je da mlađe generacije saznaju više o učešću Kikinđana i dobrovoljaca u Prvom svetskom ratu

U spomen kosturnici sahranjeno je 184 vojnika iz Srbije, Rusije i Rumunije. Od tog broja 64 je iz ondašnje Kraljevine Srbije, 61 je ruski, a 21 rumunski vojnik. Među palim borcima je i 24 Kikinđana.

A.Đ.

slepi-kozarcanke-(2)

Članice udruženja žena „Novi Kozarci“ organizaciji slepih „Severni Banat” donirale su sredstva prikupljena na ovogodišnjoj Pitijadi. Kako je istakla predsednica udruženja žena Boja Oljača svake godine novac od prodaje pite krompiruše za Ginisa poklanja se onima kojima je najpotrebniji. Ove godine održana je 15. Pitijada.

-Naše udruženje osnovano je 1976. godine sa misijom da pomogne starim i nemoćnim osobama u Novim Kozarcima, a kako godine prolaze mi se trudimo da pomoć pružimo svima. Pored humanitarnog rada želimo da očuvamo i promovišemo običaje, umeće  i stvaralaštvo žena sa sela, ali i da sačuvamo tradiciju koje su donele naše bake 1945. godine kada su se doselile u ove krajeve – navela je Boja Oljača.

Jagoda Nakrajkućin, predsednica organizacije „Severni Banat“  zahvalila je Kozarčankama i istakla da svaka pomoć dobro dođe.

-Članice udruženja žena pokazale su humanost i dobročinstvo. Obradovale su nas i tradicionalnim jelima pitom krompirušom i kolačima koje često predstavljaju na svim manifestacijama na kojima učestvuju – napomenula je Jagoda Francuski.

Udruženje slepih „Severni Banat“ ima 150 članova.

A.Đ.

smart

Na jesenjoj sednici Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga u Kikindi dodeljene su nagrade pojedincima i privrednim društvima koji su svojim poslovnim rezultatima obeležili prošlu i ovu godinu.

Nagradu za regionalnog lidera dobio je Živa Bajšanski, direktor i vlasnik „Bajša Agrara“ iz Kikinde.

Za poseban doprinos razvoju privrede regiona u sektoru poljoprivrede nagrađena je firma „Ninkov“ doo iz Bašaida, dok je isto priznanje u sektoru usluga pripalo preduzeću za informatički inženjering „BUS Computers“ iz Kikinde.

Kao i svake godine dodeljene su i jubilarne nagrade Privredne komore, a ovogodišnji lauerati su kikindsko privatno trgovinsko preduzeće „Royal Trade“ za tri decenije rada, dok su povodom 20 godina postojanja nagrade pripale „Labinprogresu“ iz Novog Kneževca, kikindskom „Rolomontu“, privrednom društvu „Vojvođanin“ iz Mokrina i bašaidskom „Ćorić agraru“.

Don`t copy text!