Aleksandra Djuran

POZAR-V-PUTNIKA

Od početka pa sve do kraja grejne sezone povećan je broj požara na građevinskim objektima. Razlog tome su neispravni ili neočišćeni dimnjaci, nepažnja prilikom loženja peći na čvrsta goriva, ostavljanje uključenih grejalica bez nadzora, ostavljanje odeće ili drugih zapaljivih predmeta u blizini peći ili grejalica, preopterećenje elektro-instalacija i neispravni električni uređaji. Svi pomenuti uzroci svrstavaju se u ljudski faktor, odnosno nepažnju ili nemar.

Ministarstvo unutrašnjih poslova, Sektor za vanredne situacije apeluje na sve građane da budu odgovorni prema sebi, svojim porodicama i komšijama, da provere ispravnost svojih dimnjaka i peći na čvrsta goriva, da ne ostavljaju uključene grejalice bez nadzora, da ne preopterećuju elektroinstalaciju, da udalje nameštaj i drugi gorivi materijal od grejnih tela.
Takođe, da obrate pažnju i na sledeće mere bezbednosti tokom grejne sezone tako da ne odlažu pepeo u plastične kontejnere i u blizini gorivog materijala, da ne ostavljajte malu decu bez nadzora u prostoriji sa šporetom ili pećima koje imaju ložište na čvrsto gorivo ili električnom grejalicom, da ne ostavljajte uključene električne uređaje bez nadzora (isključite električne uređaje kada izlazite iz kuće).

U slučaju da primete požar u građevinskim objektima građani odmah treba da pozovu vatrogasno-spasilačku jedinicu na broj telefona 193 i slušaju savete vatrogasaca – spasilaca.

vasalic-2

Povodom 16.novembra, Međunarodnog dana tolerancija održana je godišnja konferencija poverenika za zaštitu ravnopravnosti „Svi treba da znaju šta ravnopravnost znači“ u okviru projekta „Obrazovanje za ravnopravnost“ u saradnji sa Ambasadom Ujedinjenog Kraljevstva u Srbiji.

Konferenciji su prisustvovali, ministarka prosvete Slavica Đukic Dejanović, Nj. E. Edvard Ferguson, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva, Nj. E. Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije i Jan Bratu, šef misije OEBS u Srbiji. I vaspitač iz Kikinde Milan Vašalić bio je deo ovog skupa.

-Pripala mi je izuzetna čast, privilegija i svakako moralna obaveza da uzmem učešće u samoj konferenciji u dva jednako važna segmenta, kao učesnik panel diskusije „Nastavnik tim se dičim“ i kao instrumentalista zajedno sa Vidom Vašalićem. Kao vaspitač sa višegodišnjim radnim stažom u svojoj ustanovi nastojao sam u svom radu da pomirim tradicionalni model vaspitno obrazovnog rada sa snažnim uporištem u višegeneracijskim predačkim iskustvima naših srpskih porodica i savremenim modelima učenja i standardima.Pokušao sam i uspeo da demistifikujem dijametralne razlike između dva kvaliteta modela i pristupa radu sa decom i mladima i približim ih savremenom maniru življenja i vaspitanja – istakao je Vašalić.

U prvom delu konferencije, u okviru muzičkog programa zajedno sa sinom Vidom izveo je dve kompozicije „Čije je ono devojče“ Srpska tradicija i numeru „Loch Lomond“.

 

bazar-novembaar-(2)

Novembarski bazar koji je u tolu nna Gradskom trgu okupio je četrdesetak lokalnih proizvođača. Kao i do sada ponuda je raznovrsna od hrane, pića, ukrasa za kuću, potrepština za decu, sve do sadnica biljaka i novogodišnjih ukrasa.

Cilj je, kako ističu u Turističkoj organizaciji, da promovišu sugrađane koji se bave izradom predmeta. Ovo je i pravi način da se sugrađani upoznaju sa bogatom ponudom domaćih proizvoda.

A.Đ.

sveti-djordje-djurdjic

Srpska pravoslavna crkva proslavlja praznik posvećen Obnovljenju hrama Svetog velikomučenika Georgija, u narodu poznatijem kao Đurđic.

Proslavlja se dva puta godišnje 6. maja (Đurđevdan) i 16. novembra (Đurđic), a u umetnosti se često prikazuje kako ubija zmaja, odnosno aždaju.

Po običajnom kalendaru, u tom periodu, ništa se ne daje iz kuće, žene ne rade ručne radove, obućari i krojači odmaraju. Ne ide se u lov na vukove.

Ako su Mratinci magloviti, zima će biti promenljiva, ako je vedro, zima će biti ljuta.

Prema narodnom verovanju zima dolazi sa Đurđicem, a odlazi sa Đurđevdanom.

dzev-izlozba-bvs-(1)

Članovi Udruženja likovnih i književnih stvaralaca „Džev“ iz Banatskog Velikog Sela u mesnoj biblioteci organizovali su izložbu slika nastalih na 8. Likovnoj koloniji „Kerkez Dušan – Džev“.  Tokom avgusta 35 slikara iz Srbije stvaralo je u okruženju jezera „Laguna“, podsetio je ovom prilikom Marko Đaković, predsednik udruženja.

-Na koloniji je nastalo više od 40 radova koje smo predstavili Velikoselcima i gostima. Tema likovne kolonije bila je slobodna, a deo slikara nastavio je da oslikava arhitekturu u selu, u kojoj se prepliću uticaji različitih nacija, koje su i stvarale ovo mesto. Na ovaj način želimo da sačuvamo objekte iz prošlog veka i već sada možemo da se pohvalimo da imamo odlične slike koje svedoče o prošlosti Banatskog Velikog Sela – rekao je Đaković.

Do kraja godine planirao je da ista izložba bude organizovana i u kikindskom Kulturnom centru.

Dušan Kerkez Džev sedmadesetih godina prošlog veka bio je začetnik kulturnih događaja u Banatskom Velikom Selu. Upisao je likovnu akademiju u Novom Sadu, ali ga je rana smrt sprečila da postane prvi akademski slikar u ovom mestu.

A.Đ.

 

nakovo-gradski-oci-3

Poseta selima nastavljena je obilaskom Nakova. Zamenik gradonačelnika zadužen i za mesne zajednice Dejan Pudar zajedno sa članom Gradskog veća za sport i omladinu Aleksandrom Aćimovim i Vanjom Radojkovim, šefom kabineta gradonačelnika u pomenutom mestu razgovarao je sa Branislavom Čubrilom, članom Saveta Mesne zajednice.

Delegacija je posetila Dom omladine, Dom penzionera, jezero i prostorije Mesna zajednice Nakovo. Ovom prilikom razmatrani su problemi koji postoje u selu, planovi za narednu godinu, kao i o dosadašnjim aktivnostima.

Istaknuta je sanacija nekoliko objekata u Nakovu, mesta na kojima se okupljaju mladi nekadašnjem Domu kulture, ali i stariji stanovnici u Domu penzionera. Poseban akcenat stavljen je na uređenje jezera u Nakovu, oaze mira koja polako postaje značajno mesto i ponos Nakova, na početak radova na čišćenju kanala duž sela i izgradnju postrojenja za preradu pijaće vode.

Ove godine sa 14 miliona dinara lokalna samourava finansirala je zamenu krovne konstrukcije na uličnoj strani zgrade OŠ „Petar Kočić“. Škola je sagrađena 1936. godine i od tada datira i krov koji je bio pokriven starim biber crepom. Krov je prokišnjavao, te  je bilo problema u odvijanju nastave, a predstavljao je i bezbednosni rizik za učenike, zaposlene i meštane.

A.Đ.

gradska-kuca-(2)

Lokalna samouprava raspisala je konkurs za dodelu Nagrade grada i gradskih priznanja. Raspisan je javni poziv za podnošenje predloga , a Nagrada grada, kao najviše priznanje, dodeljuje se fizičkom licu za dugogodišnji rad, lično zalaganje i izuzetne rezultate u svim oblastima stvaralaštva, čime je dat trajan doprinos razvoju grada Kikinde. Gradska priznanja, dodeljuju se fizičkim ili pravnim licima sa prebivalištem odnosno sedištem na teritoriji grada, za značajna ostvarenja u oblasti kulture, obrazovanja, zdravstva, privrede i preduzetništva, sporta, humanosti i dobrotvornog rada.

Predloge mogu podneti preduzeća, ustanove, druge organizacije, organi i asocijacije, grupe građana i pojedinci sa teritorije grada. On se dostavlja pisano i ima podatke o kandidatu i ishodima njegovog rada, obrazloženje, naznaku oblasti za koju se kandidat predlaže i eventualne dokaze koji potvrđuju navode obrazloženja.

Predlozi se dostavljaju do 20. decembra 2024. godine, na adresu: Grad Kikinda
gradska uprava, kancelarija broj 81 Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23.300 Kikinda sa naznakom: ZA NAGRADU GRADA KIKINDE.

dan-racunovodja-(2)

Povodom Dana računovođa, 10. novembra, učenici odeljenja III 1 smer ekonomski tehničar, Nikolina Barbo, Ognjen Gucul, Andrijana Gojković, Nađa Marinković, Miloš Kresoja i Ivana Terzin, zajedno sa profesoricom Ivanom Kojić, pripremili su predstavu za učenike prvih razreda, koji se prvi put susreću sa predmetom računovodstvo ekonomske tehničare finansijsko – računovodstvene tehničare.

Predstava govori o nastanku računovodstva i psihološkom testu odnosa prema novcu. Ovom prilikom organizovan je i kviz znanja, a pobednicima su uručene nagrade.

-Obeležavanje Dana računovodstva nam je donelo mnogo zabave, smeha i pre svega znanja. Želeo bih da se zahvalim, u ime cele grupe, našem mentoru i profesorki Ivani Kojić – rekao je učenik Ognjen Gucul, učenik.

Profesorica Ivana Kojić zahvalila je svojim učenicima koji su bezrezervno prihvatili ideju da se obeležimo Dan računovodstva.

-Moju inicijativu đaci su nadogradili i tako pokazali spremnost da prihvate svaki izazov. Takođe bih se zahvalila i Dečijem pozorištu „Lane“, koji nam je pozajmio kostime, bez kojih predstava ne bi izgledala autentično – navela je Ivana Kojić.

A.Đ.

promenjen-smer-b-tatic-(2)

Deo ulice Braće Tatić promenio je smer te više nije dvosmerna nego jednosmerna. Zabranjen smer je od Kosovske do ulice Mihajla Pupina odnosno obavezan smer je od Mihajla Pupina do Kosovske.

-Na raskrsnici Mihajla Pupina i Braće Tatić je put uzak i može samo i samo jedno vozilo da prođe pa je zbog bezbednosnih razloga deo ulice promenio smer – precizirao je kapetan policije Žolt Tunić, zamenik komandira Saobraćajne policijske ispostave.

Iz saobraćajne policije apeluju na vozače da obrate pažnju na saobraćajne znake kako ne bi dolazilo do neželjenih posledica

saobracajne-dan-zrtava-(2)

U nedelju, 17. novembra, širom sveta obeležava se Svetski dan sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda. Tim povodom, zamenik komandira Saobraćajne policijske ispostave, kapetan policije Žolt Tunić skrenuo je pažnju svim vozačima da voze pažljivo i da poštuju propise kako bi se izbegle najteže nesreće.

– Na teritoriji koju pokrivamo od početka godine život je izgubilo 9 osoba, od kojih tri na teritoriji grada Kikinde. Teške telesne povrede zadobilo je 75 osoba. Bezbednost u saobraćaju nije samo statistika ili teorija, to su ljudski životi. Najčešći uzrok nesreća sa smrtnim posledicama su neprilagođena brzina i vožnja pod dejstvom alkohola. Svaka saobraćajna nezgoda, svako poginulo lice, svaka teža povreda gubitak su i tragedija koje duboko pogađaju sve nas – rekao je Tunić.

Naš sagovornik istakao je da će tokom narednog perioda, obeležavanja slava i predstojećih praznika, zaposleni u Saobraćajnoj policiji pojačano kontrolisati vozače.

U Srbiji godišnje 500 osoba izgubi život, a oko 3.000 njih je teže povređeno. Tokom godine u svetu u saobraćajnim nesrećama strada milion i 350 hiljada ljudi, a čak 50 miliona njih zadobije telesne povrede.

error: Content is protected !!