Aleksandra Djuran

book-trejler-(1)

U Narodnoj biblioteci dodeljene su nagrade autorima za najbolje trejlere za knjigu. Konkurs je raspisan u okviru 179 godina Narodne biblioteke „Jovan Popović“, a žiri sačinjen od dečijih pisaca Zorica Despotov, Branko Stevanović i bibliotekarke Darinka Maljugić nije imao lak zadatak da od više desetina pristiglih radova proglasi pobedniče u tri kategorije mlađi i stariji osnovci i srednjoškolci.

Nevena Simić, učenica trećeg razreda OŠ „Vuk Karadžić“ snimila je trejler o knjizi Jasminke Petrović „Stolica, stolica“ za koji je osvojila je prvu nagradu.

-U trejleru su dva čoveka koji razgovaraju o, medni, najsmešnijoj priči. To mi je omiljena knjiga i mama mi je pomogla da snimim video – istakla je Nevena.

Ovo je sedmi put da se organizuje konkurs i ove godine pristiglo je više radova od srednjoškolaca.

-Najautentičniji pristup imali su učenici viših razreda osnovnih škola. Prvu nagradu osvojio je trejler je koji je predstavio trilogiju Terija Pračeta „Noumi“ autorke Ljubice Savić, učenice OŠ „Dušan Jerković“ iz Užica i najbolji rad u kategoriji srednjoškolaca . U kategoriji srednjoškolaca kratki video zapisi bili su sa kajronima, komentarima, insertima i uz odličan odabir muzičke podloge. Najbolji je Mirjane Veselinović, učenice četvrtog razreda novosadske SŠ „Svetozar Miletić“ za knjigu „Pisma Mileni“ Franca Kafke. Iz ove škole pristiglo je čak osam radova. Trejleri su rađeni samostalno i učenici su bili kreativni i izrazili su svoj stav – rekao je Branko Stevanović, predsednik žirija.

Publici je svoju novu knjigu „Moj tata i ja u pubertetu“ predstavio Robert Takarič za koju je istakao da nije autobiografska i da se od nje puno očekuje.

-Kad god dođem u Kikindu uvek nas dočeka neko prijatno iznenađenje i novine koje decu i mlade podstiču da čitaju knjige – naveo je Takarič.
A.Đ.

Kutija zelja (3)

Deda Mraz će, zajedno sa Snežnom kraljicom, i svojim pomoćnicima, u subotu, 23. novembra u 17 sati, ispred Gradske kuće doneti „Kutiju želja“. Pisma sa novogodišnjim željama mogu da ubace svi od jedne do 10 godina. Potrebno je čitko da se napiše ime i prezime deteta, koliko ima godina, želju, tačnu adresu i broj telefona roditelja ili staratelja. Pismo treba da se ubaci u kutiju i ukoliko ste, draga deco, bili dobri, Deda Mraz će vam sigurno ispuniti želju.

Značaj i lepota darivanja cilj je tradicionalne akcije koju na ovakav način organizuje samo naš grad. Želja je da se za Novu godinu obraduju svi mališani, a prethodnih godina stiglo je oko 5.500 pisama. Grad i donatori zajednički će obezbediti poklone koji će obradovati mališane kako u gradu, tako i na selima i ulepšati im praznike. Ovo je 12 godina da se organizuje ova aktivnost i kako je i ranijih godina istaknuto ovo je jedna od najlepših akcija lokalne samouprave.

A.Đ.

 

bolnica-dr-tomin-(4)

Rekonstrukcija druge zgrade Opšte bolnice završena je 22. oktobra, nakon čega je organizovan sastanak izvođača radova i korisnika da bi se pregledao potpuno adaptiran objekat. Dr Vesna Tomin, vršilac dužnosti direktorke, napominje da su imenovani članovi komisije za prijem zgrade.

-Nakon obilaska, članovi komisije zajedno sa izvođačem radova zabeležili su sve nedostatke koji su uočeni. Reč je o manjim nedostacima i nakon što oni budu otklonjeni započeće opremanje medicinskom i drugom opremom bolesničkih i lekarskih soba, ambulanti, čekaonica, sestrinskih soba. Dečije odeljenje, Dermatologija, Palijativna nega, Onkologija i bolnička apoteka, koji će se nalaziti u ovom prostoru biće useljeni najkasnije do kraja decembra. Kako sam optimista i kako imamo značajno iskustvo sa useljenjem prvog objekta, nadam se da će se to desiti i ranije – istakla je dr Tomin.

U prizemlju rekonstruisanog objekta ponovo će biti Dečije odeljenje sa 18 kreveta. Na spratu će se nalaziti Dermatologija i Palijativna nega sa 12, dok će u delu zgrade biti i privremeno Onkološko odeljenje sa dnevnom bolnicom i dvadesetak postelja.

-Onkologija će se, po završetku kompletnih radova, vratiti u novu zgradu Bolnice. Planira se izgradnja novog dela koji će služiti za smeštaj najtežih bolesnika. Odeljenja Dermatologije i Palijativne nege imaće po šest postelja i već sada smo svesni da je za palijativu taj broj nedovoljan, te se mora misliti o proširenju – napominje naša sagovornica.

U rekonstruisanom objektu biće savremeni bolesnički setovi, Dermatologija će dobiti opremu za dermatohirurgiju i PUVA komoru za lečenje psorijaze.

-Sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo na Dečije odeljenje već je stigao moderan ultrazvučni aparat sa četiri sonde na kom se uveliko rade ultrazvuk srca, pluća, CNS odnosno pregled mozga kod novorođenčeta i dečijih kukova. Nabavka medicinske opreme je u nadležnosti Ministarstva za javna ulaganja i omogućiće se rad dermatohirurških intervencija. U ovom momentu uklanjanje mladeža rade hirurzi, a u perspektivi je da ovaj zahvat obavljaju dermatolozi u sopstvenoj sali za dermatohirurgiju. Osim što će hirurzi biti rasterećeni, pacijentima će biti lakše jer će skratiti postupak u lečenju u koje će biti uključen dermatolog i patohistologija. Naši dermatolozi su obučeni i sada će imati priliku da dopune svoj rad u lečenju pacijenata sa psorijazom kojih imamo puno i koji će lakše i jednostavnije dobijati neophodnu terapiju – dodala je dr Tomin.

Deo „nevernih Toma” će reći čemu sveobuhvatna rekonstrukcija, kada nedostaje lekara. Doktorka Tomin se ne slaže sa tim jer lekara nedostaje u čitavoj zemlji, a ne samo u našem gradu. Trenutno su na specijalizaciji 34 lekara, a na subspecijalizaciji je pet doktora. Na specijalizaciji iz pedijatrije su dve doktorke, za internu medicinu usavršava se pet lekara, tri za radiologiju, dva za urologiju koliko ih je i za fizikalnu medicinu, specijalizacije su dodeljene i za infektivnu medicinu, ginekologiju, hirurgiju, ortopediju, onkologiju, oftalmologiju, otorinolaringologiju, biohemiju, kliničku psihologiju. Za budući period u planu je i specijalizacija za palijativnu negu.

-Praktično za sva odeljenja imamo specijalizante– pojasnila je v.d. direktorka Bolnice.
Subspecijalisti se usavršavaju za endokrinologiju, gastroenterohepatologiju, medicinu bola, laparaskopsku hirurgiju i kardiologiju.

Najteže je privući mlade lekare da dođu i rade. Dr Vesna Tomin smatra da im treba pružiti šansu da uče i da napreduju:

-Medicinari su poznati po tome da puno uče, ali upravo učenje je naše oruđe za rad. Važno je i uzajamno poštovanje i poverenje između lekara i pacijenata. Moja generacija je radila u vremenu kada su lekari imali i ugled i poverenje pacijenata. Većina nas se nakon završenih studija vraćala u svoj grad, a našim sugrađanima studentima medicine želim da poručim da je privilegija raditi u svom gradu.

Napredak tehnologije i dostupnost informacija koliko su dobrog doneli, toliko i zbunjuju. Naime, mnogi se, pre dolaska u Bolnicu, konsultuju sa dr Guglom i to nije dobro.

-Mnogi pacijenti kada dođu polemišu oko dijagnoze. Na internetu imaju more informacija sa kojima se lekar ne slaže. Neretko pacijenti ne prate instrukcije lekara nego traže drugo mišljenje jer su pročitali nešto na internetu i to u startu nije dobro. Podsetiću da medicinski fakultet traje šest godina, nakon toga se stažira, pa se po dobijanju specijalizacije doktori dodatno usavršavaju i vrlo je važno da pacijenti veruju svojim doktorima jer je njihova misija da ih leče i pomognu im – kategorična je dr Vesna Tomin.

Naša sagovornica podseća da će se rekonstrukcija nastaviti i u narednom periodu. U drugoj fazi rekonstruisaće se tzv. nova bolnica i dograditi aneks, dok su trećom fazom obuhvaćene upravna zgrada, centralna kuhinja, kotlarnica i prostorije za centralni kiseonik.

-Kada vidimo kako to izgleda u dve zgrade u kojima su radovi završeni, da postoji centralna ventilacija, klimatizacija, dvokrevetne sobe, prostrana kupatila, maksimalni uslovi za smeštaj pacijenata shvatamo šta znači Bolnica 21.veka – navodi dr Tomin.

U protekle dve godine sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo u velikoj meri zanovljena je medicinska oprema. CT i svi aparati na Radiologiji su novi, ultrazvučni aparati, digitalni mamograf, duodijagnostik, nova rendgenska cev, mobilni RTG aparati. Sva odeljenja imaju nove ultrazvučne aparate i defibrilatore, nove su i hirurške lampe, moderni porođajni stolovi. Promenjena je i zamenjena novom reverzna osmosa koja je srce dijaliznog procesa, patologija je opremljena najsavremenijom opremom za brzu i kvalitetnu patohistološku dijagnostiku, na Fizijatriji je aparat za fizikalnu terapiju, tekar, kakav imaju najbolje klinike u zemlji.

-Sve što imamo od opreme i šta je urađeno u građevinskom smislu pomaže nam da prevaziđemo prepreke i da brže dođemo do dijagnoze. U narednih pet godina, sigurna sam da će naša Bolnica postati moderna zdravstvena ustanova, sa najboljim uslovima za smeštaj bolesnika i sa svim neophodnim sredstvima za rad potrebnim za efikasno i efektivno lečenje – zaključila je dr Vesna Tomin.

U Opštoj bolnici zaposleno je 565 radnika. Nedostaje 19 lekara i 20 medicinskih sestara.

NEDOSTAJU DVE GENERACIJE SPECIJALISTA

Na pojedinim odeljenjima nedostaju čak dve generacije lekara specijalista za čije školovanje je potrebno četiri i pet godina. Propust je napravljen kada deset godina nije dodeljena nijedna specijalizacija i sada je to došlo na naplatu.
-Na odeljenjima gde nedostaju lekari rade kolege iz penzije, kao i lekari zaposleni po ugovoru o dopunskom radu iz zrenjaninske i senćanske bolnice. Onkološke pacijente zbrinjava onkolog iz Sente koji dolazi dva do tri puta nedeljno u zavisnosti od potrebe. Kada je naš ORL specijalista na odmoru menjaju ga dvojica kolega iz Zrenjanina. Na Hirurgiji dežuraju tri hirurga iz Zrenjanina. Moramo se međusobno pomagati i mi smo izlazili u susret Bolnici u Zrenjaninu kada nisu imali anesteziologe, zbrinjavali smo i hematološke pacijente kada nisu imali specijalistu iz ove oblasti. Saradnja između ustanova postoji i moramo je negovati – dodaje naša sagovornica.

ZA ČETIRI GODINE 11 LEKARA BIĆE U PENZIJI

Vrlo brzo i 11 lekara specijalista steći će uslov za zasluženu penziju. U sledeće četiri godine u penziju će specijalisti radiologije, interne medicine, ginekologije, biohemije, urologije, dermatologije, pedijatrije, endokrinologije i fizijatrije.

LOBIRANJE ZA MLADE

Dr Tomin u stalnom je kontaktu sa studentima medicine iz našeg grada.
-Važno je da deca iz našeg grada i đaci, kojima sam delom i predavala u srednjoj školi, znaju da su dobrodošli u Bolnicu po završetku fakulteta. Ponosna sam na sve njih jer su mnogi među najboljim studentima. Svakog našeg studenta medicine pozovem pred diplomski ispit i kažem im da ih čekamo i da im niko neće pružiti ono što ćemo im dati. Drago mi je što su me mnogi poslušali i sada su naši specijalizanti – kaže dr Vesna Tomin.

ODGOVORNOST PREMA POSLU

Doktorka Vesna Tomin prisetila se i teške situacije u kojoj je stručnost i požrtvovanost lekara dovela do srećnog ishoda:
-Jednu noć imali smo jako tešku situaciju sa novorođenčetom koje se rodilo i ne diše. Doktor Prunić i ja smo se usaglasili da je moguće da ima stenozu ili aterziju hoana odnosno blokadu nosa koja otežava disanje. Pozvali smo dr Zoltana Antala, otorinolaringologa u dva sata posle ponoći i iako problem nije bio iz njegove oblasti ostao je sa nama sve do jutra da bi pomogao. Pozvali smo i četvrtog lekara iz tercijarne ustanove, neonatologa intezivistu i tada se pokazalo iskustvo jer je dr Zoltan uspeo da provuče sondu i pomogao da se beba u stabilnom stanju transportuje do Novog Sada. Ovo je pravi primer odgovornog lekara i to treba da negujemo kod mladih doktora – ispričala je naša sagovornica.
A.Đ.

biblioteka-nagradjeni-radovi-(4)

Povodom 179 godina Narodne biblioteke „Jovan Popović“ predškolcima koji su naslikali najbolje likovne i osnovcima i srednjoškolcima koji su učestvovali na likovnom konkursu uručene su nagrade. Pristiglo je više od 160 literarnih radova na srpskom i mađarskom jeziku.

Ognjen Perić, učenik četvrtog razreda OŠ „Vuk Karadžić“ prvu nagradu dobio je za pesmu pod nazivom „Kikinda“.

-Pisao sam o našem gradu i šta sve imamo. Volim naše „Dane ludaje“, ali i manifestaciju „Sovembar“. Imamo i mamuticu Kiku i još mnogo toga – kazao je Ognjen.

Ksenija Divljakov, učenica OŠ „Gligorije Popov“ dobila je nagradu za priču.

-Predstavila sam pisca koji inspiraciju za svoje priče pronalazi uz pomoć vile. Ona je tvrdoglava i namćorasta i uvek uspe da nasmeje čitaoce. Već tri puta osvajam nagrade i drago mi je što se vrednuje moje pisanje – dodala je Ksenija

Dunja Brkin Trifunović, urednica kulturnog programa Narodne biblioteke podsetila je da se likovni i literarni konkurs raspisuju unazad dve decenije.

-Na likovnom konkursu tema je bila „Moja bajka“, dok je na literarnom bila slobodna tema. Raduje nas da svake godine dobijamo sve više radova, ne samo iz Srbije, nego i iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Nijanse su odlučivale te smo nu svakoj kategoriji odabrali po jedno prvo mesto i više drugih i trećih mesta, a dodeljene su i pohvalnice – navela je Dunja Brkin Trifunović.

A.Đ.

jova-dan-skole-(1)

Dan Osnovne škole „Jovan Popović“ obeležen je nenastavno, ali radno. Za učenike su pripremljene mnogobrojne radionice, a centralnoj priredbi prisustvovali su i članovi Gradskog veća Tihomir Farkaš i Melita Gombar .

Slogan pod kojim je obeležen 74. rođendan je ,,Pod svetlom zvezda, ka prijateljstvu i znanju.” Moto je inspirisan stihovima Jovana Popovića.

– Ove godine raspisali smo likovni konkurs za naše đake i naš stručni žiri rad učenice šestog razreda Anđele Gojković odabran je kao motiv za bedž koji svi sa ponosom nosimo. Odeljenje VII1 razreda zajedno sa nastavnicom muzičkog Nikolinom Suvajdžić napisali su himnu posvećenu Jovanu Popoviću, dok je muziku komponovala učenica Jovana Mečkić sa svojom nastavnicom iz Osnovne muzičke škole. Himna je premijerno izvedena i od danas, sva obeležavanja u našoj školi počinjaće ovom himnom – rekla je direktorica Jelena Krvopić.

Znatna ulaganja obezbeđena su za bolje funkcionisanje škole, istakao je Tihomir Farkaš čestitajući, u svoje i u ime Grada, Dan škole učenicima i zaposlenima.

-Spoj kreativnosti dece i nastavnika daju najbolje rezultate, a škola „Jovan Popović“ pravi je primer za to. Ova obrazovna ustanova iznedrila je veliki broj uspešnih ljudi i naš zadatak je da svim učenicima obezbedimo još bolje uslove za rad – kazao je Farkaš.

Želja zaposlenih je da se u narednom periodu sanira deo produženog boravka. Školu pohađa 296 učenika.
A.Đ.

saobracajne-dan-zrtava-(3)

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodila se jedna saobraćajna nezgode sa materijalnom štetom, gde je nastala materijalna šteta u iznosu od 700.000 dinara. Saobraćajna nezgoda se dogodile zbog radnje vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 21 učesnika u saobraćaju i izdato je 114 prekršajnih naloga.
Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno sedam vozača, od kojih je jedna osoba zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu.

žTakođe, otkrivena su 24 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 24 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 80 ostalih prekršaja.

mali-divovi-(3)

Gradska kuća i ovog 17. novembra bila je u ljubičastoj boji u čast „malim divovima“ odnosno povodom Svetskog dana prevremeno rođenih beba. Roditelji, čiji mališani su rođeni pre vremena, i predstavnici grada, na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, okupili su se kako bi odali počast najmlađim borcima.

Stojan i Hermina Kostić imaju blizanke Iskru i Srnu stare godinu i 10 dana i rođene su mesec dana ranije.

-Porodila sam se u Bolnici u Kikindi i odmah nakon porođaja mlađa ćerkica je prebačena na Neonatologiju u Novom Sadu gde je provela 20 dana. Bila je inkubatoru, imala je krize u disanju i borba nije bila nimalo laka. U tim momentima nama, roditeljima bilo je strašno, strepeli smo i strahovali. Sve se dobro završilo i srećni smo zbog toga. Ovo je pravi način da se podrže roditelji i deca koja su prevremeno rođena – navela je Hermina Kostić.

Jovana Vasiljević (23) i njena ćerkica desetomesečna Miona Tatomir podržale su ovaj događaj.

-Miona je prva beba rođena u ovoj godini u kikindskom Porodilištu. Rođena je tri nedelje ranije i, na sreću , svega nekoliko dana provela je inkubatoru. Nije bilo nikakvih problema i njeno odrastanje teče nesmetano. Hvala lokalnoj samoupravi što nas podržava – istakla je Jovana Vasiljević.

Važno je podići svest o prevremenom rađanju, rekla je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Na nama je da obezbedimo što bolje uslove za podizanje kvaliteta zdravstvene zaštite kroz ulaganje u najmoderniju opremu i savremenu medicinsku tehnologiju, kako bi se eventualne posledice svele na najmanju moguću meru. Isto tako neophodan nam je i obrazovan i obučen medicinski kadar. Iako su najmanji, ovi mališani sa punim pravom nose epitet „malih divova“ i velikih boraca jer se grčevito bore za život već od prvog udaha. Pohvalila bih i gest učenika škole „Jovan Popović“ koji su nedavno Neonatologiji poklonili 30 lutkica hobotnica „čarobnica“ koje su blagotvorne za prevremeno rođene bebe – napomenula je Dijana Jakšić Kiurski.

Od ukupnog broja novorođenčadi u Bolnici, deset odsto beba na svet dođe pre vremena.

A.Đ.

nemci-koncert-(2)

Nemačko udruženje Kikinda organizovalo je koncert nemačkih i austrijskih kompozitora za klavir i violinu u izvođenju Mirka Tolimira i Ine Kekenj. Ovom događaju prisustvovali su i predstavnici sličnih udruženja u Srbiji, članovi Nacionalnog saveta nemačke nacionalne manjine i ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad sa saradnicima.

-Pratimo rad nemačkih udruženja u Srbiji i kad god možemo podržavano njihove aktivnosti. Zadovoljni smo inicijativama, ali i aktivnostima. Prvi put sam u Kikindi i oduševljena sa arhitekturom u gradskom jezgru. Imali smo priliku da vidimo i sove po kojima je vaš grad poznat, ali i skulpture od terakote o kojima sam dosta slušala i sada sam se uverila zašto je vaš grad prepoznat po njima – istakla je Anke Konrad.

Pavel Voronjin u ambasadi Nemačke zadužen je za kulturu.

-Ministarstvo unutrašnjih poslova Nemačke podržava projekte u Srbiji, kao i Institut IFA. Oni se u najvećoj meri odnose na očuvanje kulture i jezika. Drago nam je što su nemačka udruženja deo lokalnih zajednica – dodao je Pavel Voronjin.

Najviše udruženja, ali i članova nemačke nacionalne manjine skoncentrisano je u Vojvodini dodao je Mihael Plac, predsednik Nacionalnog saveta nemačke nacionalne manjine.

-Ovakvi događaji pravi su način da se razmene iskustva i da se očuva tradicija naše nacionalne manjine. Kikinda je jedan od svetlih primera odlične saradnje lokalne zajednice i udruženja – kazao je Plac.

Predsednica kikindskog Nemačkog udruženja Erika Banski istakla je da je cilj da se sačuva nacionalni identitet, ali i da se sugrađanima i gostima priredi lepo muzičko veče.

-Svake godine rudimo se da priredimo kulturno veče u čemu nam pomažu i grad, ali i Republika i Pokrajina. Ne odustajemo od planova da se nemački uči u jednom od vrtića i u jedno školi. U toku je anketiranje roditelja kako bi videli kolika je zainteresovanost. Naša ideja je da časovi budu dostupni prvacima u školi Feje Klara i predškolcima u jednom od vrtića – navela je Erika Banski.

Nemačko udruženje ima četrdeset aktivnih članova.
A.Đ.

Zbog radova na električnoj mreži, u ponedeljak, 18. novembra od 7.30 do 14. 30 sati povremeno će bez struje ostajati sledeće ulice u Sajanu: Petefi Šandora od Košut Lajoša prema Padeju,  polovina ulice Petefi Šandora prema ulici  Velika, Velika od kućnog broja 134 do kućnogbroja 108, Velika od Đure .Đakovića prema ulici Vetrenjača do kućnog broja 40, kompletna  Egete Jožefa i ulica Adi Endre od Sabove do Kraljevića Marka

mokrin-srpski-jezik-(1)
U Galeriji Doma kulture u Mokrinu organizovano je predavanje profesorke dr Isidore Bjelaković na temu ,,Srpski jezik u Banatu od srednjeg veka do danas”.
Skup na kom je govorila redovni profesor na Odseku za srpski jezik i lingvistiku organizovali su lokalna samouprava i Matica Srpska u saradnji sa Narodnom bibliotekom ,,Jovan Popović ” i udruženjem ,,Raša Popov” iz Mokrina.
Ovom prilikom dr Isidora Bjelaković je predstavila razvoj srpskog jezika od 12. veka do Vukove reforme.
Upoznala je prisutne sa istorijskim događajima, seobama naroda i prilikama koje su uticale na menjanje jezika. Govorila je i velikim stvaraocima iz Banata koji su imali direktan i indirektan uticaj na očuvanje srpskog jezika, kulture i obrazovanja.
error: Content is protected !!