Aleksandra Djuran

knjiga-zlatni-lav-(1)

Povodom 250 godina od osnovanja Velikokikindskog distrikta u Narodnom muzeju predstavljena je knjiga „Okrug zlatnog lava“ koju su napisali istoričari Vladislav Vujin, Dragan Beleslić i Vladimir Dudić.

-Potrudili smo se da knjiga bude prijemčiva svim čitaocima koji žele više da saznaju o lokalnom nasleđu. Moj rad odnosi se na velike ljude u ondašnjem Distriktu. U 15 kratkih priča predstavljeni su veliki ljudi poput Dimitrija Bugarskog, Jovana Pajdaka, Pavle Kenđelac, Teodor Pavlović, Đorđe Radak, Lazar Vidić. Knjiga je bogato ilustrovana i siguran sam da će naići na dobar odziv kod čitalaca – rekao je Vujin, istoričar Narodnog muzeja.

Dragan Beleslić, istoričar Istorijskog arhiva pisao je o istoriji Velikokikindskog distrikta povezujući činjenice koje su se odvijale u Evropi, a napisao je i priču o putu zrna ovsa iz poreske knjige.

-Uz artefakte koji mogu da se pogledaju u Galeriji „Nova“ u okviru izložbe „Okrug zlatnog lava“, posetioci mogu više da saznaju i u istoimenoj knjizi. Moj cilj je bio da prvi put prikažem svetska i evropska dešavanja u to vreme i da prikažem kako je Evropa videla događaje kod nas i kako smo mi gledali te iste događaje. Potrudio sam se da približim život običnog čoveka jer sam obradio i običaje naroda koji je tada naseljavao ovaj prostor – naveo je Beleslić.

Istorija ratovanja naših predaka i povelje bile su teme o kojima je pisao Vladimir Dudić iz Istorijskog arhiva.

-Imali smo šest povelja od kojih su četiri bile vezane za Distrikt, a dve za grad Veliku Kikindu i one su manje poznate javnosti, tako da sam i o njima pisao u knjizi. Ideja vodilja mi je bila da čitaoce bolje upoznam sa tim ko su bili ljudi koji su naselili Distrikt. To su bili vojnici graničari, nekadašnje potisko-pomoriške vojne granice i pošto je Banat oslobođen od turske vlasti, naselili su ove krajeve – istakao je Dudić.

Štampanje publikacije su sufinansirali Ministarstvo kulture i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, informisanje i odnose s verskim zajednicama.

A.Đ.

cigra-jelka-(1)

Korisnike Društva mentalno nedovoljno razvijenih osoba „Čigra“ posetile su članice udruženja žena „Novi Kozarci“ koje su im darovale novogodišnju jelku i ukrase. Sredstva dobijena prodajom pite krompiruše za Ginisa iskorišćena su za kupovinu novogodišnjih poklona za korisnike „Čigre“, a ovom prilikom donele su pite i družile se sa članovima.

-Postojimo bezmalo pet decenija i sa ponosom mogu da kažem da smo uvek bile okrenute humanitarnom radu. Uvek smo se trudile da očuvamo našu tradiciju koju su još naše bake i majke donele iz Bosne kada su došle u ravni Banat. Tako smo i mi okrenute očuvanju tradicionalnih jela, tako da organizujemo manifestacije „Pitijadu“ i „Kukuruzno proleće“. Letos je održano 14. takmičenje u pravljenju pite krompirušu i sva sredstva koja prikupljamo prodajom i ove i godinama unazad doniramo u humanitarne svrhe – kazala je Boja Oljača, predsednici udruženja „Novi Kozarci“.

Biljana Nedomački iz društva „Čigra“ u ime korisnika, njihovih roditelja i stručnih saradnika zahvalila je na poklonu.

-Veoma smo se obradovali poklonu. Jelku i ukrase nismo imali, a svi naši članovi raduju se novogodišnjim i božićnim praznicima. Naše udruženje 7. decembra obeležiće Međunarodni dan osoba sa invaliditetom druženjem odlaskom u bioskop u Zrenjanin. I ove godine učestvovaćemo na novogodišnjem bazaru sa našim novogodišnjim ukrasima, koji će biti izloženi u našem udruženju i moći će da se kupe. Do kraja godine i naši prijatelji iz pozorišta „Lane“ obradovaće nas novogodišnjom predstavom – dodala je Biljana Nedomački.

Članovi „Čigre“ svojim gošćama poklonili su sliku sa ovogodišnje likovne kolonije „Humani čigraši“.

A.Đ.

coka-livnica-(3)

U nesreći koja se dogodila, u četvrtak u ranim jutarnjim satima u čokanskoj “Autofleks Livnici”, danas, 29. novembra, preminule se dve osobe koje su bile prebačene u Klinički centar. Među preminulima je i M.B. (53) iz Iđoša i Aksentije B. (51) iz Ostojićeva, jedan radnik, takođe iz Iđoša, je i dalje u teškom stanju i nalazi se u Novom Sadu, dok je četvrti povređeni u Opštoj bolnici u Senti. Do tragedije je došlo usled naglog izbacivanja tečnog liva iz peći na livenje.

Opština Čoka proglasila je subotu, 30. novembar, Danom žalosti. Odlukom predsednice opštine Stane Đember, Dan žalosti obeležiće se spuštanjem zastava na pola koplja na svim javnim ustanovama i preduzećima u opštini. Takođe, biće obustavljeno emitovanje muzike zabavnog i narodnog karaktera, kao i organizovanje javnih događaja zabavnog sadržaja, navodi se u Odluci Opštine Čoka.

Ova tragična nesreća duboko je potresla zajednicu Čoke, a lokalna vlast apeluje na solidarnost i poštovanje odluke o Danu žalosti.

Povodom tragedije koja se dogodila u Čoki, Osnovno javno tužilaštvo u Kikindi javnost da je istog dana javni tužioc obavio uviđaj na licu mesta, kojem su prisustvovali policijski službenici Policijske uprave Kikinda i Odeljenja za vanredne situacije, kao i predstavnik inspekcije za rad.

U toku je prikupljanje potrebnih obaveštenja od očevidaca nezgode i odgovornih lica u ovom privrednom društvu, pribavljena je poslovna dokumentacija ovog privrednog društva, naređena je obdukcija tela nastradalih lica i doneta je naredba o tehnološko-metalurškom veštačenju nezgode, a sve u cilju utvrđivanja svih činjenica i uzroka ove nezgode i eventualnih propusta u postupanju.

A.Đ.

sednica-fcc-poskupljenje-(3)

Sednica Skupštine grada, peta po redu, započeta je minutom ćutanja kojim je odata počast žrtvama nesreće u Novom Sadu.

Većinom glasova doneta je Odluka o povećanju cena usluga sakupljanja i deponovanja otpada na teritoriji grada privrednog društva „FCC“ po kojoj se za 11,9 odsto povećavaju: cena odlaganja komunalnog otpada, iznošenja i transporta komunalnog otpada za domaćinstva, školske ustanove i Bolnicu, cene dodatnih usluga–pojedinačno ugovorenih usluga sa pravnim licima na teritoriji grada za pražnjenje kontejnera prema vrsti,zapremini i učestalosti pražnjenja i cene usluga transporta van redovnih ruta. To znači da će usluge biti uvećane za tridesetak dinara po članu domaćinstva. Cene iznošenja i transporta komunalnog otpada za socijalne slučajeve, iznošenja i transporta komunalnog otpada za pravna lica do 50 kvadrata i zadruge, udruženja, kioske i slične radnje i iznošenja i transporta komunalnog otpada za pravna lica preko 50 metara kvadratnih ostaju nepromenjene.

Gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio je da ugovor sa kompanijom „FCC“ traje još osam godina i da bi njegov raskid zahtevao velika finansijska sredstva koje bi grad morao da isplati. Prvi čovek grada naveo je da je ugovor nepovoljan, te da je 1. novembra organizovan sastanak između predstavnika kompanije i lokalne samouprave.

-Poskupljenje je naša zakonska obaveza iz ugovora i odnosi se na stopu inflacije. Poskupljenjem neće biti obuhvaćeni pravna lica, na čemu smo insistirali. Na sastanku, koji je bio konstruktivan, dogovoren je bolji i pristupačniji odnos prema stanovništvu kroz neposredne razgovore sa sugrađanima. Naši zahtevi odnosili su na to da sugrađani mogu da iznesu svoje primedbe, zahteve, sugestije češće nego što to sada mogu. Dogovoreno je i da se formiraju operativni timovi koji će se sastajati minimalno jednom mesečno – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Lokalna samouprava je vlasnik u kompaniji „FCC“ 20 odsto i stav grada je da ima bolji odnos sa njom dodao je zamenik gradonačelnika Dejan Pudar, na konstatacije odbornika Miroslava Panića da je ugovor loš.

 

-Sastanak je bio veoma produktivan. Uspeli smo u nameri da se ne poveća cena sakupljanja otpada. Razgovarano je i o reciklažnom centru, ali i o selektovanju otpada. Naš cilj je poboljšanje usluga koje kompanija pruža – naveo je Pudar koji je skrenuo pažnju odbornicima da za govornicom ne iznose paušalne ocene o bilo kome, bez validnih dokaza.
U javnu svojinu grada, neposrednom pogodbom po ceni od 14.000 evra, koja se isplaćuje u dinarskoj protivvrednosti, biće otkupljena katastarska parcela u Mokrinu ukupne površine od 1.045 kvadrata, sa uknjiženim objektima na njoj. Reč je o svojini DOO ,,Mokrin“, koja je u katastru nepokretnosti upisana kao stambeno poslovna zgrada površine 47 kvadrata, poslovna zgrada, za koju nije utvrđena delatnost, površine od 419, pomoćna zgrada površine od 83, zemljište uz zgradu i drugi objekat površine od 496 kvadrata. Planom genera

Odbornici su usvojili i Odluku o tarifi komunalnih taksi, o utvrđivanju prosečnih cena kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti na teritoriji grada radi utvrđivanja poreza na imovinu za 2025, data je saglasnosti na Statut Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“. Doneto je i rešenja o prestanku funkcije lokalnom ombudsmanu Milana Novakovića. Imenovani su i članova gradskih tela, upravnih i nadzornih odbora javnih ustanova i školskih odbora.

A.Đ.

 

dan-rumunije-(1)
Svečanim prijemom u Belom dvoru u Beogradu, Ambasada Republike Rumunije u Srbiji, obeležila je Dan ujedinjenja Rumunije. Proslavi važanog datuma za naše susede, osim gradonačelnika Mladena Bogdana, prisustvovali su i visoki zvaničnici Vlade i narodne Skupštine Republike Srbije, diplomate akreditovane u Srbiji, predstavnici privrednog, medijskog, kulturnog i civilnog života, kao i predstavnici Srba u Rumuniji i pripadnici rumunske manjine.
Od 2014. do 2023. realizovano je ukupno osam projekata na teritoriji grada Kikinde u programu prekogranične saradnje Srbija – Rumunija. Na teritoriji grada u okviru pomenutih projekata uloženo je preko 3,3 miliona evra. Među njima su izgradnja nedostajuće infrastrukture na graničnom prelazu Nakovo-Lunga, bicklističke staze i postavljanje 280 stubova solarne rasvete,  uređenjenje Starog jezera, kupovina potpuno sanitetskih vozila i razne druge medicinske opreme i aparata, rekonstruisane su baletska i velika sala Kulturnog centra i obezbeđena je audio i video oprema za pomenutu ustanovu i ADZNM „Gusle“, ojačan je etno turizam.
Grad Kikinda će i u budućem periodu učestvovati u  prekojektima prekogranične saradnje sa prijateljskom Rumunijom, jer je dosadašnja bila veoma uspešna.
A.Đ.
sednica-rebalans-lukac

U petak, 29. novembra biće održana peta sednica Skupštine grada. Na dnevnom redu su 34 tačke među kojima je i donošenje odluke o utvrđivanju prosečnih cena kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti na teritoriji grada radi utvrđivanja poreza na imovinu za 2025. godine. Razmatraće se i pribavljanje u javnu svojinu grada, neposrednom pogodbom po ceni od 14.000 evra, koja se isplaćuje u dinarskoj protivvrednosti, katastarska parcela u Mokrinu ukupne površine od 1.045 kvadrata, sa uknjiženim objektima na njoj. Reč je o svojini DOO ,,Mokrin“, a koja je u katastru nepokretnosti upisana kao stambeno poslovna zgrada površine 47 kvadrata, poslovna zgrada, za koju nije utvrđena delatnost, površine od 419, pomoćna zgrada površine od 83, zemljište uz zgradu i drugi objekat površine od 496 kvadrata. Naime, Planom generalne regulacije Mokrina predviđeno je da se na pomenutoj parceli nalazi zelena pijaca.

Odbornici će razmatrati i donošenje odluke o izmenama Odluke o tarifi komunalnih taksi, donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, kao i donošenje rešenja o davanju saglasnosti na Odluku o povećanju cena usluga sakupljanja i deponovanja otpada na teritoriji grada privrednog društva „FCC“ po kojoj se za 11,9 odsto povećavaju: cena odlaganja komunalnog otpada, iznošenja i transporta komunalnog otpada za domaćinstva, školske ustanove i Bolnicu, cene dodatnih usluga–pojedinačno ugovorenih usluga sa pravnim licima na teritoriji grada za pražnjenje kontejnera prema vrsti,zapremini i učestalosti pražnjenja i cene usluga transporta van redovnih ruta. To znači da će usluge biti uvećane za tridesetak dinara po članu domaćinstva. Cene iznošenja i transporta komunalnog otpada za socijalne slučajeve, iznošenja i transporta komunalnog otpada za pravna lica do 50 kvadrata i zadruge, udruženja, kioske i slične radnje i iznošenja i transporta komunalnog otpada za pravna lica preko 50 metara kvadratnih ostaju nepromenjene.

Na sednici će biti doneta i rešenja o razrešenju i imenovanju članova gradskih tela, upravnih i nadzornih odbora javnih ustanova i školskih odbora. U dnevni red uvrštena je i tačka donošenje rešenja o prestanku funkcije lokalnom ombudsmanu.

pozar-vatrogasci

Jutros oko tri sata posle ponoći došlo je do havarije u kompaniji „Autoflex Livnica“ u Čoki. Kako nam je potvrđeno u Policijskoj upravi Kikinda do nemilog događaja došlo je usled naglog izbacivanja tečnog liva iz peći na livenje.

-Očevici opisuju da su videli erupciju tečnog liva. Ovom prilikom četiri osobe su povređene od kojih su tri prevezene u novosadski Urgentni centar, dok je jedna zadržana u Opštoj bolnici u Senti. Havarija je izazvala i požar koji je sanirala vatrogasno-spasilačka jedinica u Čoki. Uviđaj se obavlja, a nastala materijalna šteta biće naknadno utvrđena – saznali smo u Policijskoj upravi.

O događaju je obavešteno i Osnovno javno tužilaštvo u Kikindi.

A.Đ.

zeleni-kviz-2

„Zeleni kviz-Pokaži svetu kako čuvaš planetu“ organizovali su Pokreta gorana Kikinde, Kancelarije za mlade i Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača uz pokroviteljstvo Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu. U prostorijama Kulturnog centra okupili su se učenici petog i šestog razreda osnovnih škola kojima je kviz i prilagođen.

-Za učešće u kvizu prijavilo se devet škola i svi učesnici dobijaju zelene vaučere koje će moći da zamene za sadnicu kojom će moći da oplemene školski prostor. Pobednici će imati priliku da u okviru zelene ekskurzije posete Ekološki centar u Sremskim Karlovcima tokom proleća. Podrška smo dobili i od gradskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj – istakla je Nevena Mesaroš Oličkov iz kikindskog Pokreta gorana.

Tihomir Farkaš svojim prisustvom podržao je ovakvu razmenu znanja među đacima.

-Ovakve aktivnost su značajne. Ekologija je oblast koja će se najbrže razvijati u narednim godinama tako da učenike treba učiti o značaju, postupcima, pa i zakonskim regulativama vezanim za ekologiju. Mi smo tu da im pomognemo i budemo im podrška da nam Srbija bude što zelenija – naveo je Farkaš.

Dunja Ćešić, koordinatorka Kancelarije za mlade podsetila je da se kviz organizuje četvrtu godinu zaredom.

-Tu smo da podržimo sve inicijative Pokreta gorana. Značajno je da se od najranijeg doba uči i vodi računa o životnoj okolini, a kviz je zabavan način da se usvoje nova znanja – dodala je Dunja Ćešić.

Cilj kviza je unapređenje odnosa mladih prema zaštiti životne sredine i održivom razvoju i obuhvata praktično oblikovane aktivnosti, koje podstiču razvoj svesti kod mladih o značaju i mogućnosti očuvanja, racionalnog korišćenja i unapređenja životne sredine.

A.Đ.

basaid-skola-panel-reciklaza-(4)

Zahvaljujući meštaninu Bašaida Stevi Felbabu koji je zaposlen u kompaniji NIS i više od dve decenije živi u Novom Sadu Osnovna škola „1. oktobar“ u Bašaidu solarni punjač za mobilne telefone i presu za savijanje plastičnih flaša.

-Solarni punjač u prisustvu učenika, zaposlenih i inicijatora Steve Felbaba postavili smo ispred glavnog ulaza škole. Želja nam je bila da ga koriste i učenici i meštani. U okviru NIS-a raspisan je interni konkurs za postavku solarnog panela i naš meštanin je želeo da bašaidska škola, koju je i sam pohađao, bude opremljena modernim uređajem – rekao je predsednik Saveta MZ Bašaid Bojan Mikalački koji se ovim putem zahvalio darodavcima.

U cilju zdravije životne sredine pokrenuta je i akcija reciklaže plastike, takođe, od strane NIS-a.

-U holu škole postavljena je i mini presa sa dva kontejnera za reciklažu. Na ovaj način čuvaćemo našu okolinu i školarci će učiti da odvajaju plastiku od ostalog otpada. Ovu akciju podržali su članovi sekcije „Eko juniori“ u okviru škole, a nakon montaže aparata održan i ekološki čas – dodao je Bojan Mikalački.

A.Đ.

 

maja-gojkovic-(21)

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, sa saradnicima, boravila je u radnoj poseti Kikindi. Ovom prilikom obišla je Kulturni centar gde je u toku rekonstrukcija unutrašnjosti zgrade, nakon čega je o započetim projektima i planovima razgovarala sa predstavnicima lokalne samouprave u Gradskoj kući.

– Drago mi je da sam ovde u radnoj poseti, došla sam na poziv gradonačelnika i njegovog tima da se dogovorimo o ulaganjima važnim za Kikindu i njene građane i šta može i u kolikoj meri da pomogne finansijski AP Vojvodina. Bili smo prvo u Kulturnom centru koji je pomognut od strane Ministarstva kulture dok sam ja bila na njegovom čelu. Radovi idu dobro, možemo da budemo zadovoljni dinamikom, a razgovarali smo o tome da se uradi prelepa fasada tog spomenika kulture u centru grada i o tome na kojim konkursima će učestvovati Grad Kikinda kako bi mogla i Pokrajinska vlada da pomogne taj projekat, naravno u saradnji sa Ministarstvom kulture, jer su tu zahtevna sredstva potrebna kako bi ovaj objekat i spolja izgledao lepo kao i unutra. Kažu mi da će ova faza radova biti završena do kraja godine. I upoznali su me sa planovima uređenja dvorišta, to su planovi za nekoliko godina unapred. Pričali smo i o Narodnom muzeju, to je takođe kapitalan projekat o kojem moramo da razgovaramo sa Upravom za kapitalna ulaganja jer tu su sredstva koja prekoračuju mogućnosti budžeta Sekretarijata za kulturu Pokrajine – istakla je predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković.

Pored kulture, izuzetno važni su i projekti iz oblasti zdravstva, te su u radnoj poseti bili i pokrajinski sekretar za zdravstvo dr Milan Popo, savetnik predsednice Rade Vojinović i pomoćnica pokrajinskog sekretara za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama Jelena Dobrović Bojanić.

-Razgovarali smo o adaptaciji Doma zdravlja i Opšte bolnice. Kikinda će uskoro dobiti zdravstveni centar gde će te ustanove biti objedinjene i to ide takođe u kapitalna ulaganja za sledeću godinu, pretpostavljam da ćemo uvrstiti sufinansiranje Pokrajine rebalansom budžeta koji svakako sledi polovinom 2025. Pričali smo o radovima u školi „Feješ Klara“. Pokrajinska vlada je usvojila informaciju i prebačena su sredstva za 2025. i 2026, 200 miliona i svakako će taj projekat biti prioritet u oblasti obrazovanja. Dogovorili smo i to već uveliko funkcioniše projekat da se završi prečišćavanje otpadnih voda u svim selima, ne samo u gradu i to će sigurno biti završeno u narednom periodu. – precizirala je Gojkovićeva.

Predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, zamenikom gradonačelnika Dejanom Pudarom, članicom Gradskog veća Marijanom Mirkov, Vanjom Radojkov, šefom kabineta i direktorima Narodnog muzeja i Kulturnog centra Lidijom Milašinović i Markom Markovljevim, upoznali su goste sa projektima koji se realizuju, ali i sa planovima u narednom periodu. Za naš grad izuzetno je važna poseta predsednice Pokrajinske vlade Maje Gojković s obzirom na to da je saradnja Kikinde i Vlade Vojvodine u prethodnom periodu bila izuzetno dobra, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Znatna novčana sredstva izdvojena su za projekte na čitavoj teritoriji našeg grada, tako da smo sa predsednicom Pokrajinske vlade i njenim timom razgovarali o budućim ulaganjima. Radovi u Kulturnom centru, koji smo posetili su na samom kraju i očekivanja su da će biti završeni sredinom decembra. Značajno je da nam Pokrajinska vlada pomogne u rekonstrukciji fasade ovog objekta koji je i spomenik kulture. Za ovu namenu neophodna su velika sredstva koje grad nije u mogućnosti da sam finansira i tu očekujemo podršku iz pokrajinskog budžeta. Kulturni centar ima brojne sekcije i svakodnevno se okuplja znatan broj dece i mladih, a koriste ga i građani koji dolaze na kulturne događaje tako da su neophodani foaje i dvorište koji će krasiti ovu zgradu. Ulaganja u zdravstvo su takođe bili tema razgovora. Lokalna samouprava ima gotov projekat koji se odnosi na rekonstrukciju zgrade Doma zdravlja koji smo predočili predsednici Pokrajinske vlade Maji Gojković. Višestruk je značaj ovog projekta koji će unaprediti zdravstvenu zaštitu sugrađana i omogućiti bolje uslove za rad zaposlenih – precizirao je Bogdan i dodao da samo zajedničkim ulaganjima Kikinda može postiti bolje mesto za život.

Ovih dana usvojen je i budžet Vlade Vojvodine za 2025. godinu.

-Mogu da budem zadovoljna s obzirom na sve okolnosti u državi i svetu, mi smo stabilni. Budžet je 69 milijardi dinara i još 150 miliona izdvojenih za kapitalne projekte od strane Republike putevi, mostovi, „osmeh Vojvodine“, auto put Zrenjanin – Novi Sad. Budžet je manji jer je Republika Srbija izmenila način finansiranja – izdvajanja za plate recimo u oblasti obrazovanja više ne idu preko nas, nego direktno korisnicima. Dakle, imamo stabilan budžet i najviše će se izdvajati za kapitalna ulaganja, neka smo prebacili iz ranijeg perioda jer očigledno nije bilo dobre dinamike u radu, sredstava je bilo. Imamo i nekoliko novo predviđenih radova na objektima zdravstva i obrazovanja, to su nam prioriteti za 2025. i samo da sačuvamo mir – zaključila je predsednica Vlade Vojvodine.

A.Đ.

error: Content is protected !!