Aleksandra Djuran

dani-tikve-4

Na 11. „Danima tikve“ održanim u Istočnom Sarajevu zapažen štand imala je i Turistička organizacija grada, a proizvode su predstavili udruženje žene Iđoš i poljoprivredna gazdinstva Krnić i Gavrančić. Ova manifestacija organizuje se po uzoru na „Dane ludaje“, a inicijativu za održavanje „Dana tikve“ pokrenula je predsednica udruženja Roksanda Mičić, predsednica udruženja „Probudi se“.  Na manifestaciji se nagrađuju najteža, najduža i najlepša tikva, za koju je nagradu ove godine dobio naš sugrađanin Nikola Krnić.

Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije napomenula je da je Kikinda mentor Istočnom Sarajevu kako bi njihova manifestacija svake godine bila sve bolja i sadržajnija.

-Od prošle godine osim turističkih organizacija na „Danima tikve“ predstavljaju se i proizvođači proizvoda od bundeve. Ove godine učestvovali su i karving majstori koji su pokazali rezbarenje na ludaji. U Istočnoj Bosni tikva se u znatno manjoj meri koristi u  ljudskoj ishrani tako da je ova manifestaciju tu i da to podstakne – rekla je Jasmina Milankov.

Najteža ludaja na „Danima tikve“ ove godine imala 63,5 kilograma.

A.Đ.

 

saobracajna-policija-mup-2

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, od danas, 7. do 13. oktobra sprovodiće međunarodnu akciju pod nazivom „Fokus na putu“, koja će biti usmerena na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja nepropisnog korišćenja mobilnog telefona od strane vozača, kao i nepropisnog korišćenja mobilnog telefona i slušalica od strane pešaka prilikom prelaska kolovoza.

Akcija će istovremeno biti sprovedena u 31. evropskoj zemlji članici organizacije ROADPOL (mreža saobraćajnih policija Evrope), saopštio je  MUP Srbije. Korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje povećava rizik od saobraćajne nezgode za četiri do čak 20 puta, što čini ovaj prekršaj jednim od trenutno najvećih problema bezbednosti saobraćaja na putevima.

Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, oko pet odsto pešaka nepropisno koristi mobilni telefon ili slušalice prilikom prelaska kolovoza, dok se procenat vozača koji nepropisno koriste mobilni telefon za vreme vožnje kreće od četiri do 10 odsto, u zavisnosti od vrste vozila.

RASVETA-KRALJA-PETRA-(2)

Ulična rasveta u ulici Kralja Petra Prvog, od kružnog toka do Oslobođenja, biće sanirana. U pojedinim delovima pomenute ulice problem je što čitava jedna strana rasvete ne radi ili deo bandera nije u funkciji. Kada se zna da je u ovoj ulici drvored  stabala američkog koprivića koji pravi prirodni tunel, osvetljenost je loša.

-U proteklih nekoliko godina, zahvaljujući jakim vetrovima i olujama, više puta su u ulici Kralja Petra Prvog pala stabala i grane koje su pokidale vodove i kablove, ali i oštetile bandere. Oštećene bandere su sanirane tačnije kablove smo prevezivali na one koje rade jer je velika investicija zameniti kompletnu uličnu rasvetu. Sada su izdvojena sredstva za ovu namenu i u čitavoj ulici biće rekonstruisana postojeće ulično osvetljenje – istakao je Petar Žigić, sekretar Sekretarijata za inspekcijske poslove.

 

Naručeno je pet potpuno novih bandera koje će zameniti one koje ne rade, ali i potencijalna su opasnost za saobraćaj i ljude jer mogu da padnu.

-Do kraja godine u planu je da se postave novi kablovi čitavom dužinom ulice od kružnog toka do ulice Oslobođenje. Postojeće bandere visoke su 11 metara i sve će biti skraćene na visinu od devet metara kako bi bile ispod krošnji, imaće nosač, a ne luk kao sada, kako bi što bolje osvetljavale ulicu. U delu ulice od Jovana Popovića do Oslobođenja na banderama će, osim nosača svetla ka kolovozu, postojati još jedan u kontra smeru koji će osvetljavati trotoar – precizirao je naš sagovornik.

Ukoliko se ovo pokaže dobro, tada će se po dve svetiljke na banderama postaviti do OŠ „Jovan Popović“.

A.Đ.

venci-6-oktobar-4-(2)

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeleženo je 80 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a, Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, političkih partija. Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Bogdan istakao je da se 6. oktobra u Kikindi obeležava jedan od najvažnijih datuma u istoriji 20. veka.

-Veliki je dan za naš grad jer proslavljamo 80 godina slobode i ne smemo to nikada zaboraviti. Naši preci položili su svoje živote kako bi pobedili fašizam i od tada je Kikinda slobodarski, rodoljubivi i patriotski grad i oduvek je bila na pravoj strani istoriji. Naši sugrađani bili su heroji, borili su se za slobodu, svoju zemlju i svoj grad. Podsetiću na poruku našeg predsednika Aleksandra Vučića da nam je najvažnija slobodna, nezavisna Srbija, Srbija koja će uvek čuvati svoju slobodu, a da su nam za to potrebni mir i stabilnost. Treba da čuvamo Kikindu i Srbiju za našu decu, ali i da ih učimo da nikada ne zaborave ko su, šta su i odakle su – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu. Skupu je prisustvovao i Jovo Baroševčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

-Danas je u Kikindu došla sloboda i prestalo je stradanje. Srpski i drugi narodi na početku rata doneli su teške odluke, rekli su ne fašizmu i uzeli su puške i ruke i borili se za slobodu. Posle četiri godine stradanja, pobedili smo i jer smo bili na pravoj strani istorije. Bili smo treća država, sa 1,7 miliona žrtava po stradanju, u Drugom svetskom – naveo je Baroševčić.

Savetnik u Vladi Srbije general u penziji Milorad Stupar poručio je da je Srbija večna dok su joj deca verna.

-Moramo da imamo ponos, brigu i veru u sebe. Sa ovog mesta poručujem da je važno da sprečimo podele i da nemamo pravo da se delimo. Za svoju slobodu davali smo najvrednije, živote. Nikada nismo ugrožavali tuđu slobodu jer potšujemo svoju. Naše državno i vojno rukovodstvo vodi nas ka vojnoj neutralnosti jer treba da se bavimo našim napretkom i prosperitetom. Za to nam treba koncept totalne odbrane koji podrazumeva i obavezno služenje vojnog roka zato je potrebno da se on potvrdi opštim konsenzusom  – naveo je Stupar.

Crvena armija je, 6. oktobra 1944. godine, u snažnom udaru razbila ostatke nemačkih jedinica koji su bili prisutni u Kikindi. Sa 35 tenkova ušli su u naš grad, a u oslobođenju su učestvovali  partizani Severnobanatskog odreda. U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 648 Kikinđana.

A.Đ.

tera-muzej-zatvaranje-sezone-(4)

Radionicama za decu i odrasle, posetom stalnoj postavci i muzičkim programom Muzej „Tera“ zatvorio je letnju sezonu u ovom prostoru. Organizovana su druženja pod nazivom „Psihoart Lab“, crtanje pantografom, a deca i njihovi odrasli pratioci su imali priliku da uživaju u vajanju skulptura od gline uz pomoć vajarke Sonje Beloš.

-I ovoga puta imali smo zainteresovane da nauče kako da oblikuju glinu, a sigurna sam da je stalna postavka, ali i sam prostor Muzeja bio inspirativan. Glina je laka za obradu, a pomaže i razvoju sitne motorike tako da je deci uvek interesantno da stvaraju kroz igru – istakla je Sonja Beloš.

Aleksandar Lipovan, direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ podsetio je da je letnja sezona u Muzeju otvorena u martu i da je sada završena. I tokom narednih meseci Muzej „Tera“ biće otvoren za posetioce, ali neće se u njemu organizovati prateći sadržaji.

-Zadovoljni smo posetom u proteklim mesecima.Trudili smo se da svakih pet, šest nedelja imamo nove postavke u izložbenom prostoru uz radionice koje će ih pratiti. Cilj je da negujemo postojeću i gradimo novu publiku u čemu smo uspeli jer su ovaj prostor posećivala nova lica. Muzej „Tera“ je tokom leta živnuo i uspeli smo u nameri da promovišemo kompletan prostor oko njega. Najveću posetu zabeležili smo tokom Evropske noći muzeja kada je samo u igri otčitavanja QR kodova učestvovalo 450 osoba – istakao je Lipovan.

Do kraja godine u Galeriji „Tera“ biće otvorene još dve izložbe u okviru kojih će biti održano nekoliko zanimljivih predavanja, najavio je Aleksandar Lipovan. Tokom zime radionice i prateći programi biće organizovani u Galeriji „Tera“ i u novom prostoru, zimskom ateljeu, u ateljeu „Tera“.

A.Đ.

skembe-fest-(5)

Najbolje škembiće na 5. „Škembe festu“ pripremila je ekipa kikindskog udruženja Multipla skleroza. Ovu odluku doneo je tročlani žiri nakon što je ocenio rekordnih 32 uzorka od istog broja ekipa koje su se nadmetale na ovogodišnjem gastronomskom takmičenju.

-Prvi put sam videla i pripremala škembiće. To sam učinila za moju majku koja više nije sa nama, a prošle godine bila je deo ove manifestacije. Moji prijatelji, vrsni kuvari, otkrili su mi njihove recepte i kombinacija je donela pobedu. Pored pehara osvojili smo prase koje ćemo ovih dana ispeći i počastiti sve članove udruženja – istakla je predsednica udruženja Multipla skleroza Brankica Miškov.

Ove godine dodeljeno je pet nagrada tako da je peto mesto pripalo ekipi iz Mađarske, četvrti su bili članovi ekipe „Panonija“, treće mesto zauzeo je sugrađanin Srđan Jerinkić, dok su drugi članovi ekipe „Pesak“.

Škembići tradicionalno banatsko jelo, a Kikinda jedini grad u Vojvodini u kom se održava takmičenje u njihovom kuvanju. Osim ekipa iz Srbije učestvovali su i takmičari iz Hrvatske, Mađarske i Rumunije. Dejan Blagojevski sa članovima oldtajmer kluba „Kurbla“ iz Garešnice iz Hrvatske prvi put je u Kikindi.

-Lepo se provodimo i imali smo izuzetan doček. Škembiće često pripremam jer ih svi volimo. Nema velike tajne u pripremi ovog jela i najvažnije je da su škembići najpre dobro očišćeni, a potom i skuvani. Sve ostalo je stvar ukusa – saznali smo Dejana Blagojevskog.

Iz Temišvara je sa majkom i bratom u takmičenju učestvovao i Kristijan Vojku.

-Treći put sam u Kikindi. Nedavno smo bili i na „Danima ludaje“ i oduševljeni smo. Volimo Kikindu, a škembići su jelo koje volimo na našoj trpezi. Uživali smo u današnjem danu – otkrio nam je Kristijan Vojku.

Podršku ovom događaju pružili su lokalna samouprava i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

A.Đ.

 

rusko-selo-dan-oslobodjenja-(2)

Predstavnici grada, Severnobanatskog upravnog okruga, Saveta Mesne zajednice i SUBNOR-a polaganjem venaca na spomenik žrtvama fašizma u centru Ruskog Sela obeležili su Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov napomenuo je da je važno sećati se svih koji su dali život za slobodu.

-Ove godine obeležava se 80 godina od oslobođenja. Naša dužnost je da negujemo kako kulturu sećanja, tako i da je prenosimo na mlađe generacije kako nam se ne bi ponovili ratovi – rekao je Popeskov.

Rusko Selo poštuje svoju istoriju i seća se svih predaka, dodao je predsednik Saveta Mesne zajednice Dušan Marjanović.

-Naš cilj je da meštanima obezbedimo najbolje uslove za život. Želim da poručim mojim Ruskoselcima da na svoju mesnu zajednicu, ali i gradsku upravu uvek mogu da računaju. Najvažniji projekat u ovom momentu je sanacija Doma kulture u centru sela. Cilj nam je da se iz sadašnjeg objekta preselimo prostorije mesne zajednice u Dom kulture, kako bi dobili neophodan prostor za proširenje kapaciteta vrtića. U proteklih pet godina u našem selu kuće je kupilo dosta bračnih parova sa decom, tako da imamo potrebe za većim kapacitetom celodnevnog boravka i jaslica. Nastavićemo sa ulaganjima u putnu infrastrukturu i parka u centru sela koji je stigao do treće faze. Ove godine postavljeno je jedno dečije igralište, a u narednoj se nadamo još jednom, kao i fitnes na otvorenom – otkrio je Marjanović.

Ovo je bila prilika da se Rusko Selo oduži najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Na svečanoj sednici petooktobarska plaketa dodeljena Andriji Savi, zaposlenom u Kancelariji za projekte gradske uprave koji je pružio značajnu pomoć da mladi parovi u Ruskom Selu kupe kuće po osnovu konkursa Ministarstva za brigu o selu.

 

-Hvala Savetu Mesne zajednice na ovom priznanju. I naš cilj je da što više mladih konkuriše i na ovaj način dobije krov nad glavom. Za četiri godine, koliko smo u ovoj priči, u devet sela mladi su dobili više od 100 kuća. U Ruskom Selu svoj dom pronašlo je desetak porodica. Naš posao je da pomognemo i drago mi je što je timski rad prepoznat – kazao je Sava.

Zahvalnice su pripale Crkvenom odboru rimokatoličke crkve Svetog Petra i Pavle u Ruskom Selu, Vladimiru Divljakovu, svešteniku Srpske pravoslavne crkve, horu Sveti Nikolaj Srpski i zaposlenima u Mesnoj zajednici Dunji Nenadić, Dragoslavu Petroviću ,Eniki Lener, Radovanu Bajkoviću, Gabi Fazekaš, Vesni Pabdi, Gordani Marčetić i Miroslavu Vrbljancu.

A.Đ.

 

trka-ck-3

Jubilarna, 35. Trka za srećnije detinjstvo pod motom „Imamo cilj, dođi na start” organizovana je u našem gradu. Ovo je najveća i najmasovnija rekreativno-humanitarna manifestacija u našem gradu čiji je cilj promovisanje zdravih stilova života, humanosti i volonterizma, a organizator Crveni krst Kikinde.

Prva je bila šetnja roditelja sa bebama do godinu dana. Nagradu Crvenog krsta Vojvodine, porodični vikend u odmaralištu Vršački breg, osvojila je Jovana Petrov, majka.

-Prvi put učestvujem jer sam želela da zajedno sa svojim sedmomesečnim sinom Jakovom i dvoipogodišnjim Pavlom podržim ovaj humani događaj. Stariji sin Luka takođe je učesnik kao predškolac i zajedno ćemo ga podržati. Nisam očekivala nagradu i drago mi je što ćemo imati priliku da provedemo vikend na Vršačkom bregu – saznali smo od Jovane Petrov.

Trku je otvorio gradonačelnik Mladen Bogdan koji je pozdravljajući učesnike i njihove navijače istakao da još jednom šaljemo najlepšu sliku iz Kikinde.

-Duga tradicija ove trke pokazuje koliko je važno da se okupljamo oko humanih vrednosti, kao i da našu decu učimo da poštuju jedni druge, roditelje, bake i deke – rekao je Bogdan.

Sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac  napomenula da je trku podržalo 4. 100 učesnika odnosno da je prodat taj broj startnih brojeva.

-Zadovoljstvo nam je što možemo našim predškolcima, osnovcima, srednjoškolcima, ali i svim sugrađanima da priuštimo ovakav događaj. Cilj nam je da učimo decu da budu humani, da promovišemo prave vrednosti i da mnogi od njih  postane deo porodice Crvenog krsta – rekla je Danijela Bjeljac.

Ni ove godine nije izostala podrška lokalne samouprave koja kao generalni pokrovitelj  prepoznaje značaj ove manifestacije.

-Humanost, solidarnost, porodica to su vrednosti kojima želimo da učimo decu. Trka sve nas, koji smo bili učesnici vraća u detinjstvo – istakao je član Gradskog veća Željko Radu.

Sva sredstva od startnih brojeva i donatora biće vraćena školama i vrtićima srazmerno broju učesnika. Trku su podražale  i kompanije „Jafa”, „Grindeks” i „Kolačić sreće”.

A.Đ.

 

 

nakovo-dan-oslobodjenja-(3)

Polaganjem venaca na spomenik u centru sela u Nakovu je obeležen 5. oktobar Dan oslobođenja sela u Drugom svetskom ratu, ali i Dan kolonizacije. Senima predaka poklonili su se predstavnici Saveta mesne zajednice, Grada i SUBNOR-a. Nakovčani neguju tekovine Narodnooslobodilačke borbe, ali se na ovaj  dan sećaju i svojih najmilijih koji su se pre 80 godina sa obronaka Šatora, Grmeča i Plješevice, vođeni željom za životom dostojnim čoveka, doselili u Nakovo.

-Trudimo se da na dostojan način obeležimo važne datume u selu. Moramo da se sećamo i ne smemo da zaboravimo vremena koja su bila teška, vremena u kojima su ljudi davali svoje živote da bi  mi danas mogli da živimo u miru i slobodi – rekao je Branislav Čubrilo, član Saveta mesne zajednice.

Ovom događaju prisustvovali su Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća i Gordana Trnić Iličić, zamenica predsednika Skupštine grada.

-Moramo da negujemo kulturu sećanja na naše pretke koji su naselili Nakovo. Pre 80 godina u ovo selo stigli su ljudi iz Bosanskog Grahova i Bosanskog Petrovca, a za njima su stigli i stanovnici Ključa, Prijedora i ostalih mesta. Danas imamo razvijeno i lepo uređeno selo, a gradska uprava potrudiće se da bude još bolje, posebno što je na samoj granici Rumuniji – istakao je Aćimov.

Ovom prilikom istaknuto je i šta je urađeno u selu, kao i kakvi su planovi u narednom periodu.

-Najvažnija investicija koja je završena je rekonstrukcija krova na Osnovnoj školi „Petar Kočić“ kojoj je vraćen izgled kakav zaslužuje. I na jezeru i dečijem igralištu, u okviru sportsko rekreativnog centra, konstantno se radi. Postavljena je javna rasveta i video nadzor. U planu nam je da se izbetoniraju staze oko igrališta i samog jezera, da se postavi još klupa, kao i da se postave pločice. Potrudićemo se da asfaltiraju i dve ulice  – naveo je Čubrilo.

Počelo je i uređenje objekta u centru sela koji je dugo prazan i koji je bio ruglo. Uskoro će Nakovčani dobiti pekaru, a za narednu godinu planirano je uređenje platoa u samom centru koji je u lošem stanju.

A.Đ.