Aleksandra Djuran

prolece-(1)-copy

Prema podacima Astronomskog društva „Ruđer Bošković“, proleće počinje danas u 15 časova i 46 minuta, kada na severnoj polulopti nastupa prolećna ravnodnevica, dok u isto vreme na južnoj počinje jesen.

Sunce u Beogradu je jutros, na dan početka proleća, izašlo u 5 sati i 41 minut, a zalazi u 17sati i 50 minuta, što znači da će obdanica trajati 12 sati i devet minuta, a noć 11 časova i 51 minut.

Na dan prolećne ravnodnevice obdanica i noć nisu jednake dužine, jer Zemljina atmosfera prividno uzdiže Sunce iznad horizonta.

SEDNICA-BUDZET-USVOJEN-2025-(1)

Za sutra (petak) zakazana je 15. sednica Skupštine grada Kikinde. Na dnevnom redu je, između ostalih, izbor novih zamenika gradonačelnika, predsednika Skupštine i člana Gradskog veća. Dejan Pudar, dosadašnji zamenik gradonačelnika podneo je ostavku, tako da će mu biti vraćen odbornički mandat.  Podsetimo i da je Željko Radu, koji je bio u Gradskom veću, podneo ostavku 22. decembra prošle godine. I Dušan Popeskov, dosadašnji predsednik Skupštine grada, takođe je podneo ostavku, te će na njegovo mesto biti izabran neko od odbornika, a na predlog najmanje jedne trećine odbornika. Novi predsednik bira se tajnim glasanjem. Zamenika i člana Gradskog veća predlaže gradonačelnik Mladen Bogdan, a o tom predlogu odlučuju odbornici javnim glasanjem.

U gradskom parlamentu odlučivaće se i o ukidanju Kulturno – sportskog centra „Jezero“ odnosno osnivanju Javnog preduzeća za sport „Jezero“. U obrazloženju odluke naglašava se da je došlo do proširenja obima delatnosti Kulturno-sportskog centra„Jezero“ koje  ustanova u ovom pravnom obliku nije u mogućnosti da ispuni. Stoga se pristupa osnivanju Javnog preduzeća za sport„Jezero“ kako bi se postiglo racionalnije i ekonomičnije poslovanje. Ciljevi osnivanja  su razvoj i unapređenje sporta i kulture, okupljanja i svestrano i aktivno učestvovanje u sportu dece, omladine i odraslih, rekreacija dece i odraslih, sportsko obrazovanje, stvaranje materijalnih i stručnih uslova za omasovljenje i unapređenje sporta, obezbeđivanje namenskog i celishodnog korišćenja poslovnog prostora u javnoj svojini, kao i razvoj i unapređenje obavljanja delatnosti od opšteg interesa. Za vršioca dužnosti direktora predložen je Dragan Pecarski, koji je i u KSC „Jezero“ bio na istoj funkciji.

Kako je v.d. direktoru Kulturnog centra Marku Markovljevu istekao mandat, na ovu funkciju biće imenovana Dolores Nemet, diplomirani turizmolog, zaposlena u Turističkoj organizaciji grada.

Odbornice će razmatrati i odluke o davanju saglasnosti na  izmene dopune Statuta PU „Dragoljub Udicki“, o izmenama i dopunama Statuta Centra za socijalni rad, o organizaciji Gradske uprave, o glavnom urbanisti.

Glasaće se i za pokretanje postupka izrade i donošenja „Plana razvoja kulture grada Kikinde za period od 2026. do 2029. godine i Akcionog plana za njegovo sprovođenje, odlukama o izmenama odluke o tarifi komunalnih taksi, o angažovanju revizora za obavljanje eksterne revizije završnog računa budžeta grada Kikinda za 2025. godinu, o usvajanju izveštaja o radu Gradskog štaba za vanredne situacije za prošlu godinu, kao i izmene i dopune Plana generalne regulacije severoistočnog dela Kikinde.

Na dnevnom redu su i razrešenja i imenovanja komisija, upravnih i nadzornih, kao i školskih odbora.

A.Đ.

 

penzioneri-oooopsta

Podela paketa solidarne pomoći penzionerima čije penzije ne prelaze najniži iznos penzije uvećan za 10 odsto, odnosno 34.201,32 dinara, počinje u petak, 20. marta u gradskim i opštinskim udruženjima penzionera širom Srbije, objavio je RFZO.

-Ukupno 1.100 penzionera sa teritorije našeg grada konkurisalo je za ovu pomoć. Odobreni su paketi za 952 njih – saznajemo od Milana Periza, predsednika Udruženja penzionera Kikinde. –  Reč je o dva paketa u jednom je najosnovnija kućna hemija, dok su u drugom  deo prehrambeni proizvodi. Svi oni koji su dobili pomoć biće obavešteni kada će početi podela. Najstariji iz grada preuzimaće ih u prostorijama Udruženja, a iz sela u mesnim zajednicama.

Pravo na pakete solidarne pomoći imali su i penzioneri koji primaju i penziju iz inostranstva ukoliko iznos njihovih penzija u zbiru nije veći od 34.201,32 dinara.

Solidarna pomoć se dodeljuje u vidu jednoobraznih, standardizovanih paketa sa prehrambenim namirnicama i sredstvima za higijenu, putem sprovođenja jedinstvene nabavke koja je poverena Savezu penzionera Srbije, a koji radi i distribuciju paketa udruženjima i odborima korisnika penzija koji ih onda dalje dele korisnicima.

Kako je propisano Pravilnikom o društvenom standardu korisnika penzija Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) prilikom utvrđivanja rang-liste za dodelu solidarne pomoći prednost imaju samohrani korisnici ili korisnici u višečlanom domaćinstvu kome je jedini izvor prihoda penzija (koja ne prelazi 34.201,32 dinara), kao i korisnici penzija stariji po godinama života.

Prema podacima PIO fonda za ovaj vid društvenog standarda ove godine je opredeljeno 240 miliona dinara, što je kako naglašavaju značajno više u odnosu na sredstva utrošena za ove namene prethodnih godina i zahvaljujući tome pakete solidarne pomoći će tokom 2026. dobiti više od 100.000 penzionera.

A.Đ.

 

pexels-a2pro-6729273

Danas počinje i trajaće do 25. marta  akcija pojačane kontrole saobraćaja usmerena na otkrivanje prekršaja nepoštovanja ograničenja brzine kretanja vozila, nepropisnog preticanja, upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, nekorišćenja sigurnosnog pojasa kao i drugih prekršaja kojima se ugrožava bezbednost
učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a apeluju na vozače da povećaju opreznost i smanje brzinu kretanja vozila naročito u zonama pešačkih prelaza.

-Ne upravljajte vozilom ukoliko ste prethodno konzumirali alkohol ili druge supstance koje negativno utiču na opažanje i preduzimanje radnji. Pokažite dodatnu pažnju i obzir ukoliko u
vozilu prevozite dete – ističu u MUP-u.

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodile su se 64 saobraćajne nezgode u kojima je poginula jedna, a povređeno je 38 osoba. Na području Policijske uprave u Kikindi tokom prethodnog dana nije bilo saobraćajnih nezgoda.

osmeh-vojvodine-

Komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji brze saobraćajnice granični prelaz Bački Breg-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran potpisan je danas u Beogradu sa azerbejdžanskom kompanijom „Azvirt“, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Ugovor su potpisali ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević, direktor Koridora Srbije Aleksandar Antić i direktor kompanije „Azvirt“ Srbija Ahmet Murat Turkoglu.

-Pre nekoliko dana predstavili smo plan za Srbiju 2030. i 2035 u kom je izgradnja saobraćajnice jedna od ključnih tačaka našeg programa, izuzetnog značaja za Zapadnu Bačku, Južnobački, Srednjobanatski i Severnobanatski okrug, kao i za mesta kroz koja prolazi novi put   – izjavio je ovom prilikom predsednik Vučić.

Finansijski deo ugovora za ovu prvu deonicu, od graničnog prelaza Bački Breg do Sombora i uključuje sve projektne usluge i izgradnju, iznosi 240 miliona evra. Republika Srbija obezbedila  je finansiranje za ovu deonicu, a obezbediće i za sve preostale faze. Predviđeni rok za završetak prve deonice je dve godine, što je znatno brže od standardnog roka od tri godine, zahvaljujući kompaniji „Azvirt“.

Saobraćajnica od Bačkog Brega do Srpske Crnje, poznate i kao „Osmeh Vojvodine“ duga je oko 186 kilometara i biće projektovana za brzinu od 100 kilometara na sat. Od Bačkog Brega do Vrbasa stizaće se za oko 50 minuta, a od Vrbasa do Srpske Crnje za sat i deset minuta. Na delu trase od Sombora do Kikinde, planirana je izgradnja 46 mostova (preko kanala i prolaza za put), 34 nadvožnjaka, pet podvožnjaka i 35 propusta.  Saobraćajnica će imati i 12 petlji: Sombor, Kljajićevo, Sivac, Crvenka, Kula, Vrbas Zapad, Vrbas Sever, Vrbas Istok, Vrbas E75, Srbobran Sever, Turija i Kikinda Istok. Planirana je izgradnja i 13 površinskih kružnih raskrsnica.

 

 

nakovo-bogdan-staze-(7)

U Mesnoj zajednici Nakovo započeta je izgradnja pešačkih staza oko jezera na obodu sela. Sredstva za ovu investiciju, 12, 4 miliona dinara, opredeljena su na konkursu za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture i usluga Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Kako posao napreduje uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Bojan Mikalački i Branislav Čubrilo iz Saveta Mesne zajednice.

-Najpre se trasira staza i na gradilištu su mašine i radnici. U toku je uklanjanje viška zemljišta, a paralelno se postavlja i pesak na koji dolazi tucanik. Tek kada sve bude odrađeno počeće postavljanje same staze – saznajemo od Branislava Čubrila.

Ulaganja u mesne zajednice su jedan od prioriteta, što se i vidi u svakom selu, precizirao je gradonačelnik Bogdan i dodao:

-Osim staze koja će se izgraditi oko celog jezera u planu je i plato kod vidikovca koji će doprineti proširenju same terase koja okuplja meštane i goste. Siguran sam da će ovaj prostor biti mesto za predah i odmor u prirodi, ne samo Nakovčanima, nego i Kikinđanima, ali i stanovnicima ostalih mesnih zajednica. I u prošloj i u ovoj godini znatna sredstva biće izdvojena su za svih devet sela i to u radove koje su nam sami stanovnici mesnih zajednica apostrofirali kao neophodne. Da je tako vidi se na terenu svakodnevno.

Izgradiće se 1.600  kvadrata staza od behaton ploča. Kako je na pomenutoj lokaciji tlo vodopropusno pre nego što se ugrade ploče neophodno je da se postojeće zemljište pripremi, kao kada se asfaltiraju putevi.

-Nakovčani pozitivno reaguju, iako je u početku, kada je počela izgradnja Sportsko rekreativnog centra bilo kritika. Sada na ovom prostoru imamo jezero, dečije igralište, teren za balote i mesto za predah. Svi meštani rado provode slobodno vreme u zelenoj oazi i ne samo oni, nego dovode i svoje goste – dodaje naš sagovornik.

Izgradnja i uređenje pomenutog prostora započela je pre desetak godina.

-Oazu u Nakovu maksimalno koriste i mladi i stari. Svakodnevno se majke sa decom u kolicima šetaju oko jezera, i sada kada nema staze, nego je zemljani put. Ovaj deo sela postao je mesto okupljanja. Tu je šuma podignuta pre više od deset godina i temperatura je niža za nekoliko stepeni u odnosu na druge delove Nakova – otkriva Čubrilo.

Pre samo deceniju jezero je zapravo bilo stara bara oko koje je stvorena ogromna divlja deponija.

-Zajedničkim snagama lokalne samouprave i Mesne zajednice, a na zahtev meštana, deponija je uklonjena i rekultivisana, a bara je produbljena kako bi bila pretvorena u jezero. Ono ne služi samo za ribolov, nego i za mir i odmor. To su prepoznali i naše prve komšije iz Rumunije, iz Lunge, koji su nam postali redovni posetioci, kao i Kikinđani koji biciklističkom stazom dolaze do Nakova – napominje Čubrilo.

Pošto se završi izgradnja staza, preostaje osvetljenje. Struja je dovedena i polovina prostora ima rasvetu i isto treba uraditi u drugom delu.

A.Đ.

ZGRADA-JP-KIKINDA-RADOVI

U okviru Nacionalnog programa energetske sanacije objekata od javnog značaja u jedinicama lokalne samouprave odobrena sredstva za finansiranje projekta unapređenja energetske efikasnosti i energetske sanacije zgrade komunalnih delatnosti – JP „Kikinda“. Za ovaj projekat izdvojeno 27,7 miliona dinara, a radovi koji su u toku uključuju obnovu fasade, unapređenje sistema grejanja i primenu savremenih rešenja za uštedu energenata.

-Energetska sanacija upravne zgrade JP „Kikinda“ predstavlja važan korak ka unapređenju uslova rada i modernizaciji objekta u kome se svakodnevno obavljaju poslovi od značaja za funkcionisanje komunalnih delatnosti u gradu. Planiranim radovima poboljšaće se uslovi za rad zaposlenih, kao i efikasnost u obavljanju usluga, dok će istovremeno biti unapređena i energetska efikasnost samog objekta – istakla je Jelena Pantelić, stručni saradnik JP „Kikinda“.

Uštede koje će se ostvariti omogućiće da se dodatna sredstva usmere na dalje unapređenje komunalnih i podizanje kvaliteta usluga koje preduzeće pruža građanima.

-U toku su radovi na zameni spoljne stolarije i postavljanju termoizolacije fasade, dok je u narednoj fazi planirana sanacija dela sistema grejanja, koja podrazumeva zamenu pumpe u podstanici i ugradnju termo ventila na radijatorima – pojasnila je Pantelić.

Završetak radova, ukoliko vremenski uslovi dozvole, planiran je tokom maja.

A.Đ.

 

 

saobracajci-droga

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodile su se 74 saobraćajne nezgode u kojima nije bilo poginulih, a povređena su 33 osobe. Na području Policijske uprave Kikinda dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj nije bilo povređenih.

Iako su za danas tokom dana najavljeni povoljni uslovi za odvijanje saobraćaja, u jutarnjim i večernjim časovima moguća je pojava poledice na kolovozu, zbog čega je neophodno da vozači povećaju opreznost, smanje brzinu kretanja vozila i drže bezbedno odstojanje u odnosu na druga vozila.

Takođe, potreban je dodatni oprez prilikom vožnje u naselju, pre svega u blizini pešačkih prelaza i noću, na mestima gde nije osvetljen kolovoz, jer su pešaci u tamnoj odeći jedva uočljivi, ukoliko na sebi nemaju reflektujuće materijale.

U MUP-u apeluju i na pešake da kolovoz prelaze isključivo nakon što se uvere da to mogu uraditi na bezbedan način. Podsećaju i da pešaci noću i u uslovima smanjene vidljivosti na putevima van naselja moraju nositi svetloodbojni prsluk ili drugi reflektujući materijal, kako bi vozači mogli blagovremeno da ih uoče.

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Žiri u sastavu Đorđe Pisarev, Selimir Radulović i Radovan Vlahović konstatovao je da su na konkursu za nagradu „Dušan Vasiljev“, koju raspisuje grad, pristigla 62 naslova. Nakon pažljivog pregledanja i iščitavanja, žiri je doneo odluku da u najuži izbor uđu sledeće tri knjige „Sve su smrti (samo) deo našeg sata: 77 pesama o smrti“ autora Zorana Bognara, „Anđeli u kapi mastila“ Gordane Đilas i  „Krtice“  Vladimira Kopicla.

Konačna odluka biće doneta 22. marta.

1ccb456f-34ed-4d9a-a7a1-ea2b83873bd2-615x375

Italijanska bankarska grupa ,,UniCredit“, pod vođstvom kontroverznog šefa Andrea Orcela, pokrenula je agresivnu kampanju za preuzimanje nemačke ,,Commerzbank“, što prema sindikatu Verdi može dovesti do gubitka više od 10.000 radnih mesta. U slučaju fuzije (spajanje preduzeća), hiljade zaposlenih u centralama u Frankfurtu i Minhenu, kao i u IT-u, administraciji i back-office službama, našli bi se na ulici, upozorava nemački sindikat. Ova najava dolazi u trenutku kada Berlin odlučno odbija „neprijateljsko preuzimanje“ sistemske banke, ističući važnost očuvanja nemačke finansijske nezavisnosti.

Prema rečima Jana Duščeka, rukovodioca bankarskog sektora u Verdi-ju, bankarske fuzije uvek znače ukidanje duplih struktura i masovna smanjenja. „Andrea Orcel nastavlja da deluje nepredvidivo, igrajući se poverenjem radnika i čitave nemačke privrede“, ističe on u izjavi za Bild. Posebno su ugrožene pozicije u servisnim centrima i filijalama, gde bi se spajanjem lokacija moglo doći do velikih preklapanja. Rizik se ne zaustavlja samo na ,,Commerzbank“, radna mesta su potencijalno ugrožena i u nemačkoj filijali ,,UniCredit-a“ i ,,HypoVereinsbank“.

Ova epizoda otvara širu debatu o sudbini evropskog bankarskog sektora i zaštiti nacionalnih interesa u doba globalizacije. Dok ,,UniCredit“ vidi priliku za jačanje pozicije u Nemačkoj, nemačke vlasti i sindikati vide pretnju za hiljade porodica i stabilnost privrede. Verdi kategorički odbija takav scenario, tražeći očuvanje samostalnosti ,,Commerzbank“ kao ključnog igrača u nemačkom finansijskom sistemu.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Nemački radnici i političari s pravom strahuju da bi stranački profitni interesi mogli da ugroze domaću ekonomiju. Nemačkoj ostaje prioritet da sačuva radna mesta, pošto je cela privreda krenula nizbrdicom, preti joj kriza nezaposlenosti. Hoće li Berlin uspeti da odbrani ,,Commerzbank“ od italijanskog apetita – vreme će pokazati.

Piše: Stefan Stojanović

Izvor: Srpski ugao