Aleksandra Djuran

7a4148d5-dda4-4d6e-bedb-1f7e5f86be18

U Ruskom Selu u toku je sanacija Doma omladine. Zgrada u centru sela značajno je mesto okupljanja meštana svih uzrasta. Sprovedena je javna nabavka za kupovinu opreme, saznajemo od Dušana Marjanovića, predsednika Sveta MZ Rusko Selo.

-Kupljeni su novi stolovi i stolice, kao i nova audio oprema: ozvučenje, zvučnici, nosači i mikseta. Stiglo je ukupno 180 stolica i 50 stolova, a u toku je sanacija unutar objekta – saznajemo od Marjanovića.

Pre šest godina 2021. sanirana je sala u kojoj se organizuju proslave.

-Sada se prostor gletuje, popravljaju se oštećenja, nakon čega će se pristupiti krečenju. Rešili smo da zidove oplemenimo novim, modernim molerskim tehnikama, a boja je usklađena sa nameštajem. Preostaje i spuštanje plafona i sprovođenje novih strujnih instalacija u pomoćnim prostorijama koje koriste udruženja za svoje potrebe i sastanke. U njoj se sastaju i predstavnici i članovi fudbalskog i stonoteniskog kluba, ali i svi stanovnici, ne samo Ruskog Sela, nego i okolnih sela. Retko koje selo može da se pohvali ovakvim prostorom – precizirao je Dušan Marjanović.

Pored pomenutog zameniće se deo prozora i vrata, među kojima su i ulazna, a adaptiraće se i sanitarni čvorovi.

-Salu, koja će uskoro dobiti novi izgled, koriste svi, od članova Mesne zajednice, gostiju do udruženja građana koja rade u selu. U njoj organizujemo sve značajne događaje za selo. Za održavanje su zadužene članice udruženja žena „Jedinstvo“ – precizirao je naš sagovornik.

Neophodna sredstva, 5,1 milion dinara, za pomenute radove opredelilo je Ministarstvo za brigu o selu.

– Neophodno je da uredimo krov i na nama je da se maksimalno potrudimo da u narednom periodu obezbedimo sredstva da se zaustavi propadanje ovog objekta – zaključio je Dušan Marjanović i zahvalio se lokalnoj samoupravi koja je prepoznala potrebe i pomogla da se projekat uređenja sale Doma kulture realizuje.

A.Đ.

saobracajne-dan-zrtava-(1)

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su u jednoj su tri osobe zadobile lakše telesne povrede, dok je u drugoj pričinjena materijalna šteta. U obe nezgode pričinjena materijalna šteta iznosi o 260.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 18 učesnika u saobraćaju i izdato je 159 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 15 vozača, od kojih je pet osoba zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 29 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 66 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 68 ostalih prekršaja.

turisticka-banja-luka-(3)

Turistički potencijali grada od danas, 28. februara do 2. marta predstavljaju se na Međunarodnom sajmu turizma „Banjaluka 2025“. Štand našeg grada nalazi se u okviru Turistička organizacija Vojvodine. Posetioci će moći da se upoznaju sa prirodnim lepotama, kulturno-istorijskim znamenitostima, gastronomijom i vinskom tradicijom, kao i mogućnostima za aktivan odmor koje Vojvodina nudi.

Na prostoru većem od 1.400 kvadratnih metara, više od 150 direktnih izlagača predstaviće svoju turističku ponudu, smeštajne kapacitete, kulturu i običaje.

-Kikinda je više puta učestvovala na ovom sajmu i moram da istaknem da manifestacija obuhvata čitav region. Iskoristićemo priliku da promovišemo sve manifestacije koje naš grad nudi sa akcentom na 40. „Dane ludaje“ koje organizujemo u septembru. Banjalučanima, ali i gostima sajma ponudićemo da dođu, kad god mogu, i upoznaju se sa mamuticom „Kikom“, „Terom“, Suvačom, najlepšom ulicom u Srbiji, gastronomskom ponudom. Turisti iz Banja Luke rado dolaze, a ovoga puta predstavljamo naša poljoprivredna gazdinstva sa kojima dugo godina sarađujemo, kao i proizvode iz našeg kraja – navela je v.d. direktorica Turističke organizacije grada Jasmina Milankov.

 

Vojvođanska turistička ponuda biće promovisana na zajedničkom štandu sa Turističkom organizacijom Srbije. Svoju ponudu predstavljaju i turističke organizacije Novog Sada, Sremskih Karlovaca, Vršca, Žitišta, Zrenjanina, Inđije, Novog Bečeja, Bečeja, Bačke Palanke, Sombora, Nove Crnje i Temerina.

 

Zemlja partner ovogodišnjeg sajma je Crna Gora.

A.Đ.

 

gusle-arad-1

Zaposleni i članovi ADZNM „Gusle“ i u ovoj godini nastavili su višedecenijsku, berićetnu, saradnju sa srpskim društvima iz susedne Rumunije. Ovih dana boravili su u Aradu, na poziv Kulturno umetničkog društva „Kolo“.

-U više navrata, naši prijatelji iz Arada, na čelu sa Darkom Voštinarom, potpredsednikom Saveza Srba u Rumuniji, pomagali su nam u misiji prikupljanja terenske građe na području rumunskog Pomorišja odnosno Gornjeg Banata. U želji da se još jednom odužimo i vratimo narodu ono što smo od njega naučili, Igor Popov, koreograf i umetnički rukovodilac „Gusala“ i Marijana Kaloper postavili su koreografsku pomorišku priču i naučili mlade generacije igrača onome što su njihovi preci igrali, svirali i pevali. Nadamo se da će članovi sa uspehom i ljubavlju čuvati ovu muzičku zaostavštinu svojih predaka, jer imaju čime da se ponose i diče, a da će se naša misija prikupljanja terenske građe i njenog vraćanja u narod kroz scenske prikaze nastaviti i doživeti zasluženu pažnju – istakla je Magdalena Popov, umetnički rukovodilac u „Guslama“.

Podsetimo i da je na Evropskoj smotri folklora koreografija „Srpske igre iz Pomoršija“, nastala iz saradnje sa Srbima u Rumuniji, a koju je postavio Igor Popov, osvojila je drugo mesto.

A.Đ.

 

flour-burlap-bag-wheat-grain-white-background-

Članovi Vlade Srbije usvojili su na sednici Uredbu o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, koje su propisane za brašno tip T-400 glatko i za brašno tip T-500 u pakovanju do jednog kilograma.

Vlada je krajem avgusta prošle godine usvojila Uredbu po kojoj je do 28. februara 2025. godine cena kilograma brašna tip T- 500 u trgovinama treba da košta 49,99 dinara, a brašna tip T-400 za kilogram da bude 54,99 dinara.

Po toj uredbi trgovci na malo koji prodaju prehrambene proizvode do kraja februara ove godine obavezni su da u strukturi dnevne ponude svih vrsta brašna tip T-400 glatko imaju najmanje jednu robnu marku brašna tog tipa u pakovanjima do jednog kilograma, uključujući jedan kilogram, čija maksimalna maloprodajna cena ne sme prelaziti 54,99 dinara po kilogramu.

U Uredbi usvojenoj u 29. avgusta 2024. kada je reč o brašnu tip T-500, trgovci na malo koji prodaju prehrambene proizvode obavezni su da u strukturi dnevne ponude svih vrsta brašna tog tipa da imaju najmanje jednu robnu marku u pakovanjima do jednog kilograma, uključujući jedan kilogram, čija maksimalna maloprodajna cena ne sme da prelazi 49,99 dinara po kilogramu.

Po tim cenama proizvođači moraju trgovcima na malo da isporučuju 50 odsto isporučenih količina na mesečnom nivou u odnosu na isti period prethodne godine.

Maksimalna količina brašna koju trgovac na malo može da proda potrošaču u pojedinačnoj kupovini je pet kilograma brašna tip T-400 glatko i pet kilograma brašna tip T-500, precizirano je u toj uredbi.

Za njeno kršenje propisane su novčane kazne za pravna lica i preduzetnike od 5.000 do 2.000.000 dinara, a može se izreći i zaštitna mera zabrana vršenja određene delatnosti u trajanju od šest meseci do jedne godine.

stomatolske-stolice-decija-(4)

Dečija stomatologija Dom zdravlja opremljena je dvema modernim i novim stomatološkim stolicama što će unaprediti rad sa najmlađima. Sredstva za nabavku nove opreme obezbeđena su od nadležnog Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo. Stomatolog dr Maja Vasić, zaposlena u stomatološkoj ambulanti u Osnovnoj školi „Sveti Sava“, nije krila zadovoljstvo što je jedna od dve stolice montirana u prostoru u kom radi.

-Osim same stomatološke stolice dobili smo nastavak za kamenac, što nismo imali, kao i nastavak za peskir i intraoralnu kameru. Kamera je savremena i za decu zanimljiva. Ona mi omogućuje da pacijentima uživo pokažem kako izgleda karijes, a imaju mogućnost da na ekranu isprate i kako teče kompletan proces popravke zuba – istakla je dr Vasić.

Ambulanta u školi „Sveti Sava“ obuhvata učenike ove i škole „Žarko Zrenjanin“, kao i decu iz vrtića „Miki“, „Kolibri“ i „Naša radost“.

-Roditelji koje žele da dovedu decu u ovu ambulantu, mogu to da učine, bez obzira na to da li joj teritorijalno pripadaju. Ovaj prostor jedno vreme bio je zatvoren, da bi od aprila prošle godine ponovo započela sa radom. Broj pacijenata se svakodnevno povećava i sigurna sam da će ih biti sve više – dodala je dr Maja Vasić.

Dr Biljana Marković, direktorica Doma zdravlja, podsetila je da je ova ustanova na prošlogodišnjem konkursu dobila pet miliona dinara za nabavku medicinske opreme.

-Druga stomatološka stolica svoje mesto našla je u dečijoj ortodonciji u službi Protetike i ortodoncije, a u ranijem periodu zanovljena je i stomatološka stolica u Školskom dispanzeru. Uverena sam da su stomatolozi zadovoljni jer su upravo oni apostrofirali da je potrebno obnoviti stomatološke stolice. Kupljena su i dva autoklava, vredna tri miliona dinara, koja će uglavnom služiti stomatološkoj službi i četiri pakerice za pakovanje sterilnih instrumenata. Autoklavi služe za sterilizaciju medicinskih instrumenata i potrebni su kako stomatolozima, tako i u opštoj medicini, ali svaka stomatološka ambulanta mora da ima svoj autoklav. Pakerice služe za sterilizaciju instrumenata i da ih takve raznesemo u ambulante Doma zdravlja. Imamo osam objekata u gradu i devet u selima, te sterilizaciju obavljamo u nešto težim uslovima – navela je dr Biljana Marković.

Dom zdravlja ima 16 stomatologa, od kojih je četiri specijalista i ova služba ima dovoljan broj lekara. Podsetimo i da je prošle godine nova stomatološka stolica montirana i u stomatološkoj ambulanti za odrasle koja se nalazi u ulici Kralja Petra Prvog broj 106.

Ovogodišnji konkurs Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo je završen i Dom zdravlja aplicirao je za sredstva za vozilo koje im je neophodno za prevoz infektivnog otpada.

A.Đ.

duvan-policija

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave u Kikindi u saradnji sa Poreskom policijom Odsek Zrenjanin, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Kikindi, uhapsili su Đ.G. (1965) iz Novog Kneževca, zbog  sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljena trgovina i nedozvoljen promet akciznih proizvoda.

Policija je pretresom magacinskog prostora koji je osumnjičeni koristio pronašla i oduzela ukupno 267 kilograma rezanog duvana, koji nije obeležen kontrolnim akciznim markicama Republike Srbije, kao i 102 komada parfema raznih robnih marki, bez odgovarajuće dokumentacije.

Ukupna vrednost oduzete robe procenjuje se na 2.000.000 dinara.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužilaštvu.

polje-dron-3

Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji od 18.000 dinara raspisan je 25. februara, a poljoprivredni proizvođači će svoje zahteve moći da podnose do 25. marta.

Pravo na podsticaje ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koje je upisano u elektronski Registar poljoprivrednih gazdinstava (eRPG) i nalazi se u aktivnom statusu.

Pre podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na ovu vrstu podsticaja, neophodno je da poljoprivrednik izvrši obnovu registracije za tekuću godinu u eRPG.

Pravo na podsticaje imaju isključivo poljoprivredni proizvođači koji prijavljeno zemljište i obrađuju – u svoje ime i za svoj račun. Podsticaje neće moći da koriste vlasnici zemlje koji tu zemlju zaista ne obrađuju, već je daju u zakup drugom licu.

Podsticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasejane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara.

Pravo na podsticaje se ne može ostvariti za površine poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini koje je podnosilac zahteva uzeo u zakup, odnosno na korišćenje, osim za poljoprivredno zemljište u državnoj svojini koje je uzeo u zakup na javnom nadmetanju u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.

Informacije u vezi sa raspisanim Javnim pozivom dostupne su na telefone info-centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 011/260-79-60 ili 011/260-79-61, kao i kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100, 011/30-20-101 ili 0800/106-107, svakog radnog dana od 7.30 do 15.30 časova, kao i na zvaničnoj veb prezentaciji eAgrar, na adresi https://eagrar.gov.rs.

sednica-toza-konverzija-(1)

Jednoglasno je usvojen Lokalni akcioni plan za Rome i Romkinje za period 2025 – 2027. godine. Plan određuje socijalno uključivanje Roma i Romkinja i definiše pravce delovanja grada, konkretne mere i aktivnosti kojima bi se poboljšao sadašnji položaj pripadnika romske zajednice.

-Ponosan sam na ovaj dokument jer predstavlja napore koje lokalna zajednica čini tokom godina da se ulaganjem zajedničkih sredstava poboljša život romske populacije i srazmerno mogućnostima umanji jaz koji postoji između Roma i ostalih pripadnika društvene zajednice. Baziran je na nacionalnoj strategiji uključivanja Roma i Romkinja. Jedini izlaz iz začaranog kruga siromaštva je obrazovanje i ono je prioritet– pojasnio je član Gradskog veća Željko Radu.

Lokalni akcioni plan za Rome i Romkinje na realan način sagledava potrebe romskog stanovništva, napomenuo je gradonačelnik Bogdan.

-Nastaviće da se bavimo poboljšanjem uslova života Roma. Asfaltirali smo prilaze romskim naseljima, izgrađena je kanalizacija, bavimo se njihovim obrazovanjem i trudimo se da im obezbedimo bolji život – naveo je Bogdan.

Doneta su i rešenja o prestanku dužnosti predsednika, zamenika predsednika i članova Komisije za spomenike i rešenja o njihovom imenovanju, kao i odluka o prestanku mandata odbornice Eržebet Savanović koja je podnela ostavku 24. februara.

 

IMG-0187-topaz-denoise-faceai-sharpen-2

Na početku 8. sednice Skupštine grada šef odborničke grupe „Biram borbu biram Kikindu“ Olivera Kantar zatražila je da se sa zasedanja skine tačka o konverziji duga fabrike „Toza Marković“ lokalnoj samoupravi. Nakon što se većina odbornika izjasnila da se o ovoj tački raspravlja, izglasan je dnevni red.

Za reč se javila odbornica Ivana Bogosav iz „Ujedinjene opozicije Kikinde“ koja je zatražila da šest odbornika Srpske napredne stranke, koji su, kako je navela, predsednici udruženja, predsednici i članovi saveta mesnih zajednica, podnesu ostavke, što nije imalo veze sa raspravom koja se odnosila na konverziju potraživanja grada Kikinde po osnovu neizmirenih izvornih javnih prihoda u trajni ulog u kapital društva sa ograničenom odgovornošću „Toza Marković“. Nakon što joj je predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov posle više opomena oduzeo reč, devetoro odbornika opozicije prekinulo je sednicu izvodeći performans sa unapred spremljenim, odštampanim plakatima.

Nemile scene nam nisu potrebne i sve može da se reši u skladu sa Poslovnikom o radu, bez uvreda, istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan, nakon pauze:

-Očekujem da svi pokažemo dostojanstvo i da donosimo odluke koje su u interesu svih naših građana. Oni koji traže da institucije rade svoj posao ne bi trebalo da ih sprečavaju da rade i da budu još bolje. Pozivam sve odbornike na odgovornost. Kikinda će nastaviti da se bori i unapređuje svoje privredne potencijale i uslove za život jer su nas sugrađani podržali u ogromnom broju.

Odbornici su doneli pomenutu odluku sa stanjem duga fabrike „Toza Marković“ na dan 31. oktobra 2024. godine i sa kamatom na isti dan.

-Grad Kikinda je minoran poverilac, ali će pomoći da se revitalizuje pravni subjekt u teškom ekonomskom položaju. Unapred pripremljen plan reorganizacije osmišljen je da se privrednim subjektima pomogne da prevaziđu krizu. Kroz konverziju duga imamo šansu da naplatimo naša potraživanja kroz dividendu ili dolaskom strateškog partnera – naveo je član Gradskog veća Đorđe Tešin.

Potraživanja lokalne samouprave, nastala po osnovu neizmirenih izvornih javnih prihoda „Toze Markovića“ ukupno iznose 25.826.057,05 dinara. Ovaj dug konvertuju se u trajni ulog u kapitalu „Toze Markovića“. Dug za porez na imovinu je 23.113.819,38 dinara, za posebnu naknadu za zaštitu i unapređenje životne sredine dug je 1.623.849,23, za komunalnu taksu za isticanje firme na poslovnom prostoru treba uplatiti 151.731,36 dinara, a za prihod od uvećanja poreskog duga koji je predmet prinudne naplate dug je 936.657,08 dinara.

Drago mi je da smo, uprkos nemilim scenama, uspeli da nastavimo sednicu i donesemo važnu odluku za dalje poslovanje fabrike „Toza Marković“, zaključio je prvi čovek grada.

– Odgovornom politikom želimo da brinemo o zaposlenima, radnim mestima, njihovim porodicama, kao i fabrikama u našem gradu. Naš cilj je da se Kikinda razvija, da ima što više radnih mesta. Puno toga je urađeno za proteklih 12 godina u privredi i kada pogledamo period pre toga naš rezultat je 10 prema nula. Pozivam sve odbornike na odgovornost – rekao je Bogdan.

Navedeno je i da je Vlada Republike Srbije prepoznala interes da se „Tozi“ da podrška za realizaciju mera iz Unapred pripremljenog plana reorganizacije i gradu Kikindi preporučila da postupe u skladu sa navedenim zaključkom. Konverzija duga omogućiće rasterećenje dospelih obaveza dužnika.

Odbornici opozicije nisu sačekali kraj skupštinskog zasedanja, nego su u toku postavljanja odborničkih pitanja izašli iz skupštinske sale.

Po završetku sednice, odbornici vladajuće većine podizanjem natpisa poslali su opoziciji jasnu poruku „Đilas i Marinika su lopovi“.

DA LI SU GRUJIĆ, BOGOSAV, VLAJNIĆ U SUKOBU INTERESA?

-U koliko je programa i projekata Grada Kikinde učestvovao odbornik Miroslav Grujić? Koliko je ugovora potpisao, u programima i projektima za koje je direktno ili indirektno lokalna samouprava izdvojila sredstva? Isto pitanje odnosi se na Dragana Vlajnić i Ivanu Bogosav. Treba hitno tražiti mišljenje od Agencije za sprečavanje sukoba interesa da li oni mogu da budu odbornici jer su i oni predsednici udruženja i jesu ili nisu indirektni korisnici sredstava iz gradskog budžeta – postavio je odborničko pitanje Nikola Lukač.

R. K.