Aleksandra Djuran

smiljana-salgo-(1)

Stariji sugrađani se, pre današnjih velikih trgovinskih lanaca, sećaju nekadašnjeg kikindskog lanca trgovina – „Angroprometa”. Sa svojom mrežom prodajnih objekata, „Angroprometove” prodavnice krasili su ukusno aranžirani izlozi, čiji je autor bila naša sagovornica Smiljana Šalgo – slikarka, dekoraterka, grafičarka, dizajnerka i mnogo toga još.

-Slikarski talenat se primeti još u zabavištu, tako je bilo i kod mene. Međutim, možda je moj dar za umetnost prva ozbiljnije primetila moja profesorica likovnog u srednjoj školi, Miroslava Kojić- priča Smiljana.

Bilo je to vreme takozvanih „Šuvarica”, odnosno zajedničkih osnova, da bi se Smiljana nakon završenog 10. razreda upisala u novosadsku Školu za grafički dizajn. Tu je usavršila svoje umetničke sklonosti, a nakon završetke srednje škole pokušala je da upiše Likovnu akademiju, ali, nažalost, nije uspela.

-Nedostajalo mi je malo više upornosti, podrške roditelja i samopouzdanja – dodaje naša sagovornica. Ipak, uprkos tome, nastavila je dalje da se usavršava i izgrađuje svoj vlastiti slikarski stil.

-Moram da priznam da ni sama sebe nisam dovoljno razumela u to vreme. Imala sam kritički odnos prema onom što slikam, i tek vremenom sam se izgradila u svom stvaralaštvu, a to je valjda i normalno- priča, uz osmeh.

-Trebalo bi napomenuti da sam ja u stvari počela da slikam iz neke vrste nezadovoljstva. Kada sam shvatila da svet ne može da bude idealan, da postoji smrt i druge ružne stvari, onda sam na neki način slikarstvom počela da se branim i da ulepšavam stvarnost. Sebe bih okarakterisala kao pitomu, a ta moja pitomost nije uvek nailazila na dobar odjek okoline, tako da sam se pronašla u slikanju, kako bih ovaj svet učinila savršenijim, jer ovo današnje surovo vreme mi se uopšte ne dopada. Zato više volim nerealno, a to mi pruža slikarstvo. Umetnost nastaje kad nešto nemate, kad ste za nešto uskraćeni – tad postajete kreativni.

Inače, Smiljana je, kako i rekosmo, pre nego što se posvetila isključivo slikarstvu bila aranžer-dekorater izloga „Angroprometa”. Nadaleko je bio prepoznatljiv izlog trgovinskog objekta u Galadskoj, koji je upravo ona aranžirala.

-Radila sam 15 godina u „Angroprometu”. Mogu neskromno da kažem da se mnogi i danas sećaju kako su s ukusom bili dekorisani naši izlozi. Čujem i sad ponekad komentare kako ne pamte takvog aranžera u našem gradu. Imala sam potpunu stvaralačku slobodu. Bilo je to divno vreme.

Međutim, „Angropromet” je ugašen, a aranžirane izloge danas sa zamenili samolepljivi plakati. U vreme dok sam ja radila kao aranžer izloga, podizala sam svoje dve ćerke bliznakinje, tako da više od deceniju i po nisam slikala. Danas su mi ćerke na doktorskim studijama hemije i mogu ponovo da se maksimalno posvetim slikanju i da mi to bude egzistencija- dodaje s ponosom, ali i nekom vrstom sete.

Osim što se vratila platnima, Smiljana oslikava i kravate, ešarpe i marame.

-To je posebna tehnika i tu geometrijski oblici nemaju skoro nikakvog značaja, jer sve oslikavam ručno. Radim specijalnim, postojanim bojama koje su otporne na habanje i perive su. Nakon što oslikam neku kravatu ili maramu, sledi peglanje, kako bi slika na kravati ili marami ostala trajno utisnuta. Malo ljudi se danas time bavi.

Svojevremeno je Smiljana Šalgo držala i likovnu radionicu za decu u kikindskom Kulturnom centru. Nakon pandemije kovida, bilo je dosta mališana koji su želeli da savladaju osnove slikanja. Trajalo je to tri godine, a ni danas ovoj slikarki ne nedostaje stvaralačkog zanosa.

-Uglavnom od tehnika koristim akrilik, jer je postojan, a nije otrovan. Imala sam samostalne izložbe u Kikindi, Novim Kozarcima i Kanjiži, a pored toga i nebrojeno kolektivnih. Jednom prilikom su naš grad posetili gosti iz Kine i videvši izložene slike Brace Azarića i mene, ponudili su nam da izlažemo u Hong Kongu i Milanu, što se i ostvarilo, tako da je moje slike videla i inostrana publika. Slikala sam za tu priliku manastir Ljubostinju. A što se tiče slikarskih motiva koji me u poslednje vreme zaokupljaju – to je pre svega Kikinda i te moje slike nailaze na jako dobar odjek kod publike – zaključuje ova umetnica, a budući da nam je proleće obojilo ionako lep grad, možda Smiljana neće ovog puta morati puno da ulepšava stvarnost na svojim slikarskim platnima.


N. Savić

voce-izmrzavanje-(2)

Ove godine neće biti voća na teritoriji grada. Kako saznajemo od savetodavca Poljoprivredne stručne službe Jelene Kljajić, 8. aprila, izmeren je mraz koji je doveo do štete na svim voćnim vrstama.

– U različitim delovima teritorije grada zabeleženi su i različiti minusi. Pomenutog dana, 8. aprila, na automatskoj meteorološkoj stanici zabeleženo je minus 7 stepeni, što je i najniža temperatura, te je u ovom delu atara i najveći procenat izmrznutog voća – napominje naša sagovornica.

Najviše je stradala i najosetljivija voćka.

-Sada definitivno mogu da kažem da kajsije nema na celom terenu. Sve su izmrzle i to na svim potesima naše teritorije. I dunja i kruška su u potpunosti izmrzla, trešnju je mraz uništio u 95 odsto slučajeva, dok je izmrzlo i 90 procenata breskve. Sa druge strane najbolje je prošla višnja kod koje je stanje šaroliko, tako da je šteta od 20 do 80 procenata. Kada je reč o jabukama izmrzavanje zavisi od sortimenta. Najviše je stradala sorta „ajdared“ koja je bila i najviše otvorena. Kod ostalih sorti šteta je od 50 do 90 odsto. Šljiva je takođe uništena u 90 odsto voćnjaka. U delovima gde je bilo minus, 3,4 stepena postoji šansa da bude minimalnog roda – precizira Jelena Kljajić.

Voće je u periodu jakog mraza bilo u različitim razvojnim fazama.

-Dunja, koja je potpuno stradala, bila je u fazi zatvorenog pupoljka jer je osetljiva, višnja je bila u belim balonima, trešnja i šljiva su bile u cvetu, jabuka je bila zatvorena, kruška je bila u punom cvetanju. Breskva je već precvetala, a kajsija je imala male plodove, veličine nokta, koji su i najosetljiviji na niske temperature – pojasnila je Kljajićeva.

Na temperaturama od minus 4,5 pa naniže nijedan tretman, poput zadimljavanja voćnjaka, nije mogao da pomogne da ne dođe do najgoreg. Slična situacija je bila i 2012. godine i tada je sve cvetalo u isto vreme i tako je izmrzlo.
Voćari treba da nastave da prate zdravstveno stanje u svojim zasadima i da shodno tome rade tretmane kako bi i sačuvali rodne potencijale voća za narednu godinu.

A.Đ.

 

vaskrsenje-1

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Vaskrsni ponedeljak, drugi dan Vaskrsa kojim počinje Svetla nedelja.

Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kojima se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.

To je vreme kada se okuplja rodbina i iz udaljenijih krajeva, a u mnogim mestima se organizuju litije, uključujući i manastir Hilandar.

U Srbiji, pretežno u vojvođanskim selima, zadržao se običaj polivanja devojaka na Vaskrsni ponedeljak, kada mladi momci obilaze fijakerima ili karucama devojke u selu i sa sobom vode tamburaše ili sami sviraju, ali nose kanticu ili ćup pomoću kojeg će politi devojku.

Simbolično, polivanje vodom predstavlja spiranje pređašnjih devojačkih greha, a to takođe podseća i na to kako je Isus svojim apostolima oprao noge. Pored toga, smatralo se da što više neki momak polije devojku, znači da je veća šansa da će je zaprositi. Nakon toga, devojka ih služi farbanim jajima, kolačima i vinom, a ponekad zaigra s njima i kolo.

jaje-mokrn

Spomenik jajetu na ulazu u Mokrin, tradicionalno je na Veliki petak, oslikano.

Ove godine čast su imali članovi Kulturno-umetničkog društva „Mokrin“ i meštanin Miloš Srbljin, saznajemo od predsednika Saveta MZ Mokrin Gorana Ristića.

-Već skoro desetak godina pred Vaskrs se oslikava spomenik jajetu. Svaki put je drugi motiv, tako da će u narednih godinu dana donji deo spomenika krasiti Lala koji pozdravlja proleće. Iskoristio bih priliku da još jednom pozivem sve da u nedelju dođu u Mokrin i budu deo jubilarnog, 35. Svetskog prvenstva u tucanju farbanim vaskršnjim jajima – istakao je Ristić.

gimnazija-spolja-(1)

Kako je Kikindski portal već pisao, Ministarstvo za javna ulaganja podržalo je kapitalni projekat rekonstrukcije zgrade Gimnazije „Dušan Vasiljev”, te će kompletna obnova reprezentativnog zdanja biti finansirana iz državne kase.

U susret potpisivanju ugovora, a imajući u vidu da je javna nabavka sprovedena, prvi korak je izmeštanje sitnog školskog inventara i rekvizita u prostorije KSC “Jezero” odakle će se dalje u skladu sa potrebama rasporediti u škole koje će učenici gimnazije i ekonomske škole koristiti do povratka u svoju zgradu.

Za ove aktivnosti škole će koristiti prolećni raspust.

Zbog nastupajućih radova, od utorka, učenici Gimnazije “Dušan Vasiljev” i Ekonomsko-trgovinske škole nastavu će pohađati u drugim prostorijama.
U iznalaženju najboljeg rešenja za organizovanje nastave, u opticaju je bilo nekoliko varijanti, a roditelji i učenici blagovremeno će, preko razrednih starešina, biti obavešteni o pojedinostima.

Zahvaljujući planiranom kapitalnog ulaganju, objekat koji je, zbog svojih arhitektonskih i istorijskih vrednosti, zaštićeno kulturno dobro, zasijaće u punom sjaju.

Kompletna obnova zgrade Gimnazije, izgrađene pre 125 godina, odvijaće se u dve faze
Novina će biti prilaz i lift za osobe sa invaliditetom, kao i najsavremeniji sistem protivpožarne zaštite.

Predviđeno je da radovi u unutrašnjosti zgrade, traju 300 radnih dana, a investicija je vredna 455 miliona dinara bez PDV-a.

nsuzivo.rs

e8aebe2c-5ea1-4efe-9506-76300222f1ce

Osnovci i predškolci okupili su se u velikom broju u Hramu Svetih Kozme i Damjana, gde su zajedno sa sveštenicima, veroučiteljima i roditeljima, farbali kokošija jaja. Među više stotina dece bila je i Hana Vasić.

-Volim da farbam jaja, a da budu lepa pomaže mi mama. Drago mi je što sam ovde sa drugarima sa kojima se lepo družim. Jaja najpre treba da se skuvaju, a potom se na njih stavi boja i na kraju ih ukrasiš. Farbala sam ih u crvenu, braon, plavu i ljubičastu boju – otkrila nam je Hana.

I Jovan Ćoškov odazvao se pozovu veroučitelja da deo Velikog petka provede u Hramu Svetih Kozme i Damjana.

-Jaja sam ofarbao u crvenu i žutu boju. Koristio sam tempere i siguran sam da će ova jaja biti najjača u nedelju – kaže Jovan.

Prisutnima se obratio starešina protojerej Hrama Boban Petrović koji se zahvalio predstavnicima Crvenog krsta i roditeljima na pomoći.

-Naša želja bila je da ukažemo na značaj Velikog petka koji jeste tužan dan, ali pošto znamo da je u nedelju vaskrsenje Hristovo, ono nas raduje i na ovaj dan. Jaje u hrišćanstvu simboliše novi život i vaskrsenje i na nama je da ukažemo na to. Pokazali smo da smo jedinstveni i svi su zajedno sa crkvenom opštinom učestvovali u organizaciji. Pozivam sve da dođu u nedelju na Vaskršnju liturgiju, a za svu decu koja budu prisustvovala pripremili smo slatke pakete – napomenuo je jerej Boban Petrović.

Pripremu slatkih paketa, ali i paketa osnovnih namirnica za najugroženije pomogla je Tatjana Kosić iz Amerike sa svojim prijateljima, crkvene opštine kao i vernici.

-Na Veliki petak donirali smo 25 paketa krajnje ugroženim porodicama koje mi znamo i na koje su nam vernici ukazali. Pored hrane sakupili smo i nešto dečije odeće. Nije nam važno koje su vere te porodice, da li su vernici ili ne, želja nam je da im pomognemo – istakao je jerej Miroslav Bubalo.

Ukupna vrednost paketa je oko 110 hiljada dinara.

A.Đ.

 

planeta-zemlja

Povodom obeležavanja Dana planete Zemlje , 22. april Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj realizovaće niz aktivnosti. Tako će u utorak od 10 časova biti organizovana akcija uređenja zelenih površina na potesu Semlačke i Distričke ulice.

U sredu, 23.aprila je predavanje zaposlenih u pomenutom Sekretarijatu na temu „Prirodne i zaštićene vrednosti i vrste Kikinde“ za a učenike četvrtih razreda osnovnih škola predavanje o značajnim vrstama u našem gradu. Narednog dana biće otvorena izložba radova foto konkursa „Priroda kroz moj objektiv“.

„Kolibrijev voćni kutak“, u saradnji sa PU „Dragoljub Udicki“, biće realizovan u petak, 25. Aprila od 17 časova u dvorištu vrtića „Kolibri“. Ovom prilikom deca, vaspitači i predstavnici Sekretarijata sadiće patuljaste forme voća.

 

veliki-petak-raspece-isusovo

Hrišćani danas obeležavaju Veliki petak, dan Hristovog stradanja, kada je Isus osuđen i razapet na Golgoti, žrtvujući se za sve ljude i spasenje sveta.

U svim pravoslavnim hramovima popodne se iznosi Plaštanica, koja simbolizuje platno u koje je Isus umotan nakon skidanja sa krsta i na njoj je prikazano Hristovo polaganje u grob.

Veliki petak je za hrišćane najtužniji dan kada se sećaju događaja koji su prethodili Hristovom raspeću. To je dan velike žalosti, ali i uvod i priprema za Vaskrs, koji je najveći hrišćanski praznik.

Pravoslavni vernici tog dana strogo poste provodeći dan samo na suvom hlebu i vodi, a mnogi i “jednoniče”, to jest ceo dan ništa ne jedu, niti piju, već tek uveče uzmu malo hleba i vode posle večernje službe.

U znak tuge i žalosti, na Veliki petak ne zvone crkvena zvona počev od bdenija na Veliki četvrtak, na bogosluženja poziva se drvenim klepetalima, nema liturgije već se ujutru čitaju “Carski časovi”.

Danas se farbaju  jaja što  spada u najstarije hrišćanske običaje i simbolizuje dan kada je Marija Magdalena došla u Rim da pripoveda jevanđelje.

preduzetnici-ugovori-(11)

Vlasnici malih, mikro i srednjih preduzeća sa teritorije grada, koji su na gradskom konkursu aplicirali i ispunjavali uslove, dobili su sredstva za unapređenje proizvodnje. Na konkurs je pristiglo 25 zahteva, a podsticaji su odobreni vlasnicima 20 firmi. Ugovore sa njima potpisao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

Firma „Bajša agrar“ uz pomoć lokalne samouprave osavremeniće proizvodnju.

-Prvi put učestvujemo na konkursu i novac ćemo utrošiti za analizator neophodan u klasifikaciji robe. Na ovaj način moći ćemo robu da klasifikujemo po kvalitetu čime ćemo postići bolju cenu na tržištu – rekao je Živa Bajšanski. – Sredstva grada su značajna i uticaće da poboljšamo naš rad.

I Sanja Krnić iz pekare „Trojka“ prvi put je aplicirala za sredstva.

-Kupićemo laminator za lisnato testo. Mašina će nam ubrzati proizvodnju i samim tim podići kvalitet. Pomoć nam puno znači – dodala je Sanja Krnić.

Gradonačelnik Bogdan istakao je da je za podsticajne mere preduzetnicima, malim i srednjim preduzećima u gradskom budžetu izdvojeno pet miliona dinara.

-Najniži odobreni iznos je 75.000 dinara, a najviši 400.000 dinara. Pre svega sufinansiraće se alati i mašine neophodni za rad radi poboljšanja uslova i kvaliteta posla. Lokalne firme nam puno znače i u narednom periodu potrudićemo se da izdvojimo još više sredstava za ovu meru. Iako su privredna kretanja u našem okrugu, prema Ministarstvu privrede, dobra, suočavamo se sa uticajem geopolitičkih kretanja, ali i pokušajem destabilizacije zemlje u poslednjih pet meseci – precizirao je Mladen Bogdan.

Vesna Arambašić, sekretarka Sekretarijata za projekte napomenula je da je preduzetništvo zamajac razvoja lokalne privrede.

-Želimo da pošaljemo poruku da smo uvek tu za sve kikindske lokalne firme čiji rad poštujemo. Pozivam sve da se odazovu našim konkursima jer u nama imaju sigurnog partnera – kazala je Vesna Arambašić.

Javni konkurs za pomoć lokalnim firmama traje od 2017. godine i do sada je opredeljeno 12,8 miliona dinara. Najviše sredstava po konkursima raspodeljeno je na oblasti proizvodnje, hrane i pića, održavanje i popravka motora i u oblasti građevinskih radova.

A.Đ.

UNUTRAŠNJA NESTABILNOST LOŠA ZA PRIVREDU
Potencijalni investitori, zainteresovani za Industrijsku zonu u Kikindi, u drugoj polovini januara odustali su od pregovora.
-Razgovarali smo sa ozbiljnim ljudima, spremnim da ulože u naš grad i bili smo vrlo blizu da potpišemo ugovor za livnički pogon „Alatnica“ i da se već početkom marta započne sa proizvodnjom. Investitori su odustali zbog izazivanja unutrašnje nestabilnosti – naveo je prvi čovek grada.

jaja-1

Sleduje nam četiri dana praznika, te će i radno vreme prodavnica i javnih službi biti prilagođeno Uskrsu.

Maloprodajni objekti „Univereksporta“, „Ideje“, „Maksija“, „Lidla“, sutra, na Veliki petak biće otvorene do 18 sati. Subota i ponedeljak su redovni radni dani, dok se neće raditi u nedelju na Uskrs.

Tokom četiri dana praznika dežura ambulanta u Drugoj zdravstvenoj ambulanti koja će raditi od 7 do 19 časova, dok će lekari u Hitnoj službi dežurati 24 sata. Od petka, zaključno sa ponedeljkom u Dečijem i Školskom dispanzeru radno vreme biće od 9 do 17 sati.

U Javnom prevozu „Autoprevoz“ u petak, nedelju i ponedeljak autobusi će prevoziti putnike po rasporedu od nedelje. Polasci i dolasci autobusa u subotu su po redovnom voznom redu.

I u JP “Kikinda” za vreme uskršnjih praznika radiće se po izmenjenom rasporedu. Neradni dani su počev od petka 18, zaključno sa ponedeljkom 21. aprilom.

Parkiranje u zoniranim delovima grada neće se naplaćivati 18, 19. i 21. aprila.

Službe vodovoda i kanalizacije dežuraće tokom praznika 24 sata, a za sve informacije ili eventualne kvarove na usluzi je broj Pozivnog centra 062/88-44-888.

Gradska pijaca u Kikindi će u petak, subotu i ponedeljak raditi uobičajeno, dok će u nedelju, za dan Uskrsa biti zatvorena.

Radne jedinice „Pošte“ na teritoriji grada neće raditi na Veliki petak, dok će u subotu, od 8 do 14 sati, biti otvorena glavna Pošta. Neradni dan je i u ponedeljak, a od utorka sve radne jedinice rade uobičajeno radno vreme.

A.Đ.