Aleksandra Djuran

bicikli-gradajani-(5)

Prijavljivanje građana na konkurs za subvenciju za kupovinu bicikla kao ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva i ove godine trajalo je jedan dan. Za ovu meru pristiglo je oko 200 prijava, a sredstva se odobravaju za 160 jer je u gradskom budžetu za ovu namenu opredeljeno 1,6 miliona dinara. Subvencija po jednoj prijavi je 10.000 dinara.

-Prvi put konkurišem za subvenciju za kupovinu bicikla. Mera je odlična i puno znači, posebno nama kojima je to najbolje i najbrže prevozno sredstvo – saznajemo od Aranke Skakić koju smo zatekli da predaje dokumentaciju.

 

I Luka Bunić pohvalio je ovu meru:

-Pre četiri godine konkurisao sam i kupio sebi bicikl. Sada sam predao papire za suprugu koja septembra ide u penziju. Procedura je jednostavna, a grad praktično daje polovinu sredstava što puno znači.

Svakom ko je konkurisao i po redosledu kako je stizao zaposleni u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj delili su brojeve. Po njima će moći da se prati i preliminarna i konačna lista za dobijanje podsticaja za kupovinu bicikala. Preliminarna lista očekuje se početkom naredne nedelje.

A.Đ.

 

tera-noc-muzeja-(2)

Međunarodni dan muzeja i Evropska noć muzeja biće obeležen u Muzeju „Tera“ pod motom „Glina susreće svetlo“. U subotu, 18. maja posetioci će moći da uživaju u bogatom programu radionica, igara, stručnih vođenja i izložbi. Vrhunac večeri je „Tera Ephemera“, jedinstveni multimedijalni događaj u kojem monumentalne terakota skulpture susreću svetlo, projekciju i pokret.

Igra sa glinom „Topanje“ koja je i tradicionalna severnobanatska dečja igra organizuje se od 16 do 18 sati, od 17 do 18 časova je radionica štampe na tekstilu, uz mentora Anamariju Malenčić. U 17 sati počinje i vajarska radionica sa Sanjom Radusin Smiljanić, Igorom Smiljanić i Tera timom, a takođe od 17 časova je i dečja radionica: „Grad SkulpTerra“ koju vodi Katarina Dragin, muzejski edukator. Uz pomoć kartona, papira, olovaka, markera, lepka i makaza, deca će kreirati mapu Kikinde kao grada-muzeja, povezujući motive terakota kolekcije Tera sa lokalnom arhitekturom. Cilj radionice je upoznavanje dece sa kulturnim nasleđem kroz igru i umetnost.

„Terra Ephemera“ najavljena je za 20 sati, a posetioci će moći da vide multimedijalne instalacije umetnika Aizeka, Ivana Soloda i Sašea Snova, u kustoskoj postavci kolektiva „Lightscape Ventures“. Samo ove večeri, monumentalne terakota skulpture biće transformisane projekcijama, svetlom i pokretom – dijalog materijala i digitalne umetnosti, trajnog i prolaznog.

Od 21 sata je muzički program uz DJ set Gigatron Selecta. Tokom večeri biće stručna vođenja kroz stalnu postavku i Salon izložbu Branislava Nikolića „The Fall“.

 

liga-malih-sampiona-(6)

Kikindski predškolci i deca starijih grupa Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ prvi put su učestvovali u „Ligi malih šampiona“. Oko 200 mališana  učestvovalo je u manifestaciji koju četvrtu godinu zaredom organizuju Sportski savez Srbije i Savez za predškolski sport i fizičko vaspitanje Srbije, uz podršku teritorijalnih sportskih saveza i predškolskih ustanova.

Goran Vještica, predsednik Saveza za predškolski sport Srbije pozdravljajući učesnike naveo je da ove godine u nadmetanju učestvuje 58 gradova i opština:

– Cilj je da se deci od malih nogu pravilno razvijaju motoričke sposobnosti i da steknu zdrave navike. Takmiče se u dve discipline motoričkom poligonu sa preprekama i štafetnoj trci. Dve pobedničke ekipe učestvovaće krajem septembra na velikom Sajmu sporta u Beogradu.

 

Deca od pet do sedam godina pokazala su spretnost u obema kategorijama „Budi brz i spretan“ i „Trka na 20.000 santimetara“ , a manifestaciju je otvorio Mladen Bogdan, gradonačelnik.

-Svi vi, koji učestvujete, ste pobednici. Pokazali ste da ste spretni, okretni i da ste se maksimalno pripremili za igru na poligonima – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Predsednica Sportskog saveza grada Jelena Čudanov ovom prilikom uručila je zahvalnicu direktorici PU „Dragoljub Udicki“ Kristini Drljić i izrazila uverenje da će i narednih godina predškolci biti deo ove lige.

-Svi znamo koliko je važno da se deca pravilno razvijaju od najranijeg detinjstva, a to najbolje mogu tako što će biti više fizički aktivna – dodala je Čudanov.

Na republičko takmičenje plasirale su se ekipe iz vrtića „Poletarac“ i „Miki“.

A.Đ.

jivispo1989-bus-5589826-1920

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 75 saobraćajna nezgoda, u kojima su poginula dva, a povređeno je 28 lica. Tokom prethodnog dana na putevima koje pokriva Policijska uprava Kikinda dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je povređeno jedna osoba.

Saobraćajna policija podseća da se tokom maja i juna značajno povećava broj organizovanih prevoza dece na izlete, ekskurzije i rekreativne nastave.

-Bezbednost dece mora biti apsolutni prioritet svih učesnika – prevoznika, vozača, organizatora i roditelja. Organizovani prevoz dece može se obavljati isključivo vozilima koja ispunjavaju propisane tehničke uslove, uz ispravnu dokumentaciju i vozače koji ispunjavaju zakonske kriterijume – navode u MUP-u.

Saobraćajna policija organizovaće pojačane kontrole autobusa, tehničke ispravnosti i psihofizičkog stanja vozača pre polaska. Organizatore treba da planiraju putovanja odgovorno, a vozači da poštuju brzinu, vreme upravljanja i odmore.

 

zastitnik-pacijenata-(2)

Kikinda je bila domaćin sastanku  pokrajinske ombudsmanke docent dr Dragane Ćorić sa savetnicima za zaštitu prava pacijenata i resornim članovima veća u Kikindi i opštinama Kanjiža, Senta, Ada, Čoka i Novi Kneževac.

Ovom prilikom razgovarano je o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, kao i o pritužbama pacijenata.

-Ove godine je 10 godina od donošenja Zakona koji je ustanovio instituciju zaštitnika pacijenta. U okviru zdravstvenog sistema zaštitnik pacijenata pomaže građanima da ostvare svoja prava u okviru zdravstvene zaštite. Kroz razgovore sa predstavnicima svih lokalnih samouprava želimo da utvrdimo realno stanje, gde ima ili nema zaštitnika pacijenata i sa kojim problemima se suočavaju kako zaštitnici pacijenata tako i zdravstvene ustanove. Pošto obiđemo sve okruge daćemo preporuke i mišljenja. Pacijenti se najviše žale na papirologiju koja je neujednačena, nedostatak informacija i na hronični nedostatak medicinskog osoblja, kako lekara tako i drugih, što onemogućava da dobiju najbolju zdravstvenu zaštitu – rekla je dr Ćorić.

Boris Stupar, zaštitnik prava pacijenata za naš grad naveo sa čim se suočava:

-Ovaj posao obavljam od 2013. godine i žalbe građana podelio bih na dva segmenta. Na onaj na koji možemo da utičemo poput kvalitet rada doktora, ljubaznost, ponašanje, stručne greške. Drugi segment je onaj na koji ne možemo da utičemo kao što je nedovoljan broj termina za zakazivanje koji izdaju lekari specijalisti i gužve koje se stvaraju usled nedostatka doktora. Mesečno ima, u proseku desetak pritužbi – istakao je Stupar.

Na osnovu dosadašnje iskustva, prepoznata je potreba jačanja sistema zaštite prava pacijenata. Zaključak je i da su konstantno otvoreni konkursi za prijem lekara i drugog medicinskog osoblja, ali  da se na njih niko ne javlja.

-Cilj je da uradimo opsežnu analizu i da damo preporuke koje će biti u interesu svih – zaključila je dr Dragana Ćorić.

A.Đ.

 

uzorkovanje-zemljista-(1)

U okviru izrade izveštaja o kvalitetu urbanog zemljišta na teritoriji grada zaposleni u Istraživačko – razvojnom centru „Eko – Morava projekt“ uzorkovali i analiziraće zemljište na više lokacija. Hemijskim analizama biće obuhvaćena zemljišta iz Bloka C2, ispred dečijeg igrališta na Gradskom trgu, kao i zemljišta na igralištu Javnog preduzeća za sport „Jezero“, Eko kutka na Starom jezeru, Mikronaselju između vrtića i škole i park ispred vrtića „Kolibri“.

Profesor Ilija Brčevski iz Instituta „Mol“ istakao je da je ovo početak monitoringa koji će se češće organizovati.

-Uzorkovanjem zemljišta na najprometnijim lokacijama izradićemo ekološki skrining. Analize će obuhvatiti teške metale i potencijalne pesticide. Ukoliko one budu zadovoljavajuće daljih preporuka neće biti. U suprotnom predlažemo sanaciju, remedijaciju i druge mere koje će doprineti da se otklone eventualni nedostaci. Iskustvo pokazuje da su ljudi i njihove aktivnosti glavni uzrok svih zagađenja, pa i zemljišta – pojasnio je Brčevski.

Lokalna samouprava konstantno se bavi unapređenjem životne sredine kroz pošumljavanje, ozelenjavanje, podsetio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je prisustvovao uzorkovanju:

-Uzorkovanje gradskog građevinskog zemljišta nije rađeno od 2017. godine. Želimo da znamo kakvo je zemljište posebno na lokacijama na kojim ima najviše dece, a samim tim i sugrađana. Najviše nas interesuje prisustvo teških metala ili opasnog otpada. One će nam pokazati da li je potrebno i na koji način tretirati zemljište. U razgovoru sa predstavnicima Istraživačko -razvojnog centra jedna smo od retkih sredina koja se bavi stalnim analizama poljoprivrednog zemljišta.

Ovom prilikom najavljeno je da će analize zemljišta biti rađene puno češće. Preporuka je da se one rade na dve do tri godine.

-I investicije i ulaganja takođe su izvesnije ukoliko postoje analize gradskog građevinskog zemljišta i urbanih delova grada – dodao je gradonačelnik Bogdan.

Analize uzorkovanog zemljišta biće gotove u narednih mesec dana.

A.Đ.

 

 

brzina-na-putu

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 89 saobraćajnih nezgoda, u kojima nije bilo poginulih, a povređena su 53 lica. Tokom prethodnog dana na putevima koje pokriva Policijska uprava Kikinda dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je povređena jedna osoba.

Prilagođena brzina jedan je od najvažnijih uslova uslova bezbedne vožnje. Bez obzira na to šta piše na saobraćajnom znaku, neophodno je da ona bude usklađena sa stanjem kolovoza, vremenskim prilikama i vidljivošću na putu.

-Usporite kada je kolovoz mokar ili klizav. U takvim uslovima i najiskusniji vozači teže reaguju, a zaustavni put vozila, može biti i nekoliko puta duži nego na suvom putu. Posebno treba da se obrati pažnja prilikom vožnje noću ili pri jakim padavinama, kada je vidljivost značajno smanjen. Uz pravilnu procenu rastojanje, izbegavanje naglih kočenja i ubrzanja, štitite i sebe i druge učesnike u saobraćaju, posebno pešake i bicikliste koji su najugroženiji – kažu u MUP-u.

Svi učesnici u saobraćaju treba da prilagode brzinu uslovima puta i povećaju pažnju, jer je odgovorno ponašanje jedini način da se smanji broj saobraćajnih nezgoda i sačuvaju ljudski životi.

sandra-stankovic-izlozba-(5)

Izložbom u Narodnom muzeju Sandra Stanković, ikonopisac obeležava 25 godina rada. Simboličnog naziva „Simbioza“ spojila je tradiciju, duh i umetnost na jednom mestu. Iako joj ovo nije prva samostalna izložba u Kikindi, koja je bila pre dve decenije kada je izlagala radove na platnu, potpuno je drugačija od onoga što inače radi.

-Sugrađani su navikli da su moji radovi na lipovoj dasci i slično, a ovoga puta podloge likovi svetitelja naslikani su na predmetima koje sam dobijala od dragih ljudi i oni obeležavaju moje stvaranje i moj život. Pretežno su novi radovi, a najstariji je iz 2011. godine kada je bila izložba „Srpske kraljice i princeze“. Posebno mi je značajno što su izložena i tri rada moje ćerke Nataše koja se prvi put predstavlja široj javnosti – otkriva Sandra Stanković.

Do sada je izlagala na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u Srbiji i regionu, a nosilac je i sertifikata za stare umetničke zanate. Dobitnica je i više priznanja među kojima su nagrada grada Kikinde, „Žena zmaj“, „100 uspešnih žena Srbije“,  ima i sertifikat „Najbolje iz Vojvodine“.

-Imam puno planova za naredni period i nadam se da će se svi ostvariti. Ikonopisanje spada u najstarije zanate na svetu i teško je opstati kao preduzetnik. Ipak, nadam se da se na tržištu prepoznaje kvalitet – napomenula je naša sagovornica.

Prisutne je pozdravio i protojerej Boban Petrović, starešina hrama Svetih Kozme i Damjana. Ovom prilikom on je istakao saradnju sa Stankovićevom na oslikavanju novoizgrađenog hrama.

-Bila je svesna odgovornosti oslikavanja ikonostasa u jedom hramu. S pravom sam insistirao da ga ona oslika jer je on ponos naših Svetih Vračeva. Sandra Stanković živiće kroz svoje ikone i u narednih 100, 200 i 300 godina – rekao je protojerej Petrović.

Na otvaranju izložbe govorio je i Leonard Valenta, profesor istorije iz Bosne i Hercegovine koji je dugogodišnji prijatelj Sandre Stanković.

-Od fejsbuk poruka do upoznavanja od putovanja od Kikinde do Sarajeva, ovo je celoživotno prijateljstvo. Sandra je svojim radom pronašla svoje mesto i u mom udžbeniku iz istorije, ali i u srcima svih nas koji je znamo i vrednujemo njenu umetnost – dodao je Valenta.

Izložbu čini 60 ikona i u narednom periodu može se pogledati u Galeriji „Nova“.

A.Đ.

error: Content is protected !!