September 9, 2026

Aleksandra Djuran

policija-auto

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba poginula. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 210.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog nepropisne radnje od strane vozača i lošeg psihofizičkog stanja.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja ukupno je otkriveno 512 prekršaja u kontroli saobraćaja. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 19 vozača, od kojih je pet zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 46 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 377 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 71 ostalih prekršaja.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(2)

Tokom prethodne nedelje u Republici Srbiji dogodilo se 666 saobraćajnih nezgoda, u kojima je poginulo osam, a povređena su 343 lica. Za dane vikenda na području policijske uprave u Kikindi dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba poginula.

Ministarstvo unutrašnjih poslova skreće pažnju da je uprkos intenzivnim kontrolama saobraćaja i velikom broju realizovanih preventivnih aktivnosti od početka jula u saobraćajnim nesrećama život je izgubilo 38 osoba, među kojima je čak 11 mlađih od 30 godina.

U jednoj od kontrola, na teritoriji Surčina, zaustavljen je dvadesetogodišnji vozač koji se kretao brzinom od 215 kilometara na čas na deonici gde je ograničenje 100 kilometara na čas. Vozač je isključen iz saobraćaja, a protiv njega je podneta prekršajna prijava zbog nasilničke vožnje.

Apeluje se na sve učesnike u saobraćaju da dosledno poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenja brzine, jer je neprilagođena i nepropisna brzina i dalje jedan od najčešćih uzroka najtežih saobraćajnih nezgoda.

Saobraćajna policija nastaviće sa pojačanim kontrolama i doslednim sankcionisanjem najtežih saobraćajnih prekršaja u cilju unapređenja bezbednosti saobraćaja i zaštite ljudskih života.

penzioneri-oooopsta

Prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, isplata julskih penzija počeće 4. avgusta i to za korisnike iz kategorije samostalnih delatnosti, bez obzira za koji način isplate su se opredelili.

Dan kasnije, 5. avgusta, primanja će početi da pristižu vojnim i poljoprivrednim penzionerima, kako onima koji primanja dobijaju preko tekućih računa tako i onima kojima poštari penzije donose na kućne adrese ili ih primaju na poštanskim šalterima.

Kao i obično, primanja će poslednji dobiti penzioneri iz najbrojnije grupacije, odnosno iz kategorije zaposlenih i to 10. avgusta oni koji su se opredelili za isplatu na kućnim adresama ili poštanskim šalterima a ostali 11. avgusta.

Iznosi na čekovima biće isti kao i prilikom isplate za jun.

etno-kamp-2026-(4)

Nematerijalno nasleđe srpskog, rumunskog i mađarskog dela Banata zahvaljujući etno kampu ADZNM „Gusle“ ostaće sačuvano od zaborava. U naučno- istraživačkoj stanica muzičko-tradicionalnog folklora, koja traje 25 godina, ove godine je petnaestak studenata i učenika srednjih muzičkih škola. Pored druženja,  oni istražuju, uče o radu na terenu, stiču iskustva koja će primenjivati u radu i imaju veliki broj radionica.

Među njima je i Tara Matijaš iz Prijedora koja studira etnomuzikologiju u Banja Luci na Akademiji umetnosti:

-Prvi kamp na kom sam učestvovala  bio je 2024. godine i svaki, na kom sam bila, je drugačiji. Prvo učešće promenilo mi je vidike i probudio mi je želju da nastavim da se bavim ovim poslom. U Kikindi sam upoznala studente sa drugih univerziteta sa kojima delim slična interesovanja s obzirom na to da studiramo srodne nauke.

Marijana Kaloper, studentkinja VŠSSOV u Kikindi, smer vaspitač za tradicionalnu igru, dodaje da etno kamp pruža kvalitetno znanje.

-Tu je i terensko iskustvo koje nije često dostupno studentima, ali i prijateljstva koja traju. Tu su i profesori sa drugih fakulteta od kojih sam puno naučila. Učimo nove igre, pesme, upoznajemo se sa tradicijom i kulturom ovog kraja – dodala je Marijana.

– Pored vršnjaka Kamp pruža velike mogućnosti, a u kasnijem školovanju i radu dosta toga mogu da primenim – istakla je Mila.

Mentorka je dr Dragica Panić, šef katedre za etnomuzikologiju iz Banja Luke, dok su komentori Igor Popov, umetnički rukovodilac „Gusala“,  i Katarina Nikolić sa muzikološkog instituta Akademije umetnosti.

-Temelji koje smo postavili pokazali su se odlični i kamp je nadrastao sam sebe. Pored očuvanja tradicije, naš cilj bio je povezivanje studenata i akademija u čemu smo uspeli i sada se uključuju i druge zemlje. Pohvalila bih sve zaposlene u „Guslama“ koji već 25 godine predano rade i niko od nas, kada smo počinjali, nije očekivao da će se kamp ovoliko razviti i da će biti uzor sličnim kampovima u regionu. Studentima je značajan jer nauče metodološke osnove terenskog istraživanja. Ovaj predmet ne postoji na fakultetima, iako se o terenu puno priča.

Etno kamp okuplja veliki broj mladih ljudi, ali i umrežava visokoškolske institucije i akademije iz regiona koje se bave tradicionalnom muzikom i igrom.

Studentima je dostupan i bogat arhiv nastao tokom 25 godina, kao i legat dr Zlate Marjanović, a želja je da se prikupe i radovi i zaostavština Olivere Vasić i dr Selene Rakočević koje su bile utemeljivači i predavači na etno kampu.

Sutra (ponedeljak) u 20.30 sati u dvorištu Kurije biće organizovan završni koncert pevačke grupe etno kampa.

A.Đ.

 

vatrogasci-bvs-(1)

Dobrovoljna vatrogasna društva iz Banatskog Velikog Sela, Banatske Topole i Iđoša dobila su sredstva na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Reč je o finansiranju programa od javnog interesa koji su značajni za zaštitu i spasavanje od požara u 2026. godini, a koje realizuju udruženja.

Sva tri društva dobila su po 937.000 dinara i sredstva će utrošiti za kupovinu neophodne opreme za takozvanu jedinicu treće kategorije.

-Radi se o jedinici čiji članovi su polagali ispite i maltene su izjednačeni sa profesionalnim vatrogascima – spasiocima – kaže Nandor Sekereš, predsednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Banatskoj Topoli. – Mi ih imamo 11, a još dva člana idu na obuku, tako da će i oni dobiti neophodne sertifikate. Sredstva koja smo dobili utrošićemo na kupovinu odela, creva, novu vatrogasnu pumpu, mlaznice i drugo. Postojeća oprema je zastarela i ova pomoć nam puno znači.

DVD u Banatskoj Topoli osnovano je 1933. godine i broji četrdesetak članova.

-Imamo mladih članova, što je najvažnije, a priključuju nam se i deca – dodaje Sekerš.

Branko Pepić, predsednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Banatskom Velikom Selu takođe ističe da je novac došao u pravo vreme:

-U jedinici treće kategorije imamo 11 članova. Kupićemo pumpu, creva, profesionalne mlaznice i drugo. Pre dve godine dobili smo kamion FAP od Vatrogasnog saveza Srbije kojeg smo doveli do savršenstva. On nam puno znači jer smo spremni da reagujemo u sekundi, ukoliko za to postoji potreba. Ove godine kod Fondacije „Briga o selu“ konkurisali smo i za sredstva zamenu kapije na garaži Vatrogasnog doma. Ona je u lošem stanju i nije menjana od osamdesetih godina prošlog veka, od kada je dom izgrađen.

Velikoselski vatrogasci naredne godine obeležavaju jubilej 80 godina postojanja i rada.

-Ove godine žetva u našoj sredini protekla je bez požara, iako su temperature krajem juna bila visoke. Meštani su se pridržavali svih apela i hvala im na tome – dodaje Pepić.

 

DVD Banatsko Veliko Selo ima tridesetak članova, među kojima ima i mladih.

A.Đ.

 

mina-askic-(3)

Mina Aškić petnaestogodišnjakinja iz Novih Kozaraca đak je i sportistkinja generacije Osnovne škole ,,Ivo Lola Ribar”. Da se može biti odličan i u nauci i sportu pokazala je brojnim uspesima koje je postigla.

Ono što je razlikuje od drugih vršnjakinja je sport kojim se bavi. Trenira, ni manje ni više nego fudbal i igra na mestu prednjeg i zadnjeg veznog igrača.

Screenshot

-Volim fudbal i treniram ga odmalena. Sa dečacima u školskom dvorištu uvek sam bila deo tima, a potom sam počela da odlazim na stadion „Ilija Pantelić“ Fudbalskog kluba „Sloboda“.  Već nakon nekoliko treninga Đorđe Atlagić, trener, ubacio me je u tim, tako da sam bila deo redovne postave našeg kluba – otkriva nam Mina.

Pre dve godine zapala je za oko Žoltu Čizmaru, treneru Ženskog fudbalskog kluba TSC iz Bačke Topole i od tada je postala članica njihovog tima.

-Mlađe kategorije, u kojoj sam i ja, nadmeću se u Ženskoj razvojnoj ligi Srbije – Sever. Druge smo na tabeli i do kraja prvenstva cilj nam je da budemo prve – saznajemo od mlade Kozarčanke.

I pored napornih treninga i putovanja Mina je postigla značajne uspehe i u školi. Svih osam razreda završila je sa odličnim uspehom tako da je nosilac diplome „Vuk Stefanović Karadžić“:

-Bila sam na takmičenjima iz srpskog jezika. U  petom razredu na opštinskom i okružnom takmičenju iz srpskog jezika i jezičke kulture bila je treća. U šestom razredu iz istog predmeta, takođe je bila treća, a u osmom razredu druga na opštinskom takmičenju. Učestvovala sam na okružnom takmičenju iz biologije i istorije.

Mina Aškić nosilac je i diploma ,,Dositej Obradović” za osvojene izuzetne rezultate iz srpskog jezika i književnosti, biologije, fizičkog i zdravstvenog vaspitanja i istorije.

-U sedmom razredu bila sam najbolja na opštinskom takmičenju iz futsala. U osmom razredu bila sam prva na opštinskom i okružnom takmičenju iz atletike i plasirala se na SOŠOV i međuokružno takmičenje, gde sam takođe bila prva – napominje naša sagovornica.

Na pitanje koja joj je diploma najdraža kaže:

-Pored svega najviše sam ponosna na diplomu za sportistu generacije. Raduje me i što je moj trud i rad prepoznat.

Kako je i planirala srednju školu upisala je u Bačkoj Topoli.

-Odlučila sam se za Gimnaziju u Bačkoj Topolu jer želim da nastavim i razvijam svoju sportsku karijeru – zaključuje Mina Aškić.

A.Đ.

policija-auto

Tridesetčetvorogodišnja žena iz Kikinde poginula je noćas oko tri sata, potvrđeno nam je u Policijskoj upravi upravi u Kikindi.

Saobraćajna nesreća dogodila se u Albertovoj ulici. Preminula, koja je upravljala automobilom citroen „c3“, izgubila je kontrolu nad vozilom, sletela je sa puta, udarila u betonsku ćupriju, prevrtala se i usled zadobijenih povreda poginula je na licu mesta.

Na lice mesta vrlo brzo stigli su Hitna služba i Saobraćajna policija, ali mogli su samo da konstatuju smrt.

marzena7-traffic-jam-4167288-1920

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodilo se 96 saobraćajnih nezgoda, u kojima su poginula dva, a povređena su 53 lica. Na području Policijske uprave u Kikindi dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su povređena 2 lica.

Zbog predstojećeg vikenda i letnje turističke sezone, danas i narednih dana očekuje se pojačan intenzitet saobraćaja, naročito na glavnim koridorima i putnim pravcima ka turističkim centrima, povećane kolone na naplatnim stanicama i graničnim prelazima, povećan umor kod vozača, i veće prisustvo dece u saobraćaju u svojstvu putnika.

-Planirajte putovanje tako da pre početka i tokom vožnje budete odmorni, pravite redovne pauze ukoliko je u pitanju duže putovanje, jer je umor češći kada su ekstremno visoke temperature. Posebno skrećemo pažnju na odgovorno konzumiranje alkohola. Alkohol i vožnja i dalje su među najčešćim uzrocima saobraćajnih nezgoda sa teškim posledicama, naročito tokom noćnih sati i vikendom – navode u MUP-u.

novi-kozarci-zavicaj-(1)

Meštani Novih Kozaraca dobili su novi prostor za okupljanje. Simbolično nazvana „Zavičaj“, jer je spoj prošlosti i sadašnjosti, nekadašnja sala Udruženja vozača, ponovo je u funkciji, rekao je potpredsednik Saveta Mesne zajednice Marko Čavka:

-Jedan od najvećih nedostataka u našem mestu je nepostojanje adekvatnog prostora za događaje, kulturne manifestacije i uopšte meto koje će moći da primi više ljudi. Na zadovoljstvo Kozarčana renoviran je prostor koji će ispuniti ove potrebe. Ona će biti otvorena u subotu i već su u njoj zakazana dva događaja.

Prostor je kompletno rekonstruisan.

-Urađene su nove električne instalacije, postavljene gipsane ploče i pločice uređen je kuhinjski prostor. Ona nije u potpunosti završena, ali će početi sa radom. U narednom periodu potrudićemo se da se u njoj nađe sve što je još potrebno – precizirao je Čavka.

U renoviranje i uređenje utrošeno je dva miliona dinara, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je zajedno sa članom Gradskog veća Bojanom Mikalačkim bio u Novim Kozarcima.

-Osim ovog, potpuno je sređen i prostor u nekadašnjem motelu, popularnoj Kotarci. Potrebno je još opremanje prostora koje će biti završeno u narednom periodu. Drago mi je što su meštani Novih Kozaraca dobili novi prostor koji su i apostrofirali da im je neophodan. I u danima koji dolaze ulagaćemo u ovu mesnu zajednicu. Ono što smo obećali mi smo i ispunili – zaključio je gradonačelnik Bogdan koji je ovom prilikom pohvalio stanovnike sela koji su učestvovali u radovima.

U Novim Kozarcima ove godine uložena su značajna sredstva. Adaptiran je hol u Domu kulture, uređene su prostorije Mesne zajednice, Policijske uprave, matičarske službe. Izgrađena su i nova parking mesta ispred maloprodajnih objekata. Pored firmi u uređenju su učestvovali i meštani.

Ono što se očekuje je osvetljenje puta između Ruskog Sela i Novih Kozaraca, te će i bezbednost za sve koji prolaze tuda biti bolja.

A.Đ.

 

 

 

tera-umetnici-2026-(4)

U toku je 45. saziv Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti. Petoro umetnika stvaraju u jedinstvenom ambijentu Ateljea „Tera“, a ove godine to su Goce Nanevski iz Severne Makedonije, Rafael Sabatije iz Francuske, Beate Gačelhofer iz Austrije i Milorad Mladenović i Branko Milanović iz Srbije.

Njih su posetili je gradonačelnik Mladen Bogdan i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

Po preporuci Bernarda Ludinger, koji je bio deo „Terinog“ Umetničkog saveta i jedan od učesnika prethodnih godina, u našem gradu stvara Rafael Sabatije iz Liona iz Francuske:

 

-Uslovi za rad fantastični i boravak ovde pomoći će mi da se umetnički razvijam. Ovo je i moje prvo učestvovanje na nekom inostranom Simpozijumu.  Puno sam naučila o novim tehnikama i za mene je iazov da napravim monumentalnu skulpturu. Kikinda je jako lepa. Galerija i Muzej „Tera“ su prostori koje svako treba da poseti. Mali je grad pun gostoprimljivih i ljubaznih ljudi. Izrađujem skulpturu konja. Ovo će mi biti prvi put da radim celog konja. Do sada sam radila samo delove tela, najčešće noge i nadam se da ću u tome uspeti – saznali smo od Rafael Sabatije.

Beate Gačelhofer iz Austrije simpozijum su preporučili drugi umetnici iz njene zemlje.

-Utisci su više nego dobri. Neverovatno je kakve mogućnosti se ovde nude umetnicima od materijala sa kojim rade do veličine skulpture. Sve je jako interesantno i inspirišuće. Glina je materijal na koji nisam navikla, ali mi se sviđa. Naiđem na poteškoće u radu, ali svi su otvoreni da mi pomognu i da me nauče. Radim na apstraktnoj skulpturi različitih geometrijskih oblika. To nikada nisam radila do sada i najpre sam izradila malu, a sada sastavljam veliku skulpturu – saznajemo od Beate Gačelhofer koja je napomenula da ovakvi uslovi ne postoje nigde na svetu, da su mogućnosti ogromne i da su skulpture koje su izradili umetnici prethodnih godina neverovatne.

I Branko Milanović iz Vrnjačke Banje, zaposlen kao profesor na Akademiji likovnih umetnosti u Trebinju, slaže sa mladim umetnicama:

-Prvi put sam na „Teri“ bio kao apsolvent u okviru projekta „Teratorija“, a sada sam dobio priliku da jedan od učesnika Simpozijuma. Radna je atmosfera i svi smo inspirisati da stvaramo. Najveća vrednost ovakvih okupljanja su ljudi koje upoznajete i razmena iskustava – otkrio je Milanović.

Simpozijum je veoma važan događaj za našu zemlju, ali pre svega za naš grad, precizirala je Sanja Radusin Smiljanić, vršiocem dužnosti direktora „Tere“ posetio umetnike.

– Kikinda je, podsetiću, jedinstveno mesto u svetu u kojem se stvaraju savremene skulpture u terakoti velikog formata – navela je Radusin Smiljanić. – Imamo najveću svetsku kolekciju te vrste. Umetnici nesmetano stvaraju i zajedno sa njima sumiramo utiske. Umetnici koji su ove godine deo saziva su srećni što su imali priliku da budu deo Simpozijuma i što će njihova dela podsećati na ovaj period.

Autentični prostor ateljea je mesto susreta umetnika, razmene ideja i stvaranja novih monumentalnih skulptura u terakoti koje će obogatiti jedinstvenu kolekciju nastalu tokom više od četiri decenije postojanja.

-Za naš grad je Simpozijum najveći i najvažniji jer je „Tera“ kikindska – zaključio je prvi čovek grada. – On je jedinstven u svetu i kao takav okuplja umetnike i stvaraoce koji uvek tvrde da su baš ovde najbolji i najlepši uslovi za rad. „Tera“ je prepoznata na svetskom nivou, jer svi koji su deo Simpozijuma imaju samo reči hvale. Od naše gline stvara se umetnost koja traje godinama.

A.Đ.